Hrvatska
Objavljena dugoročna prognoza za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…
Polako se približavamo ljetu. Otprilike mjesec i pol dana prije kraja proljeća, koje je dosad bilo kišovito, pa i prohladno, meteorološki servis Severe Weather objavio je dugoročnu prognozu za ljeto.
Ona pruža prvi uvid u to kako će izgledati ljetni mjeseci.
U četvrtom mjesecu u Europi je bilo čestih hladnih fronti, pa i snijega. Zasad 2021. globalno nije toplija od normalnih vrijednosti za ovaj dio godine. Europa je jedan od dijelova svijeta u kojima se vide hladne anomalije.
Nameće se pitanje, piše Severe Weather, hoće li se ovakav trend nastaviti i u ostatku godine. Ovaj se servis u prognozi za ljeto, kada je riječ o Europi, fokusirao na tri glavna i najviše korištena modela – ECMWF, UKMO i CFSv2.
Što se ljetnih mjeseci tiče, prognoza prema modelu ECMWF predviđa da će većina južne i srednje južne Europe biti toplija nego što je uobičajeno. Tu spada i Hrvatska. To se objašnjava širenjem visokog tlaka zraka s juga.
Sjeverna Europa i Skandinavija bliže su prosječnim temperaturama.
Ovakvi vremenski uvjeti kakvi se očekuju, piše Severe Weather, impliciraju da su mogući snažni toplinski valovi, a mogli bi trajati duže nego inače s višim temperaturama nego obično.
Anomalije s pljuskovima također impliciraju i prisutnost snažnog sustava visokog tlaka zraka iznad južne i središnje Europe.
Ovo sugerira veliku vjerojatnost sušnih razdoblja u Španjolskoj, Francuskoj i djelomično na sjevernom Balkanu, što također uključuje Hrvatsku.
Baš kao ECMWF model, UKMO model pokazuje zonu niskog tlaka zraka iznad sjeverne Europe, samo je više zapadno nego u modelu ECMWF.
Na modelu se vidi toplija zračna masa iznad južne i središnje Europe.
Prognoza za ljeto prema UKMO modelu pokazuje toplije vrijeme od uobičajenog u južnoj i središnjoj Europi, no te anomalije nisu toliko snažne kao na ECMWF-ovoj prognozi. Veća razlika između modela je kada je u pitanju sjeverna Europa, za koju UKMO model predviđa znatno toplije vrijeme od uobičajenog.
Prema trećem modelu CFSv2, također možemo očekivati više temperature u južnoj i centralnoj Europi. Ne vide se anomalije velikih vrućina u Španjolskoj, no vide se u Hrvatskoj i Sloveniji.
Poprilična je razlika između CFS-a i prethodna dva europska modela kada je u pitanju kiša. U ovom modelu vidimo vlažnije vremenske uvjete u zapadnoj Europi od uobičajenih. To je ponajviše zato što je CFSv2 povukao područje nižeg tlaka dalje u sjeverni Atlantik, što znači prodor toplijeg, ali i vlažnijeg zraka u zapadnu Europu.
Sušna razdoblja predviđaju se na području Hrvatske, kao i na ostatku sjevernog Balkana, srednje i istočne Europe. Vlažnije vrijeme očekuje se u Irskoj, na sjeveru Britanije te u dijelovima južne Skandinavije.
Prema sva tri modela očekuju se uglavnom topliji od uobičajenih uvjeta u većem dijelu srednje i južne Europe, dakle i u Hrvatskoj.
Sušna razdoblja vjerojatnija su u zapadnoj Europi, a rizik je trenutno najveći za Španjolsku i Francusku. Hrvatska također može očekivati sušna razdoblja, ali u nešto manjoj mjeri od zapadne Europe.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA19 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka