Hrvatska
OBJAVLJENI PODACI ZA 2020. Više umrlih no rođenih u svim gradovima Zadarske županije! U plusu su samo Galovac, Bibinje, Tkon i Zemunik Donji.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak analizu prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske u 2020. godini iz koje se vidi kako je broj rođene djece pao za 0,8 posto u odnosu na godinu prije, dok je broj umrlih porastao za 10,1 posto u odnosu na 2019.
U 2020. broj živorođene djece pao je te je rođeno 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih prošle godine bio je 35.987, od toga 35.845 živorođene djece, a rođeno je 51,3 posto muške djece.
Stopa nataliteta, odnosno živorođenih na 1000 stanovnika, u 2020. iznosila je 8,9.
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je krivulja živorođenih u padu u posljednjem desetljeću, odnosno od 2011. do 2020. godine, te je 2020. rođen najmanji broj djece u tom periodu. Primjerice, 2011. živorođeno je 41.197 djece, a 2019. njih 36.135.
Broj umrlih 10,1 posto viši
Broj umrlih osoba u 2020. porastao je u odnosu na prethodnu godinu te je umrlo 5229 osoba više, odnosno 10,1 posto više nego u 2019. kada su umrle 51.794 osobe. Od ukupnog broja umrlih 2020., odnosno od njih 57.023, žene su činile 50,7 posto.
Stopa mortaliteta u 2020. je iznosila 14,1.
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je 2020. imala najveći broj umrlih u ovom desetljeću, odnosno od 2011. Drugi najveći broj umrlih imala je 2015. godina i to 54.205.
Prošle je godine umrlo 142 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od ukupnog broja umrlih, a stopa umrle dojenčadi u 2020. iznosila je 4,0, kao i u prethodnoj godini.
Najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Šibensko-kninskoj županiji (1,3), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (10,9), dok u Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.
Zabilježeno negativno prirodno kretanje u svim županijama
Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2, odnosno razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba je -21.178. Ta je razlika 2019. bila -15.659 osoba, a 2011. godine -9822.
U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108. Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, negativan u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.
U Zadarskoj županiji prirodni prirast je u minusu i to -625. Usporedbe radi, prošle je godine iznosio -395.
Negativan prirodni prirast imaju svi gradovi Zadarske županije, a od općina u plusu su samo Galovac, Bibinje, Tkon i Zemunik Donji.
U 2020., u Hrvatskoj je sklopljeno 15.196 brakova, a pravomoćno razvedenih bilo je 5153. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 339,1.
I broj sklopljenih brakova i rastava padao je u pet godina za koje je DSZ iznio podatke za tu kategoriju. Tako je 2016. bilo 20.467 sklopljenih brakova, a 2019. godine bilo ih je 19.761. Rastava je 2016. godine bilo 7036, a 2019. godine 5936.
U Zadarskoj županiji, 2020. sklopljeno je 593 braka, a razvedeno 252, najviše u posljednje četiri godine.
Obrovac je jedini grad u kojemu razvoda nije bilo, baš kao ni u Tkonu, Salima, Povljani, Lišanima, Kukljici i Kalima.
Nakon Zadra, najviše brakova sklopljeno je u Poličniku (24).
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
