Svako dijete ima jedinstvene osobine koje oblikuju njegov rast, razvoj i ponašanje. Dok su neki mališani društveni i uživaju u interakciji s drugima, introvertirana djeca preferiraju mirniji pristup i obnavljaju energiju kroz vrijeme koje provode sami.

Odgajanje introvertiranog djeteta može zahtijevati specifične strategije jer njihova priroda često podrazumijeva drugačiji način nošenja s emocijama i socijalnim situacijama. U nastavku su neki od ključnih znakova koji mogu pomoći u prepoznavanju introvertiranog ponašanja kod djece.

Tantrumi i uzrujanost nakon napornog dana
Jedan od znakova da je dijete introvert jest ako nakon napornog dana postane uzrujano ili ima tantrume. Dan proveden u obavljanju raznih aktivnosti, na zabavi ili u školi može biti vrlo iscrpljujući za introvertirano dijete. Istraživanje koje je proveo The Child Mind Institute pokazuje da djeca koja su preopterećena stimulacijama, poput zvukova i svjetala, mogu osjetiti previše informacija, što rezultira tantrumima, piše YourTango.

Preferiranje solo igre
Introvertirana djeca često više uživaju u igri sama nego u igri s drugom djecom. Umjesto da se igraju u velikim grupama, introverti biraju samostalnu igru koja im omogućava da koriste svoju maštu i koncentriraju se na vlastite misli. Istraživanje s University of Minnesota pokazuje da takvo ponašanje nije razlog za zabrinutost, već je to prirodan dio introvertirane osobnosti koji može biti koristan za njihov razvoj.

Oklijevanje pri isprobavanju novih stvari
Introvertirana djeca često su oprezna kada treba isprobati nove stvari, jer nova iskustva obično uključuju i nove ljude i nepoznate situacije. Takva djeca obično doživljavaju pojačanu anksioznost i preopterećenje zbog svoje sklonosti mirnim, poznatim okruženjima. Prema studiji iz 2020. godine, introvertirana djeca često prvo promatraju nove situacije i tek tada počinju sudjelovati kad se osjećaju spremnima, što je prirodan odgovor na promjene u okruženju.

Poteškoće u izražavanju emocija
Introverti su skloni interno obrađivati svoje emocije, zbog čega im može biti teško razgovarati o njima s drugima, čak i s roditeljima. Stručnjaci savjetuju da roditelji ne forsiraju razgovor o emocijama, već da djetetu daju vremena da procesuira svoja osjećanja i priđe im kad bude spremno. Iako introvertirana djeca mogu imati poteškoća u izražavanju, važno je pokazati im da ste uvijek tu za njih i da im pružate ljubav i podršku kada god to zatrebaju.

Iako kavopijama sasvim sigurno ne treba još jedan razlog da nastave konzumirati svoj omiljeni napitak, novo istraživanje pokazuje da je kava korisna za zdravlje crijeva, piše Food&Wine.

Kava je poznata po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ali ima i druge zdravstvene dobrobiti. Zapravo, tisuće kemijskih spojeva nalazi se u svakoj šalici, što pomaže u poboljšanju mentalne budnosti, smanjuje upalne procese, dobra je za zdravlje srca, pa čak i ublažava bolove nakon vježbanja. Nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Microbiology, otkriva novu dobrobit kave – podržava rast korisnih crijevnih bakterija.

Što su istraživači otkrili?
U ovoj studiji istraživači su analizirali uzorke stolice 22.867 sudionika kako bi otkrili utjecaj kave na crijevne bakterije. Sudionike su kategorizirali u tri skupine: skupinu “nikad” (oni koji piju manje od tri šalice mjesečno), “umjerene kavopije” (oni koji su konzumirali tri šalice mjesečno do tri šalice dnevno) i “teške kavopije” (oni koji piju tri ili više šalica dnevno).

Pokazalo se da su osobe koje piju kavu imale visoke razine specifičnog soja bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus. Rezultati ukazuju da ispijanje kave može imati pozitivan učinak na crijeva tako što pomaže rast “dobrih” bakterija.

Koliko je uopće važno zdravlje crijeva?
“Ispostavilo se da je mikrobiom u crijevima vjerojatno mnogo važniji nego što smo očekivali”, kaže Michael Caplan, profesor na Sveučilištu u Chicagu i glavni znanstveni direktor u Endeavour Healthu. Objašnjava da su korisne bakterije u crijevima ključne za cjelokupno zdravlje, a imati raznolik mikrobiom je ključno. Zdrava crijeva mogu pomoći u sprječavanju putničkog proljeva, proljeva izazvanog antibioticima, a mogu čak igrati ulogu u suzbijanju pretilosti, srčanih bolesti i ishodima kemoterapije.

U crijevima se nalazi i većina imunoloških stanica, zbog čega je vitalno zaštititi i održati njihovu snagu. Zdrava crijeva također podržavaju probavu, smanjuju upale i utječu na razmišljanje. Jeste li ikada osjetili nervozu i primijetili da vam je utroba počela izazivati nelagodu? Naša crijeva i mozak blisko su isprepleteni.

Kako točno kava potiče korisne bakterije?
Chaplan ističe da zapravo nije samo kofein taj koji potiče korisne bakterije, jer čak i ispijanje kave bez kofeina ima pozitivan učinak na crijeva. Ključni doprinos vjerojatno su polifenoli, uključujući klorogensku kiselinu i kininsku kiselinu, koji se nalaze u kavi i pomažu potaknuti rast ove korisne bakterije. Znanost sugerira da polifenoli djeluju poput prebiotika. Oni hrane i potiču rast korisnih crijevnih bakterija.

Kao i sa svakim novim otkrićem, potrebna su dodatna istraživanja, posebice kada je riječ o potencijalu saharolitika. Chaplan objašnjava da je ovaj soj bakterije identificiran tek u posljednjih pet godina, tako da još ne razumijemo u potpunosti kako pridonosi zdravstvenim dobrobitima. Potrebno je više istraživanja da bi se shvatilo kako ova bakterija može pridonijeti poboljšanju zdravlja.

A koliko kave treba popiti da bi se postigle prednosti? “U redu je popiti jednu ili dvije šalice kave dnevno, to bi bilo dovoljno da potakne crijevnu floru da bude spremna za poboljšanje dugoročnog zdravlja”, kaže Caplan.

To je u skladu s preporukama. američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prema kojima unos kofeina ne bi trebao biti veći od 400 miligrama dnevno ili oko četiri šalice kuhane kave. I dobra vijest za one koji vole malo mlijeka ili malo šećera u kavi, studija je pokazala da ovi dodaci ne utječu na dobrobiti za zdravlje crijeva.

Ovo novo istraživanje je uzbudljiva vijest za kavopije, s obzirom na to da se kavu tek u posljednje vrijeme povezuje s poboljšanim zdravljem crijeva. Ali ne zaboravite na drugu hranu i pića koja također mogu podržati zdrava crijeva, poput jogurta, kefira te fermentirane hrane.

Banana je popularno tropsko voće, bogato vitaminima i mineralima. Zbog visokog sadržaja kalija, posebno se preporučuje osobama koje pate od umora, nedostatka energije i visokog krvnog tlaka. Stoga je često prvi izbor za doručak, što nutricionisti ne preporučuju. Zrele banane uglavnom se sastoje od ugljikohidrata, od čega su polovica šećeri, što ih čini jednim od voća s najviše šećera. Zbog visokog sadržaja kalija, banane su korisne za prevenciju visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti, kao i za zdravlje bubrega. Plod sadrži vrlo malo proteina i zanemarivu količinu masti. Banane su također odličan izvor vitamina B6 i kalija, a bogate su i vitaminom C, manganom, magnezijem i nekim drugim vitaminima iz grupe B kompleksa. Unatoč svim pozitivnim učincima i nutritivnoj vrijednosti banane, one nisu preporučljiv izbor za doručak.

Visok sadržaj šećera ima značajan utjecaj na naše blagostanje tijekom dana. Kada jedemo bananu, razina šećera i energije u krvi značajno raste, ali istovremeno drastično pada, objasnio za nutricionist Darly Gioffre.

To onda dovodi do pojačanog osjećaja gladi, tako da ljudi koji započnu dan bananom na kraju unose više kalorija tijekom dana nego što bi inače. Također, banane nisu idealan izbor za dobro funkcioniranje probave. Kada se šećer konzumira, dolazi do procesa fermentacije, u kojem se šećer pretvara u kiselinu, čime se blokira probava.

Mnogo bolji izbor za doručak su žitarice i pahuljice, kao i zdrav sendvič, dok su banane bolji izbor za užinu, pernosi Klix.