Hrvatska
MASKE, RAZMAK, TEMPERATURA… DIP objavio tehničke upute za izborni dan
Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je tehničke upute za glasovanje na lokalnim izborima, maske će u zatvorenim prostorima biti obvezne za birače, članove biračkih odbora, promatrače i medije, ali i na otvorenom ako se ne može držati razmak veći od dva metra.
To znači da će maske morati nositi i osobe koje na otvorenom čekaju ulazak u objekt gdje je biračko mjesto, ako ne mogu držati razmak veći od dva metra, proizlazi iz uputa koje je DIP pripremio u suradnji s HZJZ-om.
Biraču koji dođe bez maske ovlašteni su masku dati predsjednik, odnosno potpredsjednik biračkog odbora (BO).
Upute za lokalne izbore vrlo su slične onima koje su u srpnju prošle godine vrijedile za parlamentarne, razlika je što su maske tada bile preporuka, a sada su obveza te što je razmak s metra i pol povećan na dva.
Preporuka biračima da izmjere temperaturu
Članovi BO-a, promatrači, predstavnici medija i dr. ne mogu obavljati svoje dužnosti ako imaju povišenu temperaturu i/ili respiratorne simptome ili su zaraženi s covidom-19 ili su u samoizolaciji.
Biračima se preporučuje da u jutarnjim satima izmjere temperaturu, pa ako je viša od 37,2 stupnjeva Celzijusa i/ili imaju respiratorne ili druge simptome karakteristične za covid-19 neka se jave nadležnom liječniku.
Birač nakratko skida masku jedino kada član BO utvrđuje njegov identitet, birači s oštećenjima na rukama obavezno moraju nositi rukavice, a svi birači na ulasku u prostoriju dezinficirati ruke.
Preporučuje se da birač donese kemijsku olovku kojom će glasati, no i tada mora na ulazu dezinficirati ruke.
U prostoriju za glasovanje birači ulaze i izlaze jedan po jedan, držeći razmak od najmanje dva metra, u prostoriji ih istovremeno može biti samo onoliko koliko je označenih mjesta za glasovanje.
Članovi biračkih odbora na razmaku od 1,5 metra
Općinsko/gradsko izborno povjerenstvo vodi brigu da biračka mjesta, a bit će ih oko 6500, na njihovu području imaju potrebnu zaštitnu opremu.
Prostoriju u kojoj je birački odbor treba temeljito prozračiti, a prozračivanje ponoviti više puta tijekom dana, na ulazu u prostoriju na vidljivo mjesto treba postaviti dezinficijens za ruke. Prije početka rada, određuje se član odbora zadužen za dezinfekciju.
Dok za glasačke kutije i paravane vrijedi razmak od najmanje dva metra, članovi BO-a moraju međusobno održavati fizički razmak od metra i pol.
Član BO-a koji ima oštećenja na rukama obavezno mora nositi rukavice, a isto vrijedi i za člana koji od birača uzima isprave. Svi članovi BO-a moraju redovito dezinficirati ruke te ne dirati lice, usta, nos i oči rukama.
U prostoriji je zabranjeno jesti i piti. Površine koje se dodiruju za glasovanja (kvake, stolovi, kemijske olovke i slično) treba više puta dnevno prebrisati dezinficijensom.
Nakon što glasovanje završi i biračko mjesto se zatvori, članovi BO-a dužni su temeljito prozračiti prostoriju i prebrisati površine dezinficijensom, pa tek onda krenuti na brojanje glasova
Preporučuje im se da nose zaštitne rukavice, a ako imaju oštećenja, to je obveza. Članovi BO trebaju biti međusobno udaljeni najmanje metar i pol, promatrači dva metra od stola na kojem se glasovi broje.
Glasovanje birača zaraženih covidom-19
Kad birač ne može doći na biračko mjesto zbog teže bolesti, nemoći ili invaliditeta, njemu dolaze članovi BO-a i omogućuju da svoju dužnost obavi ispred ulaznih vrata u stan, odnosno kuću, a isto vrijedi i ako je birač u samoizolaciji.
I jedni i drugi pritom obvezno nose maske, a članovi BO-a i rukavice, te nazuvke na cipelama ako birač ne može doći do ulaza, pa moraju ući u stan/kuću.
Birači zaraženi covidom-19 glasuju uz pomoć druge osobe, koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić.
Sve radnje obavljaju se ispred ulaznih vrata stana/kuće birača koji ne smije imati neposredan bliski kontakt s članovima BO-a.
DIP ističe da se biračka mjesta ne određuju u ustanovama socijalne skrbi, birači – korisnici tih ustanova glasaju prema mjestu njihova prebivališta.
Članovi BO-a mogu omogućiti glasovanje biračima korisnicima ustanova socijalne skrbi ispred ulaznih vrata ustanove ili u samoj ustanovi, iznimno, ako imaju prebivalište na adresi ustanove i ako je adresa ustanove u obuhvatu biračkog mjesta na način propisan tehničkom uputom i sukladno propisanim epidemiološkim mjerama.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
SOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA / U Zatvoru u Zadru u petak gostuju Stipe Božić i Feđa Klarić
PRIJAVITE SE / U ponedjeljak na Višnjiku sportsko-edukativno druženje Telemach Dani sporta!
VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo”
FOTO / Akcija darivanja krvi u Policijskoj upravi zadarskoj
