Hrvatska
OVE GODINE NEMA POPUSTA Više nema produžne s više od dvije jedinice, tri su – automatski pad
Zbog lanjskih problema s provođenjem nastave, bivša ministrica Blaženka Divjak lani je uvela odredbu da na poporavni mogu ići i učenici sa čak četiri zaključene nedovoljne ocjene. Ove godine po starom
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine neće predlagati Uredbu o dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ, a kojom je lani učenicima bilo omogućeno da idu na popravni ispit sa četiri zaključene jedinice.
Uredbu je nakon godine štrajka i lockdowna predložila tadašnja ministrica Blaženka Divjak, a Vlada prihvatila na samome kraju godine, pa je izazvala i dosta negativnih reakcija nastavnika i ravnatelja.
Tim ministra Radovana Fuchsa izvijestio je kako su se iznimke utvrđene tom Uredbom odnosile isključivo na školsku godinu 2019./2020. Kako navode, lani je od 450.000 učenika njih 6968 prikupilo zaključene negativne ocjene. Njih 683 imalo je tri i četiri zaključene jedinice i trebali su automatski pasti razred, no Uredbom su dobili priliku da ipak prođu. To je posebno pomoglo maturantima koji su “visili”, no ministarstvo nema objedinjene podatke koliko je tih učenika na kraju i prošlo razred. Uz to, 580 učenika imalo je pet i više zaključenih jedinica, te su oni pali razred.
‘Htjeli smo pomoći učenicima koji nisu imali uvjete za učenje’
Promjene s jedinicama bile su uvedene i za prva tri razreda. Tako su učenici, uz dopuštenje nastavničkog vijeća, lani mogli prijeći u viši razred s neograničenim brojem jedinica, osim ako su negativnu ocjenu iz istog predmeta imali i po drugi put. Ni ova se odredba neće više primjenjivati, već se vraća na prijašnju, koja je propisivala sa učenik može prijeći u viši razred s jednom negativnom jedinicom.
– Prošle godine je bilo 3-4% učenika u drugom polugodištu do kojih nastavnici uopće nisu mogli doći niti fizički niti virtualno. Nisu to bila samo lijena djeca, kako se to pokušalo prikazati, već su češće to bila djeca koja nisu niti u normalnim uvjetima imale uvjete za učenje kod kuće, a niti potporu od roditelja ili staratelja. Oni su već od ranije imali loše ocjene koje nisu mogli isparavati online. Ponekad to niti nastavnici nisu htjeli organizirati online. Na kraju polugodišta (druga polovica svibnja i lipanj) se epidemiološka situacija poboljšala pa se otvorila mogućnost da oni u školi imaju produžnu nastavu i isprave ocjene u dodatnim rokovima pa im se otvorila uredbom mogućnost da to i naprave – prokomentirala nam je Blaženka Divjak, ističući kako je prošle godine tako postupila velika većina država članica EU-a, pa i Hrvatska.
‘Htjeli su ukinuti cijelu školsku godinu’
– To je bio jedan vid potpore u učenju onima koji su i inače bili u lošem socioekonomskom položaju. Ne znam da li ove godine ima potrebe za time, jer to ovisi o analizi koje treba napraviti MZO. Međutim, ja sam predlagala izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju da se bolje zakonski ustroji nastava na daljinu u izvanrednim okolnostima, ali to tada nije naišlo na pozitivni prijem na razini Vlade. Ima dosta elemenata koji su sada rubni, a bilo je vremena da se zakonski urede – zaključuje Divjak, podsjećajući kako je lani bilo onih, među kojima je bio i jedan prosvjetni sindikat, koji su tražili da se poništi cijela školska godina.
Suzana Hitrec, ravnateljica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, istaknula je kako ona i kolege podržavaju ovu odluku Ministarstva.
– Nije jasno ni koji je objektivan razlog lani bio za takvu odluku. Nismo imali prezentaciju koliko je tih učenika bilo. Nema razloga da se smanjuju kriteriji, podrška učenicima je velika, ove smo godine imali smo puno više uživo nastave i kvalitetnije online nastave. Vjerujem i da će na državnoj maturi sve proteći u najboljem redu i da će svi maturanti uspjeti upisati studij koji žele, te nema potrebe da se snižavaju bilo koji kriteriji – komentirala je Hitrec, zaključivši ipak kako ne se nada da više neće biti propusta na državnoj maturi poput dodavanja bodova. Svi moraju biti u istom položaju, jer inače nacionalni ispiti nisu vrijedni.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
SOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA / U Zatvoru u Zadru u petak gostuju Stipe Božić i Feđa Klarić
PRIJAVITE SE / U ponedjeljak na Višnjiku sportsko-edukativno druženje Telemach Dani sporta!
VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo”
FOTO / Akcija darivanja krvi u Policijskoj upravi zadarskoj
