Hrvatska
Hasanbegović: “Obitelj je ustavna vrednota. Ali ne bilo kakva obitelj”
Saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret) na N1 su komentirali slučaj preminule curice Nikoll.
Benčić je na početku odgovorila je li biološka obitelj najbolja za dijete:
“Meni se čini da to je jedan stav koji je još uvijek prevladavajući unutar stručnih službi. To je oduvijek bio neki postulat, da je biološka obitelj najbolja za dijete čak i kada to nosi određene rizike. To imamo i u ovom slučaju kada je biološka obitelj procijenjena kao srednje rizična, ali je dijete i dalje vraćeno. Smatram da to je jedan stav zbog kojeg se ovi rizici koji postoje u biološkoj obitelji stavljaju u niži rang nego udomiteljska obitelj.
Ne možemo uopće postaviti tako je li biološka ili neka druga obitelj bolja za dijete. Najbolja je obitelj koja djetetu pruža ljubav i sigurnost. To još uvijek u velikom dijelu jesu biološke obitelji. Ali u onom trenutku kada u biološkoj obitelji imamo nasilje, treba reći da to nije najbolje za dijete”, rekla je.
Hasanbegović: Obitelj je ustavna vrednota. Ali ne bilo kakva obitelj
Svoj odgovor je dao i Hasanbegović:
“Da, načelno to tako treba biti. Ovdje se ne radi ni o kakvom svjetonazorskom teroru, već notornoj činjenici da je obitelj ustavna vrednota koja stoji pod skrbi države. Ali ne bilo kakva obitelj. Ali način na koji je rasprava postavljena pokazuje da ovdje imamo pokušaj da se dekonstruira pojam tradicionalne obitelji. Na pojmu obitelji počiva civilizacija i ljudski rod i nikad nitko, ni načelno i u sustavu, nije pretpostavljao pojam obitelji bilo kakvom interesu djeteta.
Pa naravno da je bilo koji alternativni smještaj djeteta izvan disfunkcionalne obitelji s različitim oblicima patologije bolji od života u takvoj obitelji i zapravo je ova rasprava bespredmetna jer nitko pametan ne misli da je bilo kakva disfunkcionalna obitelj s elementima patologije bolja od oblika alternativnog smještaja i zbrinjavanja djeteta. Ne možemo koristiti ovaj slučaj za politički aktivizam”, rekao je.
Benčić: Imamo jednog psihologa na 1000 djece
Benčić dodaje da joj nije prihvatljivo da je dijete na čekanju dok roditelji ne steknu kompetencije. Dodaje i da nismo postigli da svakom ljudskom biću od rođenja osiguramo mogućnost normalnog razvitka i napretka i da ne možemo raspravljati o nekim luksuznim pitanjima dok ovakve osnovne stvari nisu riješene.
“Sustav socijalne skrbi je jedan od kotača motora tog sustava. Nemamo dječje psihologe u školi. Imamo jednog psihologa na 1000 djece u Zagrebu. Nemaju sva djeca jednak pristup zdravstvu. Živimo u državi gdje imamo 200.000 djece koja žive u siromaštvu. Ulažemo u sve, a ne ulažemo u ono što nam je temeljno. U ovoj zemlji se ulaže u luksuze, a kada dođe do ovih situacija, govorimo da nemamo novca”, rekla je Benčić.
Hasanbegović: To su loši zakoni
Hasanbegović kaže da potpisuje sve što je rekla, ali da je “potpuno neprihvatljiva teza da je to i posljedica nametanja nekakvih dominantnih vrijednosti”.
“Temeljna činjenica i ustavna vrednota da je djetetu najbolje odrastati u onome što se naziva obitelj se ne provodi. Usporeno je usvajanje djece. Jednostavno, te nedostatke sustava treba mijenjati. Taj nedostatak sustava ne proizlazi iz onoga što vi nazivate nametanjem vrijednosti.
To su loši zakoni, a zakone mogu mijenjati zakonodavci, ne mogu ih mijenjati prigodničke aktivističke ad hoc celebrity inicijative. Postoji struka i zakonodavac. Činjenica je da medijski prostor zauzimaju potpuno nekompetentne inicijative s potpuno ideološkim ciljevima”, govori Hasanbegović.
“Hasanbegović u svemu vidi državne neprijatelje”
“Moram reći da gospodin Hasanbegović u svemu vidi državne neprijatelje i političke ratove. Problem i kod posvajanja i udomljavanja je problem oduzimanja roditeljskih prava. Ako roditelj pokazuje minimalni interes, doslovno javlja se jednom godišnje, u pravilu se roditeljska prava ne oduzimaju. Životi te djece su na čekanju ne bi li zapravo njihovi roditelji nekad u budućnosti stekli neke kompetencije”, rekla je Benčić i dodala da treba ulagati u obrazovanje svih koji sudjeluju u procesu, ne samo socijalnih radnika.
“Moramo razlikovati slučajeve u kojima se roditelj zaista u jednom trenutku ne može brinuti o djetetu, primjerice, ako samohrana majka završi u bolnici, od slučaja kada se radi o kontinuiranom zanemarivanju prava. Podržavam inicijativu koja je inicirana i od strane Spasi me i djevojaka koje su bile posvojene i udomljene, ali isto tako mislim da moramo poslušati stručne udruge i što imaju za reći socijalni radnici i krenuti u reformu.”
“Benčić svojom izjavom pobija sektaški aktivizam”
“Gospođa Benčić je zapravo svojom izjavom pobila sektaški aktivizam i došla do merituma. U konačnici, kakvo god bilo zakonsko rješenje, odgovornost zdravstvenog sustava, školskog i socijalnog sustava će biti najveća i uvijek će se procjenjivati od slučaja do slučaja. U ovim najgorim slučajevima, a radi se o društvenoj patologiji koja postoji i u najrazvijenijim sustavima socijalne skrbi”, kaže Hasanbegović.
Benčić ističe kako nas slučaj iz Nove Gradiške mora potaknuti na akciju.
“Moramo zapravo napraviti, ako želimo zaštititi djecu, njihov interes staviti na prvo mjesto. Moramo početi mijenjati stavove koji prevladavaju već 60 godina u ovoj zemlji. HDZ-ova vlada je u definiciju obitelji htjela staviti isključivo roditelje s djecom. To su stavovi koji stoje iza vladajuće većine i moramo krenuti u dekonstrukciju toga i osigurati da svako dijete ima priliku za normalni život i razvoj”, kaže Benčić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!