Hrvatska
Profesor s Pravnog fakulteta: Uvođenje obaveznog cijepljenja jedna je mogućnost
Viktor Gotovac, profesor s katedre za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gostovao je u Newsroomu je govorio u obavezi cijepljenja protiv covida-19.
“Rješenja uvijek ima, naravno, pitanje je kakvih. Jedan veliki praktičar, Staljin, je rekao da kadrovi mogu sve, samo je pitanje je li to društveno prihvatljivo i kako će to proći na sudovima, ponajprije mislim na Ustavni. Postoji mnogo rješenja, tu je ono najjednostavnije, koje je najmanje popularno, a to bi bilo propisivanje obaveze cijepljenja.
Kao što vidite političari zaziru od toga, svjesni su da dio populacije želi slobodu i mogućnost izbora hoće se ili neće cijepiti i kada, neki kalkuliraju. To jedna od mogućnosti koja je i propisana za neka cijepljenja koja primamo u najranijoj mladosti”, rekao je.
Dodaje i kako on nije ni vakser ni antivakser te da se cijepio svojom voljom i jer je odlučio vjerovati znanosti.
“Ali ja ne ulazim u tom niti zagovaram. I mislim da je potpuno krivo ovu diskusiju, koja je otvorena vezivanjem cjepiva uz potpore, usmjeriti prema obevzi cijepljenja. To je diskusija o društvenoj odgovornosti pojedinca, o tome kako se Vlada nosila s pandemijom, ovo je široka diskusija u kojoj se moramo odrediti”.
“Poslodavci moraju dobiti neki instrumentarij”
Kao drugu mogućnost navodi situaciju u kojoj se teret procjepljivanja prebacuje na poslodavce.
“Poslodavci moraju dobiti neki instrumentarij kako mogu na neki način prisiliti svoje zaposlenike da se cijepe. Možda bi bila mogućnost da se ljudima otkaže, da ih se izdvoji iz mjesta rada, da im se ne uplati naknada plaće dok su u samoizolaciji. No tu se dolazi do toga koliko je to ustavno i koliko mi zaista onda živimo u socijalnoj državi. Nisam siguran da bi na Ustavnom sudu prošlo da država donese zakon da se može dati otkaz onome tko se ne želi cijepiti”, kaže.
Kao treću mogućnost navodi da radnici poslodavcima moraju pokazati EU digitalne potvrde te da se moraju testirati svaka 2 ili3 dana, ako nisu cijepljeni. Te testove sami bi morali plaćati, a onda bi možda netko od njih shvatio da mu se više isplati cijepiti se.
“Mislim da bi najproblematičnije bilo zadiranje prava radnika u smislu otkaza. Mislim da to nije sasvim jednostavno”, kaže. Dodaje kako bi se sve to dalo urediti zakonom jer već postoje radna mjesta za koja vrijede posebni uvjeti i za koja ljudi moraju na liječničke preglede. Također, kaže, sumnja da će država uvoditi obvezu cijepljenja za određene profesije u kojima su radnici u kontaktu s puno ljudi, ako ju ne želi uvesti na radini cijele zemlje.
“Neki ljudi se neće cijepiti i tu poslodavci ne mogu ništa”
O najavama potpora koje su uvjetovane cijepljenjem kaže da ne misli da je to dobro jer se tako ponovno kažnjavaju oni koji su i tako najpogođeniji pandemijom.
“Znam da se jedan dobar dio poslovaca trudio nabaviti cjepivo za radnike i prije države, davali su im i slobodne dane i određene vrste nagrada, ali neki ljudi se i dalje neće cijepiti. Tu poslodavci neće moći učiniti ništa.
S jedne strane mislim da mi oš uvijek premalo znamo o ovom virusu. S druge strane, ovo je na kraju ipak virus, kao što zaštita na radu nije nešto što će vas zaštiti od gripe, mislim da ni ovo ne možemo na takav način treriati i to čini situaciju problematičnijom. Pa i ovi brojevi koji nisu veliki, kroz njih ćemo tvrditi da to nije tako velik rizik, ali to su sve naklapanja.
Možda se zaista pokaže da smo mi, koji smo se cijepili, sebe i svoje bližnje izložili nekom riziku kroz pet do deset godina, možda će nam izrasti treće oko i ovi koji se nisu cijepili bit će u pravu”, rekao je.
Slaže se s premijerom Andrejem Plenkovićem oko nagrađidanja ljudi za cijepljenje. “Hoćemo li doći do toga da novcem kupujemo ljude da mijenjaju odluke. Uostalom to je novac poreznih obveznika, je li on prikupljan za to?”, kaže.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa