Svijet
Medicinske sestre objašnjavaju zašto se ne žele cijepiti
Nepovjerenje među građanima preme cijepljenju je nemalo. No zašto se u Hrvatskoj ne želi cijepiti gotovo polovina pomoćnog medicinskog kadra u javnom zdravstvu.
“Neki se mogu čuditi što se ne želim cijepiti, a medicinska sam sestra, pa bih valjda trebala lakše prihvatiti takvu potrebu. Ali možda se ne želim cijepiti baš zato što sam sestra. Možda bolje od drugih razumijem neke detalje o cjepivu”, rekla je Ivana za Deutsche Welle, medicinska sestra koja radi u jednoj zagrebačkoj bolnici. Ukupno je već preko 20 godina u toj struci. Ne želi da joj otkrijemo prezime i naziv bolnice, jer se pribojava mogućnosti osvete sistema nad antivakserima.
„Ja pritom uopće nisam antivakserica, bez obzira na to što će me netko svrstati među takve. Samo se ne želim izlagati ovakvom eksperimentalnom cjepivu. Nuspojave su, prema mojim saznanjima, česte, nerijetko ekstremno teške, a nisu još sve ni poznate. Ta i kad se testira neki novi lijek, plaća se onima na kojima se testira. Osim toga, moram podizati dvoje djece, i ne mogu si priuštiti teže nuspojave koje znaju potrajati danima“, iznosi svoje tvrdnje medicinska sestra ne otkrivajući pritom na čemu temelji svoje tvrdokorne stavove.
Diskutabilna mRNA cjepiva
Razgovaramo s Ivanom kako bismo saznali otkud i zašto otpor cijepljenju među medicinskim sestrama i tehničarima u Hrvatskoj. Polovinom ovog mjeseca objavljeno je da količina takvih doseže 43 posto, dok su liječnice i liječnici gotovo dvostruko skloniji cjepivima. Ima li onda napetosti među tim dvjema skupinama? Ivana kaže da nema, da se o tome i ne govori mnogo, te da se nada da napetosti neće ni biti.
Ivana kaže kako smatra da niti jedno mRNA cjepivo nije prošlo pretklinička istraživanja, čime su ona onda, uvjerena je, automatski diskutabilna, a mehanizam njihova djelovanja jojizgleda zastrašujuće.
“Ostala cjepiva, za razne druge bolesti, svakako prihvaćam, provjerena su i pouzdana. Zato naglašavam da nisam antivakserica, i jako mi smeta kad me svrstavaju među takve, ravnozemljaše i slične. Ali ja svejedno namjeravam čekati na pravo cjepivo, a dotad se paziti zaraze na druge načine“, ispričala nam je ova sestra.
Učenje u hodu
Ni druga naša sugovornica ne želi da ju se naziva antivaksericom. Ime joj je Maja, a ni ona nije željela da joj objavimo prezime i naziv bolnice, mada smo do njezina telefonskog broja došli preko nadređenog joj liječničkog osoblja. Na odjelu se znaju suprotstavljeni stavovi, ali to nije dovelo do komunikacijskog sloma između tamo zaposlenih. Posrijedi je pritom jedna javna zdravstvena ustanova u Rijeci.
„To ne znači da se na nas koji smo protivni neće u budućnosti vršiti znatno veći pritisak, primjerice od strane države. Osupnuta sam već i sadašnjom kampanjom, javnim prozivanjem i ocrnjivanjem. A sumnjičava sam prema cjepivima jer znam da su dobila dozvole samo zato što je zaraza natjerala svijet da požuri postupak”, riječi su medicinske sestre Maje. Dodaje da se i dalje ne zna puno toga o bolesti ni o cjepivima, da se uči se u hodu i još je puno nejasnoća. I ona svoje stavove iznosi bez da je jednu od tih tvrdnji potkrijepila nekim dokazom.
„Sad se još ne zna dovoljno ni o sojevima“, dodala je ona, „pa bih radije čekala dok ne bude pouzdano. U međuvremenu se držim pojačane brige o maskama, osnovne higijene i sličnog. Mi sestre smo u središtu zbivanja, stalno s pacijentima, pa valjda nešto i znamo. Lako uočavamo razne kontradikcije u vezi s koronavirusom i cjepivima. A i razne nesistematičnosti.“
Nejednak tretman izoliranih
Maja naime zamjera vlastima očite nedosljednosti koje svako malo izazivaju rasprave u javnom prostoru, ali i dodatni otpor spram cijepljenja. Smatra da je zbog toga mnogima nanesena nepravda: „Nejednak tretman je veliki problem. Živim u gradiću pored Rijeke i, dok sam bila u izolaciji, ophodnja je svaki dan tražila da im se pokazujem na balkonu. Ljudima u Rijeci nije bilo tako. I onda se čude što im ljudi ne vjeruju. Da ne pričam o interesima u pozadini, o tome da je farmacija jedan od najvećih biznisa.“
Ova riječka medicinska sestra ističe da pritom ne nagovara druge da se ne cijepe, nego je i vlastitoj djeci ostavila odluku o tome u potpunosti na osobni izbor.
No gdje se onda nalazi objektivna istina, ili objektivna što je najviše moguće, i zašto nije više afirmirana? Za odgovor smo zamolili Dagmar Radin, profesoricu te istraživačicu javnih zdravstvenih politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Bez prostora za spekulacije
„Ovisi s kojeg gledišta započnemo. Generalno, ako su nam ciljevi održiv i funkcionalan zdravstveni sustav, treba nam i procijepljeno osoblje“, rekla je Radin za DW, dodajući da to znači – cijepljenje onim najboljim što se ima u datom trenu. „No ako relativiziramo znanost i sve što znamo o virusu Covid-19“, nastavila je, „doći ćemo do toga da je upitno baš sve.”
„Ipak, neke temelje moramo imati. Istina je da se žurilo s cjepivima, jer drugog izbora faktično nije bilo, ali treba reći i da je današnja tehnologija daleko naprednija od one koja je stvorila druga cjepiva kojima se cijepimo desetljećima. Na koncu, od medicinskih sestara bih očekivala viši stupanj povjerenja u znanost“, naglasila je Radin.
Pojasnila je zatim da medicina nije sasvim egzaktna znanost, jer se ishodi ne mogu predvidjeti sa 100-postotnom sigurnošću. No to još ni u ludilu ne znači da ostavlja prostor za nekakve spekulacije: „Zato mislim da je neprihvatljivo, s pozicija javnih zdravstvenih politika, da neki zdravstveni djelatnici postupaju u suprotnosti s općom sigurnošću, a možemo je nazvati i nacionalnom.“
Vlasti kompromitiraju epidemiologiju
„Ako hoćete i filozofski, vaša individualna sloboda može ići do točke gdje ne ugrožava zajednicu. Pogotovo ako kao sestra radite s npr. onkološkim pacijentima koji ne mogu primiti cjepivo. Zato bih se zalagala za obavezu cijepljenja među zdravstvenim i još nekim radnicima, a drugo je pitanje koliko je to politički provedivo“, zaključila je Dagmar Radin.
Ta politologinja naposljetku vezuje mogućnost političke izvedbe s propustima vlasti i komunikacijama u prakticiranju javnih politika. Ne samo u Hrvatskoj, vlasti uvelike kompromitiraju epidemiološke mjere koje najčešće bez rezerve zagovaraju.
Zato je naša sugovornica sa zagrebačkog FPZ-a istaknula da smo svjedoci velikih problema koje generiraju političari, ali da to nipošto ne smije u nečijim očima izobličiti znanstvene činjenice i sliku javnozdravstvenih prioriteta.
Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.
Jedan od 20 ima dugi covid
Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.
Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.
Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.
Siromašni u većem riziku
Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.
Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.
“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.
Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.
Što je još otkrilo istraživanje?
Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.
Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.
‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’
Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.
Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.
“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.
Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.
“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.
Svijet
Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”
Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”, rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.
Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.
“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.
Europol je upravo predstavio najnovije izvješće o prijetnjama organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA) za 2025. Ključna poruka sažeta je u naslovu samog izvješća: “DNK organiziranog kriminala se mijenja, kao i prijetnja Europi”.
Hrvatska se u izvješću spominje zbog nedavno otkrivenih malverzacija s otpadom, te razbijanja mreže trgovanja državljanima Kine.
Zašto je ovo izvješće važno?
Europol smatra da EU-SOCTA predstavlja jednu od najtemeljitijih analiza prijetnji koje organizirani kriminal predstavlja unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Temelji se na obavještajnim podacima država članica i međunarodnih policijskih partnera, a osim što analizira trenutačno stanje, predviđa i buduće prijetnje, dajući policiji i kreatorima politika u Europi smjernice kako da ostanu korak ispred sve sofisticiranijih kriminalnih mreža.
A kriminal se zaista mijenja. Najnovije izvješće pokazuje da se DNK organiziranog kriminala temeljno promijenio i da je postao dublje ukorijenjen i destabilizirajući nego ikad prije, istaknula je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle dodajući kako ovo izvješće mora biti poziv na buđenje, piše Index.hr.
Promjene kriminalnih organizacija
Kriminalne organizacije više nisu ograničene tradicionalnim strukturama – prilagodile su se svijetu kojeg oblikuju globalna nestabilnost, digitalizacija i nove tehnologije, objašnjava se u izvješću. EU-SOCTA izdvaja tri glavne značajke današnjeg organiziranog kriminala: organizirani kriminal više nije samo prijetnja javnoj sigurnosti – on potresa same temelje institucija i društva EU-a.
Destabilizirajući učinci vidljivi su na dva fronta: unutar Unije – kroz pranje novca, ulaganja ilegalnog novca, korupciju, nasilje i iskorištavanje mladih kao izvršitelja, te izvana kroz kriminalne mreže koje sve češće djeluju kao produžena ruka hibridnih prijetnji i rade u suradnji s takvim akterima, čime se međusobno jačaju.
Kriminal na internetu
Kriminal se razvija i na internetu, ističe se u izvješću. Digitalna infrastruktura pokreće kriminalne operacije, omogućujući im da rastu i prilagođavaju se brže nego ikad prije. Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju digitalni trag – bilo kao alat, cilj ili sredstvo.
Od internetskih prevara i ransomware napada do krijumčarenja droge i pranja novca, internet je postao glavno poprište za kriminalne aktivnosti. Kriminalne skupine sve više koriste digitalnu infrastrukturu kako bi sakrile svoje aktivnosti, a podaci postaju nova valuta moći – kradu se, preprodaju i iskorištavaju, navodi se u izvješću.
Kriminalci koriste i AI
Osim toga, i umjetna inteligencija mijenja lice organiziranog kriminala, priznaju autori. Kriminalci brzo koriste nove tehnologije, kako bi potaknuli kriminalne aktivnosti i povećali njihovu učinkovitost. Ono što čini AI revolucionarnom je njezina dostupnost, prilagodljivost i sofisticiranost, a čine ju i snažnim alatom za kriminalne mreže. Te tehnologije omogućuju automatizaciju i širenje kriminalnih operacija, čineći ih obimnijima i teže uočljivima.
Ključne točke evolucije kriminala
Evolucija kriminalnih mreža posebno dolazi do izražaja u sedam ključnih područja koja EU-SOCTA 2025 izdvaja kao najopasnije. To su kibernetički napadi, ponajviše ransomware, ali sve više i napadi na ključnu infrastrukturu, vlade, tvrtke i pojedince – često s ciljevima usklađenima s državnim interesima. Slijede internetske prijevare, koje su sve češće vođene socijalnim inženjeringom temeljenim na umjetnoj inteligenciji i pristupu ogromnim količinama ukradenih osobnih podataka.
Izdvaja se i internetsko seksualno zlostavljanje djece, s pojavom generativne AI koja stvara materijale dječje pornografije i olakšava online mamljenje djece.
Šverc ljudi, oružja i otpada
Zatim se navodi krijumčarenje migranata, pri čemu mreže naplaćuju basnoslovne iznose i potpuno zanemaruju ljudsko dostojanstvo, iskorištavajući geopolitičke krize. Tu je, tradicionalno i trgovina drogom, s tržištem koje se stalno širi, mijenja rute i metode, uz sve veći rizik od širenja nasilja i novačenja mladih diljem EU-a.
Krijumčarenje oružja i dalje raste zbog tehnoloških napredaka, online tržišta i dostupnosti oružja u Europi, smatraju autori izvješća.
Naveden je i kriminal vezan za otpad, što je, smatraju autori, često zanemareno, ali vrlo unosno područje gdje kriminalci iskorištavaju legalne tvrtke i nanose štetu okolišu. Iako se neke prijetnje odvijaju u fizičkom svijetu, elementi gotovo svih kriminalnih procesa sele se na internet – od novačenja i komunikacije do plaćanja i automatizacije koju omogućuje umjetna inteligencija, ukazuju.
Digitalna korupcija
Financije i metode pranja novca stalno se razvijaju, a ilegalni novac sve češće završava u paralelnom financijskom sustavu, dizajniranom da ga zaštiti i umnoži, upozorava se u izvješću. Digitalne platforme i tehnologije poput blockchaina dodatno otežavaju razbijanje takvih sustava, navode autori.
Napominju da je korupcija i dalje jedan od najopasnijih faktora koji omogućuju kriminalne aktivnosti. Prilagodila se digitalnom dobu – kriminalci ciljaju ljude koji imaju pristup ključnim sustavima i koriste online metode za regrutiranje.
U izvješću se spominje i kako nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u nekoliko država članica i prelijeva se u širu zajednicu. To nasilje prati kriminalna tržišta sklona sukobima, a dodatno ga pogoršavaju šifrirani komunikacijski alati i online platforme koje omogućuju novačenje, iznude i koordinaciju bez granica.
Kriminalci se skrivaju iza mladih
Kriminalno iskorištavanje mladih ne samo da uništava društveno tkivo već i štiti kriminalne vođe, jer oni ostaju skriveni iza mladih izvršitelja, čime se štite od identifikacije i progona, upozoravaju autori. Ove metode pomažu kriminalnim mrežama da se šire, povećavaju dobit i jačaju svoju otpornost, stvarajući začarani krug. Razbijanje tog kruga znači da policija mora istodobno gađati i ključna kriminalna tržišta i mehanizme koji ih podržavaju, zaključuju.
“DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže su se pretvorile u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati naše sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU-a u godinama koje dolaze”, poručila je Catherine De Bolle, ponovivši da ovo izvješće mora biti poziv na buđenje.
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
