Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE/TAJNI KUPCI Bosna i Hercegovina vodi u kvaliteti usluge u regiji, Hrvatska je ove godine na drugom mjestu

Objavljeno

-

U vremenskom periodu od 15. lipnja. do 15. srpnja 2021., dok se još uvijek polako prilagođavamo „novom normalnom“, Heraklea je već trinaesti put za redom u suradnji s agencijama za tajnu kupnju iz regije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija.), provela istraživanje kvalitete usluge mjereći osnovne elemente kvalitetne usluge. U posjetima su se mjerili sljedeći elementi kvalitete usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda te zahvala na posjetu, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

Tajni kupci posjetili su ukupno 800 prodajnih mjesta iz različitih djelatnosti: autosaloni, banke, benzinske postaje, maloprodaja, supermarketi, prodajna mjesta telekomunikacijskih tvrtki, turističko-ugostiteljski objekti, objekti uslužnih djelatnosti.

U ovogodišnjem istraživanju Hrvatska se, s prošlogodišnjeg trećeg, popela na drugo mjesto (76,48%) i ostvarila poboljšanje od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. S najboljom uslugom u regiji i ove se godine istaknula Bosna i Hercegovina ostvarivši rezultat od 77,46%, iako je zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. S najviše područja za unapređenje ove se godine istaknula Makedonija ostvarivši rezultat od 68,51% te je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu (82,47%) uspoređujući rezultate po državama, odnosno za 13,96 postotnih bodova.

Već nekoliko godina za redom, kategorija Poznavanje proizvoda ističe se kao najbolja u ovom istraživanju pa se tako i ove godine ostvarivši rezultat od 93,22%. S druge se strane, isto tako niz godina za redom, kategorija Nuđenje dodatnog proizvoda ističe s najviše područja za unapređenje. Ove je godine ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad od 3,93 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. U Hrvatskoj je situacija ista kao i u regiji, u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%) ostvarili smo najbolji rezultat, a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenje dodatnog proizvoda (40,88%).

Ove je godine Hrvatska zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48%.

Bosna i Hercegovina je ostvarila najbolji rezultat, odnosno 77,46%, iako je odnosu na prethodnu godinu zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova. Na trećem mjestu je ove godine Slovenija s rezultatom od 75,84% i porastom od 1,32 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Hrvatska je zajedno s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom iznad ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 73,03%.

Na četvrtom je mjestu s rezultatom od 72,26% Crna Gora, iako je zabilježila najveći porast u odnosu na prethodnu godinu i to za 9,26 postotnih bodova. Srbija je kao i prošle godine s rezultatom od 69,27% na petom mjestu te je ostvarila porast od 0,01 postotni bod. S najvećim padom u odnosu na 2020. godinu od čak 13,96 postotnih bodova, Makedonija se ove godine s rezultatom od 68,51% istaknula s najviše područja za unapređenje.

Kategorija Poznavanje proizvoda je, kao i prethodnih godina, ostvarila najbolji ukupni rezultat
od 93,22%, iako bilježi pad od 2,04 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. S
najboljim se rezultatom u ovoj kategoriji istaknula Crna Gora (97,96%), koja je zabilježila i
najveći porast u ovoj kategoriji u odnosu na 2020. godinu, za čak 15,96 postotnih bodova.
Makedonija s rezultatom od 87,76% u ovoj kategoriji zabilježila najviše područja za unapređenje.

Kategorija Pozdrav je i ove godine na drugom mjestu, s rezultatom od 83,61% i s padom od 3,93 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. U kategoriji pozdrava, Bosna i Hercegovina je s rezultatom od 91,07% na prvom mjestu, dok se s najviše područja za unapređenje istaknula
Crna Gora s rezultatom od 75,79%, iako je ostvarila najveći porast u ovoj kategoriji, za 3,79
postotnih bodova.

Kategorija Zahvala na posjetu je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu, za 10,14 postotnih bodova, a ostvarila je ukupan rezultat od 67,83%. Slovenija se ove godine vratila na vodeću poziciju u ovoj kategoriji ostvarivši najbolji rezultat (94,00%) i najveći porast (4,0 postotnih bodova). Na začelju ljestvice ove se godine smjestila Makedonija s rezultatom od 51,52%.

U kategoriji Utvrđivanja potreba/želja kupaca ostvaren je rezultat od 74,71% i najveći porast
u odnosu na prethodnu godinu, i to za 7,04 postotnih bodova. S najboljim se rezultatom u ovoj
kategoriji, istaknula se Crna Gora koja je ostvarila rezultat od 81,63%, dok se s najviše područja
za unapređenje istaknula Hrvatska koja je ostvarila rezultat od 67,39%, iako je zabilježila porast u odnosu na 2020. godinu, za 1,39 postotnih bodova.

Kao i prethodnih godina, najlošije rangirana kategorija je Nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu za 3,93
postotnih bodova. Na prvom mjestu u ovoj kategoriji i s rezultatom od 42,86% istaknula se Crna Gora te je ujedno zabilježila i najveći porast u ovoj kategoriji a koji iznosi 18,86 postotnih
bodova. S najviše područja za unapređenje i ove je godine imala Srbija, budući da je ostvarila
rezultat od svega 30,58%, iako je zabilježila porast u odnosu na prethodnu godinu za 6,98
postotnih bodova.

Prvorangirana Bosna i Hercegovina ostvarila je vodeću poziciju u kategoriji Pozdrav (91,07%).

Crna Gora je, iako tek na četvrtom mjestu u ovogodišnjem istraživanju, vodeću poziciju je ostvarila u čak tri kategorije: Utvrđivanje želja/potreba kupca, Poznavanje proizvoda te Nuđenje dodatnih proizvoda, ali je imala najviše područja za unapređenje u kategoriji Pozdrava (75,79%).

Slovenija je ostvarila najbolji rezultat u kategoriji Zahvale na posjetu (94,00%).

Promatrajući rezultate po djelatnostima, možemo zaključiti da su se i ove godine najviše istaknuli autosaloni s rezultatom od 91,67%, iako bilježe porast kvalitete usluge za 5,55 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Supermarketi su se, već niz godina za redom, istaknuli kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove su godine ostvarili rezultat od 55,11% te pad u kvaliteti usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,55 postotnih bodova.

Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod svih djelatnosti, a najveći na benzinskim postajama, za čak 13,46 postotnih poena, odnosno prošlogodišnji rezultat od 85,07% je ove godine pao na 71,61%.

Hrvatska je u ovogodišnjem istraživanju zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48% i ostvarila porast od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na trećem mjestu.

Poredak po kategorijama je isti kao i prošle godine. Najbolji rezultat ostvarili smo u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%), a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenja dodatnog proizvoda (40,88%). Kao i prošle godine, kategorija Pozdrava je s rezultatom od 86,73% bila na drugom mjestu, na trećem mjestu kategorija Zahvala (84,00%), a kategorija Utvrđivanje želja/potreba kupaca se s rezultatom od 67,39% smjestila na predzadnjem, četvrtom mjestu.

Uspoređujući ovogodišnje rezultate koje je ostvarila Hrvatska s rezultatima iz prošle godine, možemo primijetiti da je pad zabilježen u tri kategorije. Najveći pad, za 2,08 postotnih bodova zabilježen je u najbolje ocijenjenoj kategoriji, Poznavanje proizvoda.

Najveći je porast u odnosu na prošlu godinu zabilježila kategorija koje se istaknula s najviše područja za unapređenje, Nuđenje dodatnog proizvoda, i to za 5,98 postotnih bodova.

“S obzirom na činjenicu da istraživanja pokazuju da se 75% kupaca vraća upravo zbog prodajnog osoblja i njihovog odnosa prema kupcima, iznimno je važno kontinuirano se posvetiti poboljšanju kvalitete usluge koja je i dalje iznimno važna bez obzira na to što se nalazimo u ovom izazovnom razdoblju. Kvalitetna usluga, koja u stvari podrazumijeva osnovne elemente koje svi očekujemo dolaskom na neko prodajno mjesto i koje mjerimo u ovom istraživanju (pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu), predstavlja dodatnu vrijednost za kupca i značajno utječe na cjelokupno zadovoljstvo kupnje jer zadovoljan kupac je i lojalan kupac”, stoji u objavi agencije Heraklea.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”

Objavljeno

-

By

Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.

Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:

“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”

“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”

Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.

“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.

Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina

Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:

“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”

“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”

Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.

“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.

Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Objavljeno

-

By

Pixabay

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.

Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.

Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…

Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.

“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.

Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.

“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.

Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.

Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.

Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…

“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.

Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.

“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.

Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…

“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.

Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Objavljeno

-

By

Pexels

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

Što to znači?

Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

Koliko je to jeftinije?

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

Ljetno računanje vremena:

viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati

Zimsko računanje vremena:

viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati

Kad počinje ljetno računanje?

2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu