Hrvatska
ZADARSKA ŽUPANIJA NA 4. MJESTU U srpnju ostvareno 3.7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja
U Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3.7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 21.6 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 3.3 milijuna noćenja.
Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u srpnju ove godine ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine.
Gdje je najviše turista?
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (1,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,5 milijuna).
Gledano prema tržištima, u srpnju najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (4,4 milijuna), Slovenije (3,7 milijuna), Poljske (2,4 milijuna), Češke (2 milijuna) i Austrije (1,9 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima.
“Dosadašnji rezultati u 2021. godini pokazatelj su kako unatoč pandemiji, uz dobru pripremu i suradnju svih dionika u turizmu, ali i šire, Hrvatska može biti sigurna i uspješna turistička destinacija. Trendovi su veoma dobri i odlična su najava za kolovoz i posezonu. Naime, u posljednjem tjednu srpnja ostvarili smo rezultate koji su 90 posto onih koji smo imali u srpnju rekordne 2019. godine.
U samom srpnju ove godine s nekih tržišta kao što su Poljska i Češka ostvarujemo rezultate čak i bolje nego li u srpnju 2019. godine. To nam daje za pravo da budemo optimistični, ali i oprezni i odgovorni, pridržavamo se epidemioloških mjera te time održavamo status najsigurnije destinacije na Mediteranu“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac”, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Najsigurniji na Mediteranu
“Iznimno dobri rezultati i trendovi turističkog prometa u srpnju, ali i dosadašnjem dijelu godine posljedica su vrlo dobre pripreme sezone od strane cjelokupnog turističkog sektora, ali i činjenice da je naša zemlja najsigurnija turistička destinacija na Mediteranu. U odnosu na rekordnu 2019. godinu trenutno se nalazimo na oko 63 posto rezultata, a najave za kolovoz, ali i rujan su također vrlo dobre. Međutim, daljnji će tijekovi i rezultati ponajviše ovisiti o nama samima i epidemiološkoj situaciji u zemlji pa i ovom prilikom pozivamo sve na daljnje odgovorno ponašanje i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera kako bi osigurali nesmetano odvijanje turističkog prometa u tjednima koji su pred nama”, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 6.3 milijuna dolazaka i 36.9 milijuna noćenja, odnosno čak 51 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (6.8 milijuna), Slovenije (5.2 milijuna) i Poljske (3.3 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (10.3 milijuna), Primorsko-goranskoj (6.8 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6.6 milijuna).
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
