Connect with us

magazin

RIJEŠEN MISTERIJ PIRAMIDA – ZNA SE TKO IH JE IZGRADIO? Nisu to bili ni robovi, ni izvanzemaljci, već – ‘bande’! Imali su zanimljiv život…

Objavljeno

-

Čini se kako su graditelji egipatskih piramida bili daleko od uvriježene slike izrabljivanih robova te kako su živjeli pristojnim životom, uz obilje hrane, plaću i zdravstvenu skrb

Egipatske piramide su jedno od sedam svjetskih čuda, a svojim se impozantnim dimenzijama uzdižu iznad pustinjskog pijeska te su vidljive i s desetak kilometara udaljenosti. U takvim uvjetima nije jednostavno izgraditi bilo što, a pogotovo ne tako jedinstvene građevine.

Postoje mnoge teorije o tome tko je izgradio piramide, od židovskih robova, pa sve do žitelja Atlantide ili čak izvanzemaljaca. No, jasno je kako niti jedna od tih teorija ne drži vodu.

Nije bilo Židova, Atlantiđana ni izvanzemaljaca

Židovski robovi nisu mogli izgraditi piramide, jer nema arheoloških dokaza koji bi ih mogli povezati s gradnjom piramida prije 4500 godina. Biblijska priča o židovskim robovima u Egiptu, odnosi se na grad Ramzes. Takav grad, stvarnog imena pi-Ramesses osnovan je tijekom 19. dinastije, koja je Egiptom vladala između 1295. i 1186. godine prije Krista. Grad je zaista dobio ime po faraonu Ramzesu II. koji je vladao od 1279. do 1213. godine prije Krista, no izgrađen je tek nakon završetka ere gradnje piramida.

“Nemamo pojma, čak niti jedne riječi o ranim Izraelcima u Egiptu: ni u monumentalnim natpisima na zidovima hramova, ni u grobnim natpisima, ni u papirusima”, napisali su arheolozi Israel Finkelstein i Neil Asher Silberman u svojoj knjizi “Otkrivena Biblija: Nova vizija arheologije drevnog Izraela i podrijetlo njegovih svetih tekstova”, izdanoj 2001.

Nikada nisu pronađeni niti arheološki dokazi o postojanju Atlantide, pa ni ta teorija nema nikakvo uporište, a ideja o izvanzemaljskim graditeljima ionako nije s ovog svijeta. Pa tko je onda izgradio više od 100 piramida diljem Egipta? Egiptolozi kažu – Egipćani. No, kako su oni živjeli, jesu li bili plaćeni za svoj rad, kako se postupalo s njima – to još nitko nije utvrdio.

Malo dokaza o graditeljima

U svijetu su, osim velikih piramida u Gizi, najpoznatije stepenasta piramida faraona Djosera, koji je vladao od 2630. do 2611. godine prije Krista te prva piramida s glatkim stranicama, izgrađena pod vlašću faraona Snefrua (od 2575. do 2551. prije Krista). Tek za vrijeme Snefruova nasljednika Khufua (od 2551. do 2528. prije Krista) izgrađena je velika piramida u Gizi, a i dvojica njegovih nasljednika, Kefren i Mikerin su također dali izgraditi svoje piramide u Gizi

Tijekom Novog kraljevstva, od 1550. do 1070. godine prije Krista, faraoni su postupno prestali graditi piramide te su njihove mumije bile pokapane u Dolini kraljeva, oko 480 kilometara južno od Gize. Iako je o većini tih faraona dosta toga poznato, tek su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća arheolozi pronalazili dokaze o graditeljima piramida i njihovu životu, piše Live Science.

Radničke ‘bande’

Papirusi pronađeni 2013. na egipatskoj obali Crvenog mora, u mjestu Wadi al-Jarf, kazuju o velikim skupinama radnika, ponekad nazvane i “bandama”, koje su prevozile materijal u Gizu. Tako se spominje “banda” od 200 ljudi na čelu s inspektorom imena Merer. Ta je skupina prevozila vapnenac brodom po Nilu 18 kilometara, od Ture do velike piramide, gdje je taj kamen upotrijebljen za izgradnju vanjske obloge piramide.

Ranije su egiptolozi smatrali da su graditelji piramida bili uglavnom poljoprivrednici, koji su gradili u dijelu godine kad ne bi imali puno posla oko zemlje. No, čini se kako je to upitno. Papirusi iz Wadi al-Jarfa, premda se još uvijek analiziraju i dešifriraju, ukazuju na to da je Mererova banda proputovala veći dio Egipta te provodila razne građevinske projekte i zadatke koji su pred njih bili postavljeni.

Doznaje se i da su za jelo dobivali uravnoteženu prehranu koja je uključivala datulje, povrće, perad i meso. Osim toga, opisano je i kako su pojedini članovi skupine dobivali tekstil, koji se prema riječima Pierrea Talleta, profesora egiptologije sa Sveučilišta Paris-Sorbonne, “u to vrijeme vjerojatno smatrao vrstom novca.” Mark Lehner, direktor istraživačkog instituta Ancient Egypt Research Associates, sa sjedištem u Massachusettsu, istaknuo je kako su visoki dužnosnici uključeni u izgradnju piramida “mogli dobiti bespovratna sredstva”.

Plaćeni, nahranjeni, liječeni

Raniji povijesni zapisi pokazuju da su se povremeno službenicima dodjeljivala zemljišta, no još uvijek nije poznato jesu li parcele dobivali i službenici uključeni u izgradnju piramida. Lehnerov tim iskopavao je naseobinu u Gizi u kojoj su živjeli neki od randika koji su gradili Mikerinovu piramidu. Pronašli su dokaze da su stanovnici tog mjesta pekli velike količine kruha, kuhali hektolitre piva i klali životinje. Arheolozi procjenjuju da je svaki dan bilo zaklano oko 1800 kilograma stoke kako bi se nahranili radnici.

Njihovi, pak, posmrtni ostaci ukazuju da su imali pristup zdravstvenoj skrbi, jer su kod većine pronađene zarasle, ali ispravno namještene kosti. Ti su dokazi naveli egiptologe da zaključe kako graditelji piramida nisu nipošto bili robovi. No, nisu bili ni jednaki, jer su iskapanja pokazala da su neki visoki dužnosnici živjeli u velikim kućama i imali najbolji izbor mesa, dok su radnici vjerojatno spavali u jednostavnim sobama ili potleušicama “naslonjenima” na same piramide.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

-

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

-

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

-

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu