Connect with us

Hrvatska

ĐIKIĆ NAJAVIO DRUGAČIJE LJETO OD PROŠLOG: Ima mišljenje i o Capakovoj tvrdnji da je pohano meso opasnije od cjepiva

Objavljeno

-

‘Vjerujem da smo do kraja ove godine u sposobnosti kontrolirati ovu bolest, a do kraja iduće ćemo tu bolest i maknuti s planeta’, rekao je Đikić

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić rekao je danas za N1 kako je očigledno da je treći val, koji je u Hrvatskoj trajao atipično dugo, u silaznoj putanji. “Sretno je da pada taj broj i da ćemo unutar mjesec dana doći do brojeva koje će nam omogućiti manjak mjera koje su bile neophodne. Kombinacijom cijepljenja i pravilnog ponašanja prije ljeta ćemo stvoriti uvjete da možemo imati sigurnije ljeto, da se možemo odmoriti i imati kvalitetnije prihode od turizma”, dodao je.

Đikić tvrdi da će ovo ljeto biti dosta drukčije od prošlog. “Prošlog ljeta imali smo kaos – masovni turizam, bez kontrola i testiranja. Ovog ljeta sve su zemlje puno bolje pripremljene, imamo testiranja, propusnice koje će omogućiti prvenstveno zdravlje građana, to nije nešto protiv slobode, nego za sigurnost. Vjerujem da ćemo uz povećanje broja cijepljenih imati sigurnije, a u isto vrijeme izgubiti opasnost koju smo prošle godine napravili sebi da smo morali zatvoriti jer smo pustili preveliku količinu virusa da se širi. Najvažnije je testiranje prije nego što se virus počne širiti, nakon toga možemo očekivati trajanje turističke sezone”, rekao je Đikić.

Govoreći o cijepljenju protiv koronavirusa, Đikić je rekao da pojava malih postotaka nuspojava trebaju biti javna, evaluirana i potvrđena jesu li od cjepiva ili ne. “Mi trebamo pratiti velike brojeve, a ne vrlo vrlo male koje stvaraju strah. U medijskom prostoru mogu zvučati kao senzacionalističko opasan, ali u stvarnosti nije tako. Pogledajmo Izrael, Ameriku, tamo možemo vidjeti realnu opasnost i ako postoji opasnost, siguran sam da će regulatorna tijela to prekinuti”, rekao je Đikić.

Komentirao je i izjavu ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka koji je usporedio nuspojave od cjepiva AstraZenece s jedenjem pohanog mesa za koje Capak tvrdi da je opasnije. Đikić tvrdi da je to neozbiljno.

“Hoće li se ljudi koji imaju ozbiljno razišljanje o sebi i svom zdravlju, odlučiti cijepiti nečime što je opasno ili manje opasno od jedenja pohanog mesna nisam siguran. Ti ljudi trebaju pravilne, točne infomacije, a ne ovakve senzacionalističke naslove. To neće doprinijeti ovoj grupi kojoj se moramo posvetiti, ljudima koji su nesigurni, zabrinuti, koji ne znaju hoće li se okrenuti prema antivakserima ili će se cijepiti. Na njih se trebamo fokusirati točnim znanstvenim informacijama”, rekao je Đikić.

Đikić tvrdi da ćemo postići zaštitni imunitet, koji znači da će od smrtne bolesti ovo postati bolest koja se može kontrolirati. “Vjerujem da smo do kraja ove godine u sposobnosti kontrolirati ovu bolest, a do kraja iduće ćemo tu bolest i maknuti s planeta, a ako se pojavi ponovno, imat ćemo znanja za riješiti i taj problem”, rekao je Đikić.

Što se tiče prigovora da farmaindustrija zarađuje na cjepivima, Đikić je kao primjer naveo AstraZenecu koja kao kompanija ima vrlo malu zaradu od prodaje cjepiva. “Moderna je stvorila potpuno novu metodu, oni su od male kompanije postali kompanija koja vrijedi milijarde dolara. Znači li da su oni to zaradili na temelju patnje ljudi ili znanosti? Ja bih rekao ovo drugo.

Dok god naše zemlje, koje imaju preko 90 posto svih patenata na lijekove, budu davali mogućnost farmaindustriji da sama određuje cijene, to ćemo morati regulirati”, rekao je Đikić za N1.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”

Objavljeno

-

By

Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.

Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:

“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”

“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”

Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.

“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.

Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina

Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:

“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”

“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”

Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.

“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.

Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Objavljeno

-

By

Pixabay

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.

Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.

Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…

Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.

“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.

Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.

“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.

Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.

Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.

Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…

“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.

Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.

“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.

Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…

“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.

Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Objavljeno

-

By

Pexels

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

Što to znači?

Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

Koliko je to jeftinije?

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

Ljetno računanje vremena:

viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati

Zimsko računanje vremena:

viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati

Kad počinje ljetno računanje?

2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu