Connect with us

Hrvatska

Poskupljuje i voće i povrće, pogledajte koliko…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti

Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, ponekad i manje na akcijama. No, sada je litra uglavnom oko 15 kuna. U prosjeku poskupljenje je oko 30 posto.

Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti, javlja Glas Istre.

Razlog poskupljenju ulja nije izgleda u inflaciji nego na drugom kraju planete – u Kini, pojašnjava za Dnevnik.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju.

– Kina je imala dosta veliki problem s afričkom svinjskom kugom i oni su morali smanjiti svoju proizvodnju. Sada je situacija izgleda pod kontrolom i oni naglo obnavljaju svoj stočni fond pa im je potrebna velika količina stočne hrane”, objašnjava Zvjezdana Blažić.

Nagla potražnja

Nagla potražnja, a ponuda na globalnom tržištu loša zbog katastrofa u poljoprivredi, rezultirali su vrtoglavim rastom cijena. Na domaćim poljima ova je godina za suncokret bila obećavajuća, a onda je iščekivana kiša donijela štetu.

– Došle su velike oborine, jaki vjetar što je prouzročilo ovo polijeganje suncokreta. Bit će dosta veliki gubici, smanjen prinos, ali nešto će se isto i navršiti”, kaže poljoprivrednik Ivan Rumbočić.

Što je preživjelo dobro će se prodati, ostalo će naplatiti iz osiguranja. No hoće li zbog toga cijena ulja i dalje biti visoka?

– Mi zadovoljavamo naše potrebe, ali druga je stvar to što mi zaista najveći dio proizvedenih žitarica i uljarica plasiramo u izvoz, ističe konzultantica Blažić.

Skuplje za kunu – dvije

No, nije samo ulje poskupjelo. Kupci primjećuju kako su mnogi prehrambeni proizvodi poskupili za kunu, dvije, što sveukupno na mjesečnoj bazi predstavlja osjetan trošak. Između ostalog skuplji su mliječni proizvodi, jogurt, vrhnje, sirutka, ali i neki pekarski proizvodi kao i brašno i šećer.

Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine, potaknute poskupljenjem šećera, objavila je nedavno agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za dva boda u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku i iznosio je u prosjeku 120,9 bodova.

Najviše su u travnju porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijena šećera viša je gotovo 60 posto.

U prosjeku rast od 2 posto

Indeks koji mjeri promjene cijena biljnih ulja porastao je na mjesečnoj razini 1,8 posto, potaknut poskupljenjem soje, uljane repice i palminog ulja dok je suncokretovo ulje pojeftinilo prema izvještaju FAO-a. Cijene mesa porasle su 1,7 posto, odražavajući poskupljenje govedine i janjetine pod utjecajem “solidne potražnje” iz istočne Azije.

FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je u travnju 1,2 posto na mjesečnoj razini, potaknut 5,7-postotnim poskupljenjem kukuruza zbog zabrinutosti za urod u Argentini, Brazilu i SAD-u. Cijene pšenice uglavnom su bile stabilne dok su cijene riže pale, priopćio je FAO.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene žitarica bile su više 26 posto.

Cijene mliječnih proizvoda porasle su 1,2 posto na mjesečnoj razini zbog dobre potražnje iz Azije koja je poduprla cijene maslaca, obranog mlijeka u prahu i sira.

Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. najviše su porasle cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,3% , cijene prijevoza su u prosjeku više za 0,9 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 4,6 posto.

Krastavci skuplji 18 posto

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u lipnju 2021. u odnosu na isti mjesec lani zabilježene su više cijene na tržnicama i u prodavaonicama kod stolnog grožđa, breskvi, marelica, trešanja, višanja, nektarina, dinja, grejpa, rajčica, mladog luka, paprika, kupusa, kelja, mrkve, zelene salate, mladog krumpira, crvenog radića, mahuna, rotkvica, špinata i peršina. Primjerice cijena salatnih krastavaca na tržnicama u lipnju 2021 u odnosu na lipanj 2020 bila je viša 18 posto na tržnicama, a u prodavaonicama 20 posto.

Ipak jeftinije su u prosjeku bile jabuke, kruške, kiwi, lubenice, naranče, limun, jagode, banane, patlidžan, crveni luk, češnjak, cvjetača, grah, krumpir i šampinjoni, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu