Hrvatska
PREVIŠE SJEDE, A NEMAJU NOVCA ZA TRENINGE Sindikalisti pišu premijeru: “Sve više državnih službenika s oboljenjima mišićno-koštanog sustava”

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske poslao je otvoreno pismo premijeru kako bi upozorili na sve lošije zdravlje zaposlenika.
O tome je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorila Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Šušković je, između ostalog, istaknula kako je poslodavac prema odredbama kolektivnog ugovora dužan radniku osigurati sistematski pregled, ali je dodala kako definirani minimalni iznos od 500 kuna nije dovoljan da bi se obuhvatio niz potrebnih pregleda.
Šušković je kao čimbenike koji utječu na kvalitetu života navela čimbenike radnog okruženja, stil života, prehranu, kao i osobni dohodak. Istaknula je kako državni službenici i namještenici nisu dužnosnici i ne rade za velike plaće.
“Njihov osobni dohodak u neto plaći iznosi između 3000 i 5500 kuna, govorim o našim članovima. Stoga im raspoloživi dohodak ne omogućuje aktivnije bavljenje sportom ili možda da si priušte bolju opremu”, rekla je Šušković, istaknuvši i negativan utjecaj takvog dohotka na kvalitetu ishrane.
Šušković je napomenula kako sjedilački poslovi uzrokuju oboljenja mišićno-koštanog sustava.
“Prema dostavljenim zahtjevima za pomoć sve je više takvih oboljelih”, rekla je.
Navela je primjer članice koja je podnijela zahtjev za odlazak u mirovinu jer boluje od multiple skleroze, no zahtjev joj je bio odbijen, da bi na njihovu inicijativu ipak bio odobren.
U nastavku prenosimo pismo Sindikata premijeru Plenkoviću.
“Poštovani predsjedniče Vlade RH,
povodom Dana zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, 28. travnja, obraćamo Vam se u ime naših članova koji velikim dijelom pripadaju skupini radnika izloženih dugotrajnom radu u sjedećem položaju i drugim specifičnim položajima. Takav način rada predstavlja rizik za njihovo zdravlje i pridonosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, problema mišićno-koštanog sustava – leđa, vrata, ramena, udova, zglobova…
Većina se poremećaja mišićno-koštanog sustava razvija tijekom određenog vremena. Obično ne postoji samo jedan uzrok, već su poremećaji rezultat djelovanja niza čimbenika, uključujući fizičke, biomehaničke, organizacijske i psihosocijalne čimbenike.
Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19 i pojačani rad od kuće, smanjena tjelesna aktivnost, brojne samoizolacije, socijalno distanciranje, strah od zaraze… dodatno su pogoršale situaciju, izazvale razne ozbiljne posljedice, negativne na tjelesno, ali i mentalno zdravlje ljudi.
Posljedično, smanjuje se kvaliteta života i radna sposobnost pojedinaca, povećava se učestalost odlazaka na bolovanje, te nastanka invaliditeta i prijevremenog umirovljenja.
Pozivamo Vladu RH da, kao najveći poslodavac, preuzme vodeću ulogu u razvijanju preventivnog pristupa zdravstvenim problemima povezanim s radom.
Ponajprije prepoznavanjem svih opasnosti koje mogu naštetiti radnicima, procjenjivanjem ozbiljnosti njihovih posljedica i pronalaženjem prikladnih mjera zaštite, a potom i razvijanjem kulture zaštite na radu, informiranjem i educiranjem, podizanjem svijesti o važnosti i benefitima zaštite na radu, te aktivnim, zajedničkim sudjelovanjem poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u osiguranju zdravog i sigurnog radnog okruženja.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Pozitivno utječu na motivaciju radnika, te njihovu produktivnost.
Predsjedniče Vlade,
povećano ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sada su potrebniji nego ikada, a u ostvarivanju sigurnih i zdravih radnim mjesta, te unapređenju kvalitete rada, SDLSN je ozbiljan i konstruktivan partner.”
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Živojin
28. travnja 2021. at 12:51
Tačno tako! Drug Plenki treba urgentno da organizuje fiskulturu za sve naše službe da mogu da dižu tegove u kanselarijama!