Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP

Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.
HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.
No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.
Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.
Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.
Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.
Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.
Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.
Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.
Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.
Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.
Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.
Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.
O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.
Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.
I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.
Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.
Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.
I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.
Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.
Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.
NAPOMENA
Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.
Hrvatska
Plenković poslao poruku učiteljima koji kreću u štrajk: U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada

U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.
Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.
U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.
“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.
Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.
Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.
“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.
Oporavak od operacije
Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.
Štrajk u obrazovanju
Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.
“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.
“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.
Tragedija u Makedoniji
U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.
“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.
Situacija u pravosuđu
“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .
“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.
“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.
Hrvatska
UOČI ŠTRAJKA / Ministar poslao poruku roditeljima i sindikatima: “Čudna je i sramotna jedna izjava…”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) objavilo je detalje o tome kako će funkcionirati sustav za vrijeme štrajka koji su tri obrazovna sindikata najavila za srijedu 19. ožujka.
Državna tajnica Iva Ivanković objavila je upute za fakultete za dan štrajka.
“Dužni smo voditi evidenciju o radu zaposlenika pa bi to trebali raditi i 19. 3. Nakon štrajka imat ćemo jasne podatke koliko se ljudi odazvalo štrajku. Ministarstvo će danas poslati uputu svim javnim učilištima da objave upute za rad i kako će se održavati nastava. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine”, rekla je.
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić objavila je upute za škole.
“Prioritet su nam učenici, svi u srijedu dolaze u škole. Šaljem poruku svim roditeljima da mogu poslati mirno svoju djecu u školu u srijedu. Svi ravnatelji dužni su voditi evidenciju radnog vremena”, poručila je.
Predstavljeni su i podaci o plaćama u školama i na fakultetima. Prosječna plaća učitelja je 67 posto u periodu od 2019. do danas, rekao je državni tajnik Stipe Mamić.
Plaća mentora je rasla oko 69 posto – 1730 eura. Prosječna plaća savjetnika u OŠ je rasla 72 posto, prosječna je oko 1936 eura.
Srednje škole, medijalna plaća je također rasla za 72 posto – 1604 eura je danas. Prosječna plaća je danas gotovo 1600 eura. Medijalna plaća nastavnika mentora je također rasla 70 posto, oko 1800 eura je danas. Medijalna plaća savjetnika je 1995 eura.
U viskom obrazovanja plaća asistenta je rasla 56 posto što je nešto manje jer se radi uglavnom o mlađim ljudima, pojašnjeno je. Viši asistenti također imaju 56 posto veće plaće i danas imaju medijalnu plaću od 1734 eura, dok je prosječna 1754 eura.
Docenti imaju 2053 eura danas medijalnu plaću, a prosjek je oko 2100 eura.
Medijalna plaća izvanrednog profesora je rasla 62 posto, a prosjek je 2416 eura. Redoviti profesor medijalna plaća je 2759 eura što je također rast od 56 posto. Profesor u trajnom zvanu ima 47 posto više nego 2019. – medijan je 3171 euro.
“Sindikati uvijek traže kako poboljšati svoja materijalna prava što mi podržavamo, ali ne vidimo opravdanog razloga za štrajk”, rekao je Mamić, prenosi Dnevnik.hr.
Ministar Radovan Fuchs kazao je da se cijelo vrijeme komunicira sa sindikatima te da za štrajk nema razloga.
“Vidjeli ste podatke o rastu plaća. Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Evidencija rada će se voditi i slati u centralni sustav za obračun plaća. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nije briga sindikata što će se događati sa djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Mi se ne možemo složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo”, poručio je resorni ministar.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod traže povećanje materijalnih prava – osnovice za izračun plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka. U ministarstvu smatraju da za štrajk nema potrebe, a objavili su i koliko iznose plaće u obrazovnom sektoru, prenosi Dnevnik.hr.
Hrvatska
Iznajmljivači i vlasnici druge nekretnine oprez: Ako ne ispunite novi formular porezne čekaju vas paprene kazne

Porezna ima važno upozorenje za velik dio građana. Izajmljivači i vlasnici druge nekretnine u kojoj ne žive državi moraju poslati svoje podatke kako bi ušli u sustav poreza na nekretnine.
Pojavio se još jedan obrazac kojeg dobar dio građana mora ispuniti i poslati Poreznoj. I da, nemate puno vremena – još svega 2 tjedna, a kazne su paprene. Tiče se to onih koji na tim adresama nemaju prijavljeno prebivalište, boravište ili neplaćaju komunalje na svoje ime. Iznajmljivačima još puno upitnika, piše Dnevnik.hr.
“Kako će se tretirati oni koji bi trebali biti izuzeti od naplate poreza pošto stalno žive u stanovima, ali recimo dva mjeseca tjekom sezone odlaze iz stanova i koriste ih za najam. Također postavlja se pitanje kako će se tretirati etažirane obiteljske kuće”, pita se Vedran Tomić iz Udruge spasimo male iznajmljivače.
Dok čekaju odgovor Porezne, evo što se za sad zna. Za prijavu vam treba broj katastarske čestice, podatak o korisnoj površini nekretnine, godini izgradnje i klasični osobni podaci – OiB, adresa prebivališta, broj telefona.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin7 dana prije
ĐIR GRADOM sa Sašom Čukom
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline