Svijet
Medicinske sestre objašnjavaju zašto se ne žele cijepiti

Nepovjerenje među građanima preme cijepljenju je nemalo. No zašto se u Hrvatskoj ne želi cijepiti gotovo polovina pomoćnog medicinskog kadra u javnom zdravstvu.
“Neki se mogu čuditi što se ne želim cijepiti, a medicinska sam sestra, pa bih valjda trebala lakše prihvatiti takvu potrebu. Ali možda se ne želim cijepiti baš zato što sam sestra. Možda bolje od drugih razumijem neke detalje o cjepivu”, rekla je Ivana za Deutsche Welle, medicinska sestra koja radi u jednoj zagrebačkoj bolnici. Ukupno je već preko 20 godina u toj struci. Ne želi da joj otkrijemo prezime i naziv bolnice, jer se pribojava mogućnosti osvete sistema nad antivakserima.
„Ja pritom uopće nisam antivakserica, bez obzira na to što će me netko svrstati među takve. Samo se ne želim izlagati ovakvom eksperimentalnom cjepivu. Nuspojave su, prema mojim saznanjima, česte, nerijetko ekstremno teške, a nisu još sve ni poznate. Ta i kad se testira neki novi lijek, plaća se onima na kojima se testira. Osim toga, moram podizati dvoje djece, i ne mogu si priuštiti teže nuspojave koje znaju potrajati danima“, iznosi svoje tvrdnje medicinska sestra ne otkrivajući pritom na čemu temelji svoje tvrdokorne stavove.
Diskutabilna mRNA cjepiva
Razgovaramo s Ivanom kako bismo saznali otkud i zašto otpor cijepljenju među medicinskim sestrama i tehničarima u Hrvatskoj. Polovinom ovog mjeseca objavljeno je da količina takvih doseže 43 posto, dok su liječnice i liječnici gotovo dvostruko skloniji cjepivima. Ima li onda napetosti među tim dvjema skupinama? Ivana kaže da nema, da se o tome i ne govori mnogo, te da se nada da napetosti neće ni biti.
Ivana kaže kako smatra da niti jedno mRNA cjepivo nije prošlo pretklinička istraživanja, čime su ona onda, uvjerena je, automatski diskutabilna, a mehanizam njihova djelovanja jojizgleda zastrašujuće.
“Ostala cjepiva, za razne druge bolesti, svakako prihvaćam, provjerena su i pouzdana. Zato naglašavam da nisam antivakserica, i jako mi smeta kad me svrstavaju među takve, ravnozemljaše i slične. Ali ja svejedno namjeravam čekati na pravo cjepivo, a dotad se paziti zaraze na druge načine“, ispričala nam je ova sestra.
Učenje u hodu
Ni druga naša sugovornica ne želi da ju se naziva antivaksericom. Ime joj je Maja, a ni ona nije željela da joj objavimo prezime i naziv bolnice, mada smo do njezina telefonskog broja došli preko nadređenog joj liječničkog osoblja. Na odjelu se znaju suprotstavljeni stavovi, ali to nije dovelo do komunikacijskog sloma između tamo zaposlenih. Posrijedi je pritom jedna javna zdravstvena ustanova u Rijeci.
„To ne znači da se na nas koji smo protivni neće u budućnosti vršiti znatno veći pritisak, primjerice od strane države. Osupnuta sam već i sadašnjom kampanjom, javnim prozivanjem i ocrnjivanjem. A sumnjičava sam prema cjepivima jer znam da su dobila dozvole samo zato što je zaraza natjerala svijet da požuri postupak”, riječi su medicinske sestre Maje. Dodaje da se i dalje ne zna puno toga o bolesti ni o cjepivima, da se uči se u hodu i još je puno nejasnoća. I ona svoje stavove iznosi bez da je jednu od tih tvrdnji potkrijepila nekim dokazom.
„Sad se još ne zna dovoljno ni o sojevima“, dodala je ona, „pa bih radije čekala dok ne bude pouzdano. U međuvremenu se držim pojačane brige o maskama, osnovne higijene i sličnog. Mi sestre smo u središtu zbivanja, stalno s pacijentima, pa valjda nešto i znamo. Lako uočavamo razne kontradikcije u vezi s koronavirusom i cjepivima. A i razne nesistematičnosti.“
Nejednak tretman izoliranih
Maja naime zamjera vlastima očite nedosljednosti koje svako malo izazivaju rasprave u javnom prostoru, ali i dodatni otpor spram cijepljenja. Smatra da je zbog toga mnogima nanesena nepravda: „Nejednak tretman je veliki problem. Živim u gradiću pored Rijeke i, dok sam bila u izolaciji, ophodnja je svaki dan tražila da im se pokazujem na balkonu. Ljudima u Rijeci nije bilo tako. I onda se čude što im ljudi ne vjeruju. Da ne pričam o interesima u pozadini, o tome da je farmacija jedan od najvećih biznisa.“
Ova riječka medicinska sestra ističe da pritom ne nagovara druge da se ne cijepe, nego je i vlastitoj djeci ostavila odluku o tome u potpunosti na osobni izbor.
No gdje se onda nalazi objektivna istina, ili objektivna što je najviše moguće, i zašto nije više afirmirana? Za odgovor smo zamolili Dagmar Radin, profesoricu te istraživačicu javnih zdravstvenih politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Bez prostora za spekulacije
„Ovisi s kojeg gledišta započnemo. Generalno, ako su nam ciljevi održiv i funkcionalan zdravstveni sustav, treba nam i procijepljeno osoblje“, rekla je Radin za DW, dodajući da to znači – cijepljenje onim najboljim što se ima u datom trenu. „No ako relativiziramo znanost i sve što znamo o virusu Covid-19“, nastavila je, „doći ćemo do toga da je upitno baš sve.”
„Ipak, neke temelje moramo imati. Istina je da se žurilo s cjepivima, jer drugog izbora faktično nije bilo, ali treba reći i da je današnja tehnologija daleko naprednija od one koja je stvorila druga cjepiva kojima se cijepimo desetljećima. Na koncu, od medicinskih sestara bih očekivala viši stupanj povjerenja u znanost“, naglasila je Radin.
Pojasnila je zatim da medicina nije sasvim egzaktna znanost, jer se ishodi ne mogu predvidjeti sa 100-postotnom sigurnošću. No to još ni u ludilu ne znači da ostavlja prostor za nekakve spekulacije: „Zato mislim da je neprihvatljivo, s pozicija javnih zdravstvenih politika, da neki zdravstveni djelatnici postupaju u suprotnosti s općom sigurnošću, a možemo je nazvati i nacionalnom.“
Vlasti kompromitiraju epidemiologiju
„Ako hoćete i filozofski, vaša individualna sloboda može ići do točke gdje ne ugrožava zajednicu. Pogotovo ako kao sestra radite s npr. onkološkim pacijentima koji ne mogu primiti cjepivo. Zato bih se zalagala za obavezu cijepljenja među zdravstvenim i još nekim radnicima, a drugo je pitanje koliko je to politički provedivo“, zaključila je Dagmar Radin.
Ta politologinja naposljetku vezuje mogućnost političke izvedbe s propustima vlasti i komunikacijama u prakticiranju javnih politika. Ne samo u Hrvatskoj, vlasti uvelike kompromitiraju epidemiološke mjere koje najčešće bez rezerve zagovaraju.
Zato je naša sugovornica sa zagrebačkog FPZ-a istaknula da smo svjedoci velikih problema koje generiraju političari, ali da to nipošto ne smije u nečijim očima izobličiti znanstvene činjenice i sliku javnozdravstvenih prioriteta.
Svijet
Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
Svijet
Sloveniju pogodile obilne kiše, a očekuje se i pola metra snijega

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.
Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.
Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.
U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.
Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.
Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.
Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.
Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.
Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.
U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.
Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.
Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.
Svijet
Putin ne planira odustati od plana da osvoji Ukrajinu, tvrde američki obavještajci

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.
Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.
Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.
Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.
Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.
Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.
Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.
Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!