Connect with us

magazin

RIJEŠEN MISTERIJ PIRAMIDA – ZNA SE TKO IH JE IZGRADIO? Nisu to bili ni robovi, ni izvanzemaljci, već – ‘bande’! Imali su zanimljiv život…

Objavljeno

-

Čini se kako su graditelji egipatskih piramida bili daleko od uvriježene slike izrabljivanih robova te kako su živjeli pristojnim životom, uz obilje hrane, plaću i zdravstvenu skrb

Egipatske piramide su jedno od sedam svjetskih čuda, a svojim se impozantnim dimenzijama uzdižu iznad pustinjskog pijeska te su vidljive i s desetak kilometara udaljenosti. U takvim uvjetima nije jednostavno izgraditi bilo što, a pogotovo ne tako jedinstvene građevine.

Postoje mnoge teorije o tome tko je izgradio piramide, od židovskih robova, pa sve do žitelja Atlantide ili čak izvanzemaljaca. No, jasno je kako niti jedna od tih teorija ne drži vodu.

Nije bilo Židova, Atlantiđana ni izvanzemaljaca

Židovski robovi nisu mogli izgraditi piramide, jer nema arheoloških dokaza koji bi ih mogli povezati s gradnjom piramida prije 4500 godina. Biblijska priča o židovskim robovima u Egiptu, odnosi se na grad Ramzes. Takav grad, stvarnog imena pi-Ramesses osnovan je tijekom 19. dinastije, koja je Egiptom vladala između 1295. i 1186. godine prije Krista. Grad je zaista dobio ime po faraonu Ramzesu II. koji je vladao od 1279. do 1213. godine prije Krista, no izgrađen je tek nakon završetka ere gradnje piramida.

“Nemamo pojma, čak niti jedne riječi o ranim Izraelcima u Egiptu: ni u monumentalnim natpisima na zidovima hramova, ni u grobnim natpisima, ni u papirusima”, napisali su arheolozi Israel Finkelstein i Neil Asher Silberman u svojoj knjizi “Otkrivena Biblija: Nova vizija arheologije drevnog Izraela i podrijetlo njegovih svetih tekstova”, izdanoj 2001.

Nikada nisu pronađeni niti arheološki dokazi o postojanju Atlantide, pa ni ta teorija nema nikakvo uporište, a ideja o izvanzemaljskim graditeljima ionako nije s ovog svijeta. Pa tko je onda izgradio više od 100 piramida diljem Egipta? Egiptolozi kažu – Egipćani. No, kako su oni živjeli, jesu li bili plaćeni za svoj rad, kako se postupalo s njima – to još nitko nije utvrdio.

Malo dokaza o graditeljima

U svijetu su, osim velikih piramida u Gizi, najpoznatije stepenasta piramida faraona Djosera, koji je vladao od 2630. do 2611. godine prije Krista te prva piramida s glatkim stranicama, izgrađena pod vlašću faraona Snefrua (od 2575. do 2551. prije Krista). Tek za vrijeme Snefruova nasljednika Khufua (od 2551. do 2528. prije Krista) izgrađena je velika piramida u Gizi, a i dvojica njegovih nasljednika, Kefren i Mikerin su također dali izgraditi svoje piramide u Gizi

Tijekom Novog kraljevstva, od 1550. do 1070. godine prije Krista, faraoni su postupno prestali graditi piramide te su njihove mumije bile pokapane u Dolini kraljeva, oko 480 kilometara južno od Gize. Iako je o većini tih faraona dosta toga poznato, tek su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća arheolozi pronalazili dokaze o graditeljima piramida i njihovu životu, piše Live Science.

Radničke ‘bande’

Papirusi pronađeni 2013. na egipatskoj obali Crvenog mora, u mjestu Wadi al-Jarf, kazuju o velikim skupinama radnika, ponekad nazvane i “bandama”, koje su prevozile materijal u Gizu. Tako se spominje “banda” od 200 ljudi na čelu s inspektorom imena Merer. Ta je skupina prevozila vapnenac brodom po Nilu 18 kilometara, od Ture do velike piramide, gdje je taj kamen upotrijebljen za izgradnju vanjske obloge piramide.

Ranije su egiptolozi smatrali da su graditelji piramida bili uglavnom poljoprivrednici, koji su gradili u dijelu godine kad ne bi imali puno posla oko zemlje. No, čini se kako je to upitno. Papirusi iz Wadi al-Jarfa, premda se još uvijek analiziraju i dešifriraju, ukazuju na to da je Mererova banda proputovala veći dio Egipta te provodila razne građevinske projekte i zadatke koji su pred njih bili postavljeni.

Doznaje se i da su za jelo dobivali uravnoteženu prehranu koja je uključivala datulje, povrće, perad i meso. Osim toga, opisano je i kako su pojedini članovi skupine dobivali tekstil, koji se prema riječima Pierrea Talleta, profesora egiptologije sa Sveučilišta Paris-Sorbonne, “u to vrijeme vjerojatno smatrao vrstom novca.” Mark Lehner, direktor istraživačkog instituta Ancient Egypt Research Associates, sa sjedištem u Massachusettsu, istaknuo je kako su visoki dužnosnici uključeni u izgradnju piramida “mogli dobiti bespovratna sredstva”.

Plaćeni, nahranjeni, liječeni

Raniji povijesni zapisi pokazuju da su se povremeno službenicima dodjeljivala zemljišta, no još uvijek nije poznato jesu li parcele dobivali i službenici uključeni u izgradnju piramida. Lehnerov tim iskopavao je naseobinu u Gizi u kojoj su živjeli neki od randika koji su gradili Mikerinovu piramidu. Pronašli su dokaze da su stanovnici tog mjesta pekli velike količine kruha, kuhali hektolitre piva i klali životinje. Arheolozi procjenjuju da je svaki dan bilo zaklano oko 1800 kilograma stoke kako bi se nahranili radnici.

Njihovi, pak, posmrtni ostaci ukazuju da su imali pristup zdravstvenoj skrbi, jer su kod većine pronađene zarasle, ali ispravno namještene kosti. Ti su dokazi naveli egiptologe da zaključe kako graditelji piramida nisu nipošto bili robovi. No, nisu bili ni jednaki, jer su iskapanja pokazala da su neki visoki dužnosnici živjeli u velikim kućama i imali najbolji izbor mesa, dok su radnici vjerojatno spavali u jednostavnim sobama ili potleušicama “naslonjenima” na same piramide.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo” 

Objavljeno

-

By

Najpopularniji hrvatski glazbenik, Marko Perković Thompson, predstavlja službeni videospot za pjesmu “Nepročitano pismo”, kojom je simbolično odao počast banu Petru Zrinskom. Spot je već osvojio srca publike te se našao na trending listi YouTube-a. 

Inspirirana povijesnim događajem iz 1671. godine, pjesma se osvrće na oproštajno pismo koje je ban Petar Zrinski posvetio svojoj voljenoj supruzi Katarini, dan prije svog smaknuća, zajedno s Fran Krstom Frankopanom. Slomljena tugom,  Katarina je umrla u zatočeništvu 1673. godine, a njihova ljubav postala je simbolom hrvatske borbe za slobodu. Pjesmu su obilježile iznimna glazba, tekst i produkcija Marka Perkovića Thompsona, dok vizualni identitet spota dodatno upotpunjuje snažnu emotivnu komponentu pjesme, stvarajući duboku povezanost s povijesnim trenutkom na koji se pjesma referira.

Snimanje videospota odvijalo se na povijesnim lokacijama, među kojima su Stari grad Ozalj, Stari grad Čakovec, Utvrda Ribnik i Medvedgrad, dok glavne uloge tumače Mladen Vulić kao Petar Zrinski, Kornelija Palić Papafava kao Ana Katarina Zrinski te Davor Tarbuk kao Fran Krsto Frankopan. Ostale uloge pripale su Dubravku Lekiću kao svećeniku, Anti Rniću kao krvniku, Luki Pediću Ivanu Capanu kao vojnicima te Ivanu IvkošićuUni PopovićAnamariji JonjićMilanu Palčiću kao konjanicima. 

Režiju službenog videospota, koji ostavlja dojam pravog filma o komadiću hrvatske povijesti, potpisuju Marko Zeljković Sandra Mihaljević, dok je videoprodukciju realizirala Sandra Mihaljević Karpo Media

Posebna zahvalnost ide Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zavičajnom muzeju Ozalj, Muzeju Međimurja u Čakovcu, Zrinskoj gardi Čakovec, Centru za posjetitelje “Medvedgrad” i Klubu prijatelja Grada Trsata. Njihova podrška i povjerenje omogućili su da ova priča oživi na pravi način.

 
Nastavi čitati

magazin

Proljetni ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka
 
Nastavi čitati

magazin

HNK ZADAR / Ne propustite iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA. Ulaznice u prodaji!

Objavljeno

-

By

U utorak, 25. ožujka u 20 sati u HNK Zadar ne propustite pogledati iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA autora Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališta Gavella i Ludens teatra.

Dramski tekst MAJKA francuskog romanopisca, dramatičara, scenarista, kazališnog i filmskog redatelja Floriana Zellera, dio je trilogije u kojoj su i podjednako hvaljene drame  Otac i Sin. Zellerove drame igrane su u 50-ak zemalja, a neke od njih proglašene su vrhuncima nove dramske književnosti 21. stoljeća. U ovoj predstavi autor nas suptilno uvlači u labirint koji je sagradila majka od vlastite samoće. Ona ne bježi u snove jer se boji  suočenja sa stvarnošću, nego nas upozorava da je upravo bijeg u stvarnost bijeg od ubojite istine o uzaludnosti naših snova. Majka nam predaje cijelu sebe kao žrtvu vlastite obitelji i društva te kao žrtvu same sebe.

Biti korisna i potrebna smisao je Annina života. Odlaskom djece izgubio se i smisao. Od krhotina sjećanja Anne gradi novu sebe. Nova Anne je samouvjerena. Nova Anne je izravna. Nova Anne je potrebna. Otac sutra ujutro odlazi na seminar. Na seminar??? U noći, iznenada, pojavljuje se Sin, ovoga puta zaista. Majka i Sin ostaju sami. Djevojka još uvijek nije nazvala. Majka je sada ponovno potrebna, Majka je sada ponovno korisna, Majka će pomoći sinu, Majka će riješiti problem…

Za ulogu Majke, Bojana Gregorić Vejzović osvojla je nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta i za Zlatni studio, a nagrađena je nagradom “Fabijan Šovagović  za najbolju glumicu, na 31. Festivalu glumca te “Nagradom Vladimir Nazor” 2024. godine.

Ova emotivno snažna drama, koja je oduševila brojnu publiku , sigurno neće ostaviti ravnodušnima ni vas.

Ulaznice su u online prodaji na Eventim.hr https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/predstava-majka-zadar-hrvatsko-narodno-kazaliste-667865/event.html i na blagajni HNK Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu