Hrvatska
Pavić: “72 posto građana želi neradnu nedjelju”
Izmjene Zakona o trgovini trebale bi u saborsku proceduru na jesen. Budu li prihvaćene, početkom iduće godine trgovine bi radile samo 16 nedjelja u godini, a radnim danom bi vrata zatvarale u 21 sat. Ovaj prijedlog Zakon je drugačiji od nekih prije zato što pokušava napraviti balans između prava radnika i otvorenosti ekonomije, rekao je u emisiji U mreži Prvog, Marko Pavić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i saborski zastupnik HDZ-a.
– Istraživanje provedeno prošle godine, pokazalo je da 72 posto građana želi nedjelju kao dan za odmor, dodao je.
Naglasio je kako je promet fiskaliziranih računa nedjeljom 9 posto, a u trgovačkim lancima 15 posto. Iskustvo od prošle godine kada smo bili u lock downu pokazalo je da se promet od nedjelja, kada su dućani bili zatvoreni, prelio na ostale dane.
– Upravo stoga, Vlada ne očekuje veće promjene na tržištu rada. Ovim prijedlogom se isto tako, želi osigurati ono što građani Hrvatske žele, ali isto tako i da se zaštiti gospodarstvo, govori Pavić.
Slobodan Školnik, dopredsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik uprave Emmezete, rekao je kako je siguran da će ovaj zakon po treći puta „pasti” na Ustavnom sudu.
– Ovim Zakonom ne može se balansirati, jer kako objasniti nekome da blagajnica u restoranu može raditi, a blagajnica u trgovini ne. Što se tiče Vladinih istraživanja i statistika, one su rastezljive. Pitanje je u koje vrijeme i kako su rađene, rekao je i dodao kako se najbolje vidi koliko građani podržavaju ili ne rad nedjeljom, kada se nedjeljom ode u trgovačke centre.
Kaže kako narod zna da smo zemlja koja je na gospodarskom dnu i nećemo se podići s dna zabranama rada već radom koji mora biti korektno vrednovan, reguliran i organiziran.
– HUP je prije 10 dana izglasao u vijeću članica da se protivi zabranama rada, rekao je.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske govori kako u cijeloj priči postoje 3 stvari, a to su interes profita na prvom mjestu kako domaćih tako i stranih trgovačkih lanaca. S druge strane, imamo radnike u trgovini i to većinom mlade žene koje imaju malu djecu i nemaju ih gdje ostaviti zato što nedjeljom ne rade vrtići. Na kraju, istraživanja su pokazala da građani smatraju kako ne moraju ići nedjeljom u trgovinu.
– Strani trgovački lanci su mahom iz Njemačke i Austrije i oni u svojim domicilnim zemljama rade do 18 sati i ne rade nedjelje, govori.
Pavić je rekao da pola zemalja EU ima reguliran rad nedjeljom, a druga polovica nema.
– Dobra nam je sezona, ali opet se vraćamo na temu nedostatka radnika. 2019. godine uvezeno je gotovo 100 tisuća radnika, naglašava.
Školnik ističe kako se treba regulirati prava radnika kako bi on bio zaštićen te ga treba pošteno platiti za rad nedjeljom.
– U HUP-u se zalažemo za to da se regulira koliko nedjelja radnik smije raditi te da se i na taj način izvrši zaštita, istaknuo je.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa