Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NATJEČAJ ZA UPIS U KLASIČNU GIMNAZIJU IVAN PAVAO II. Ravnatelj Sorić: “Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića”

Objavljeno

-

Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u pripremama je za upis nova dva prva razreda u tu školu koja baštini tradiciju najstarije odgojno obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.

Mr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, u ponedjeljak 31. svibnja uputio je javnosti i službeni dopis, ‘Natječaj za upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2021./2022. u Gimnaziju – program klasične gimnazije’.

Tome je prethodila i manifestacija ‘’Otvorena vrata Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar’ od ponedjeljka 24. do petka 28. svibnja, kada je gimnazija otvorila vrata svim zainteresiranima u želji da se upoznaju s tom školom kao mogućim izborom u nastavku svoga srednjoškolskog obrazovanja.

„Dani otvorenih vrata Klasične gimnazije prilika su za brojne susrete, susrete s budućim učenicima, njihovim roditeljima i zainteresiranim građanima koji se žele izbliza upoznati s radom naše škole. Svake godine u svibnju svima otvaramo vrata škole s ciljem da pobliže upoznaju naš rad, sadržaj, kurikulum, tehničke pojedinosti, da upoznaju nas koji u njoj djelujemo“ rekao je ravnatelj Sorić, istaknuvši da svake godine veliki broj zainteresiranih dolazi u školu s brojnim pitanjima.

„Odgovaramo na tu znatiželju u osobnom pristupu i dajući potrebne informacije. Svake godine veliko je zanimanje za upis u našu gimnaziju. Radujemo se visokom broju zainteresiranih za naš školski model kojim nastojimo da se razvija kompletna osobnost učenika i odgoj za potrebe šire zajednice“ rekao je Sorić.

Klasičari osvajaju prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih područja. U Klasičnoj gimnaziji održavaju se mnoge izvanškolske aktivnosti i razvijaju socijalne vještine učenika, osvješćujući i vrijednosti volontarijata i pomoći bližnjima. Geslo te škole je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’. Na tom tragu je i naziv njihovog školskog časopisa ‘Bolji svijet’ koji povezuje bivše i sadašnje učenike, a ove godine na državnoj smotri Lidrano stručna komisija proglasila ga je jednim od deset najboljih školskih časopisa u Hrvatskoj.

„U školi nastojimo prenijeti vjerski identitet u praksu, njeguje se osobni pristup učenicima, razgovor, dijalog, briga, elementi koje bih nazvao i obiteljskima. Nijedna institucija ne može nadomjestiti ulogu obitelji, ali nastojimo djelovati po primjeru obiteljskog odgoja, prije svega u međusobnim odnosima, pazeći da su naši učenici osobe, ljudi, pružajući im integralni odgoj. Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića, njihovog rasta, razvoja i uspjeha – ne samo statističkog, u ocjenama, nego životnog uspjeha u smislu sazrijevanja mlade osobe“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da „školu ne čini samo informacija, podatak i njihovo prenošenje. To je bitan element odgojno – obrazovnog procesa, no školu prije svega čini odgoj, primjer, i to naš osobni“.

Profesori u gimnaziji trude se izgrađivati mlade nudeći im životne vrijednosti i vlastitim primjerom.

„Vrijednim entuzijazmom i volonterskim duhom naših djelatnika nudimo potrebno djeci. Škola obiluje brojnim projektima, a njeni nositelji su profesori i cijeli tim Klasične gimnazije“ rekao je Sorić.

Tu je školu preporučljivo upisati s aspekta znanja, pripreme za fakultet, ali i pripreme za život uopće.

„Klasična gimnazija priprema čovjeka za opću kulturu, za humanističke i prirodoslovne znanosti. U našoj školi mladi čovjek može primiti cjelovito znanje. Uz težinu našeg programa, cijeli sklop znanja može na intelektualnoj razini izgraditi mladu osobu. Nudimo i duhovnu dimenziju. Djelatnici škole nastoje kroz osobni primjer pokazati duhovne vrijednosti, poštujući slobodu svakog pojedinca, kako bi mlada osoba vidjela da je najveća radost u okviru Evanđelja te spasiteljske i otkupiteljske poruke Isusa Krista“ rekao je ravnatelj Sorić.

Uredništvo školskog časopisa ‘Bolji svijet’ vodi Damir Sikirić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji.

„Bolji svijet je rezultat zajedničkog rada i djelovanja svih u školi. Svatko daje doprinos, literarni, kreativni, stripovski, tematski, grafički, nude se prijedlozi i ideje. Profesori puste djecu sa sata da mogu sudjelovati u kreiranju časopisa. U vremenu kada opadaju tiskana izdanja, osobito školskih časopisa, mi još uvijek potičemo djecu na stvaranje časopisa, a djeca to prepoznaju kao plodonosno, dobro i pozitivno i rado se uključuju pisanjem vlastitih tema. Ponosni smo što smo na državnom Lidranu dobili pohvale da smo i u grafičkom, tehničkom smislu postigli vrijednost koja zadovoljava kriterije prosudbenog odbora koji je proglasio najbolje školske časopise u Hrvatskoj“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da je velika vrijednost što svake godine uopće tiskaju školski časopis. Jer, izdavanje školskih časopisa je u krizi i pada broj tih izdanja, nekad nedostaje kreativnosti, volje, želje, a ‘Bolji svijet’ je plod volonterskog rada i profesora škole.

„Ponosni smo da su to prepoznali i stručni ocjenjivači: kreativnost, volonterski duh i volju naših učenika i profesora koji su uredili časopis ‘Bolji svijet’“ rekao je ravnatelj Sorić.

Kvalitetu te škole potvrđuje i činjenica da 70 % maturanata Klasične gimnazije upišu fakultet koji je bio njihov prvi izbor.

„Učenici naše škole studiraju na prestižnim fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu. To je uspjeh, no najveći uspjeh je ako uspijemo mladoj osobi, poštujući njenu slobodu i integritet, dati vrijednosti koje su opće, univerzalne, odnosno kršćanske vrijednosti koje zastupamo“ poručio je mr. Sorić.

Ana Gambiraža, knjižničarka u Klasičnoj gimnaziji, smatra da je posebnost te škole individualni pristup svakoj osobi te što im se kroz rad i razne izvannastavne aktivnosti pokušava približiti kršćanske vrijednosti.

„Različita su područja obrazovanja i brojne izvannastavne aktivnosti: Mladi knjižničari, Kreativna radionica Amfora, brojne suradnje s različitim ustanovama, sa Sveučilištem u Zadru, Arheološkim muzejom, projekt Zadar čita, obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Izazov je pristupiti učenicima da se otvore, onda im možemo ponuditi projekte i aktivnosti, shodno onome za što se zanimaju i da se razvijaju u području svoga interesa. Gimnazijalci uopće, i klasičari, više čitaju, žele napredovati, ulagati u sebe i svoje znanje. Klasična gimnazija nudi široki spektar znanja i aktivnosti. Temeljno je znanje, informacija, podatak, no ne vrti se sve oko toga, pogotovo u današnjem vremenu, kada sve druge kompetencije izlaze na vidjelo, poput informacijske i informatičke pismenosti, do financijske i matematičke. To sve čini kompletnu osobu“ rekla je Gambiraža, pohvalivši ugodnu radnu atmosferu s kolegama, njihovu suradnju i nadopunjavanje.

Karlo Škifić, učenik 2.a razreda, upisao je Klasičnu gimnaziju potaknut i zadovoljstvom svojih dviju rođakinja koje su pohađale tu školu.

„Na faksu im je sada dosta lagano. Neki prijatelji su mi govorili: ‘A, to je sto posto škola za popa ‘. Ali vide da ne idemo za svećenika, škola je kao i drugdje. Profesori nam pomažu, stvarno se trude oko nas. Ovo je najbolja škola. Koliko god učimo, imamo i slobodnog vremena. Škola me može pripremiti u potpunosti za dalje“ kaže Karlo, čija je želja biti inženjer elektrotehnike ili strojarstva.

Natali Pera, učenica 3.a je rekla: „Škola je atraktivna, ali i zahtjevna. Bilo mi je teško, imamo dosta predmeta, velika količina gradiva, ali sve se stigne, kad se hoće. I profesori su odlični, susretljivi, uvijek se možemo dogovoriti. Stignem i trenirati svaki dan izvan nastave. Treniram veslanje sedam puta tjedno. Uvijek se možemo dogovoriti s profesorima, nikakav pritisak ni stres, kao obitelj smo“ rekla je Natali koja svoje zvanje vidi u društvenoj djelatnosti, radu s ljudima.

Pera je bila i urednica nagrađenog časopisa ‘Bolji svijet’ da je jedan od deset najboljih u Hrvatskoj.

Svaki broj ima drugog urednika među učenicima, svatko daje svoju viziju i temu za neki broj.

„Kada smo slagali taj broj, ideja je bila prikazati maturante. Htjeli smo njima posvetiti broj, zatekla ih je korona, naziva ih se izgubljena generacija, nisu imali ekskurziju, htjeli smo oproštaj od njih. Ugodno smo se iznenadili kad smo nagrađeni“ rekla je Pera i zainteresiranima poručila: „Dođite u Klasičnu gimnaziju. U našoj školi ćete steći odlične radne navike, osjećat ćete se ugodno, bit će vam kao obitelj. Iskusit ćete puno lijepoga, svugdje se ide, putuje, puno toga ćete vidjeti, naučiti, upoznati puno ljudi, bit’ će vam odlično“.

Klasična gimnazija 1991. g. dobila je pravo javnosti i tada su se počeli upisivati i vanjski učenici koji nisu na putu svećeničke formacije. Dotad su tu školu, kao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, pohađali samo sjemeništarci. Marijan Pranjić, prof. biologije, 30 godina radi u Klasičnoj gimnaziji i ispratio je generacije učenika.

„U školi vlada posebna klima. Bio sam najmlađi kad sam prije 30 godina počeo raditi u Klasičnoj gimnaziji. Stari profesori, svećenici, oni su mene odgojili, promijenili, rastao sam s njima, razvijao se. Često kažem, da sam radio u nekoj drugoj ustanovi, da sam se bavio nekim drugom poslom, vjerojatno bih bio drugačiji čovjek. Sada sam tolerantniji, razumniji, nastojim komunicirati na drugačiji način. Mislim da je Klasična gimnazija i mene odgojila“ rekao je prof. Pranjić.

Mladi u Klasičnoj gimnaziji odraz su stvarnosti i generalnog mentaliteta mladih; tu gimnaziju ne pohađaju ‘besprijekorni’ mladi, kako netko ima predrasudu. „Mogu oni ponekad napraviti neku glupost, ali mi ćemo to kritizirati, ispravljati. Naši učenici su kao svi drugi, mladi kao mladi. Ali odgojem se usmjeravaju prema vrijednostima i formiraju u ljude. Naša djeca su kao svaka druga. Kod nas je dosta izražena odgojna komponenta. Odgoj je najbolji osobnim primjerom. Djeca žele proći sa što manje truda, a naše je da ih potaknemo i ispravno usmjerimo. Volim ih malo ‘natjerati’ da se trude, treba naći primjeren način, za njihovo dobro, da bi bili sretni i zadovoljni. Učenici nam i sami kažu kako cijene poseban pristup njima. Znam svakom učeniku ime i prezime, njegove probleme, sklonosti, narav. Imamo ljudski, kolegijalni pristup. Često putujemo, kad idemo na putovanja, kad smo s djecom 24 sata dnevno, stvori se poseban odnos povjerenja, poštovanja, ali uvijek treba ostati granica profesor učenik“ rekao je prof. Pranjić.

Osobito mu je zadovoljstvo kada sretne bivše učenike u prolazu, u gradu.

„Često sretnemo naše bivše učenike na ulici, s nama se srdačno pozdravljaju. Uvijek nam je drago sresti ih. Susrećemo ih svaki dan. To su vrsni intelektualci po cijelom svijetu, bave se raznim strukama, poslovima. Uvijek se lijepo sjećaju naše škole. Drago mi je da sam dao mali doprinos tome. Svaki majstor voli svoje djelo. Ja im kažem: ‘Vi ste, na neki način, i naše djelo. Mi smo utjecali na vas kroz četiri godine školovanja, formirali smo vas. Volimo vas sresti, vidjeti što se s vama dogodilo, koliko smo bili uspješni u našem poslu’. Kad ih sretnem da su uspješni, da su ostvarili svoje životne ciljeve, meni to uljepša dan. Kad ih vidim s njihovom djecom, popričamo, to mi je jako lijepo, susresti ih i vidjeti nakon toliko vremena“ istaknuo je prof. Pranjić.

Klasičari uspješno upisuju sve fakultete, humanističkog i prirodnog usmjerenja.

„Naši učenici upisuju medicinu, stomatologiju, kroz četiri godine dobiju solidne temelje za bilo koju struku, ne samo za društvene znanosti. Nisu zanemareni ni drugi predmeti, pogotovo ne prirodni predmeti, pa su spremni za upis na fakultet društvenog i prirodoslovnog smjera. Mladi će u Klasičnoj gimnaziji dobiti solidne temelje za uspješnu karijeru i za uspješan život u najširem smislu riječi, za sretan život u stručnom i obiteljskom smislu“ poručio je prof. Pranjić.

Klasičnu gimnaziju sada pohađa 195 učenika u 8 razrednih odjeljenja. U školi je zaposlen 31 djelatnik. Ravnatelj Sorić potpisao je objavu Natječaja za upis nove dvije generacije prvaša u zadarsku Klasičnu gimnaziju s napomenama:

1. Škola upisuje 52 učenika, u smjeru klasične gimnazije, četverogodišnji program trajanja, dva razredna odjela.

2. Dodatni ispiti i provjere za engleski jezik, kojeg polažu učenici koji ga nisu učili najmanje četiri godine u osnovnoj školi, održat će se 29. lipnja 2021. g. s početkom u 12,00 sati, a za kandidate s teškoćama u razvoju 21. lipnja 2021. g. s početkom u 11,30 sati.

3. Predmet posebno važan za upis je biologija.

4. Pravo na dodatno vrednovanje ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanju u znanju iz vjeronauka.

5. U Gimnaziji se uče engleski i talijanski jezik.

6. Upisnice i dokumenti kojima su ostvarena dodatna prava na upis zaprimaju se u prostorijama Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 12. srpnja 2021. od 8 do 16 sati i u utorak, 13. srpnja 2021. od 8 do 13 sati.

Informacije o školi mogu se saznati preko mrežne stranice www.gimnazija-ivanapavla.hr i Facebook-a Klasična gimnazija Ivana Pavla II. te na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCk- QUpOo1k6xme62Y1CW8dw

Kontakt za sve informacije je i putem e-maila klasicna@zd.t-com.hr ili telefona 023/253-800 i 097/751 0563.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…

Objavljeno

-

By

U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:

        Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.

       1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji

       Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:

        katedrala sv. Stošije u Zadru, 

        župna crkva sv. Šime u Zadru, 

        samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru, 

        župna crkva sv. Anselma u Ninu, 

        benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.

          2. Oprosti tijekom Jubilejske godine

        Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).

         „Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).

        „Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).

         „lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče našIspovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).

         „Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).

         Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.

         Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.

         „Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.

         Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).

3. Poziv poticaj svećenicima pastoralnim djelatnicima

     Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.

   Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.

     Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.

Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.

Možete ih pregledati na donjim linkovima:

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima u stanju socijalne potrebe i studentima s invaliditetom

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu