Connect with us

Hrvatska

Na jesen bez covid potvrde ni u trgovinu? “To bi bio uvod u tiraniju”

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je dosad izdano ukupno 860.195 EU digitalnih covid-potvrda, prema zadnjim podacima Stožera civilne zaštite.

Uzmemo li samo punoljetno stanovništvo Hrvatske, oko 3.300.000 ljudi, ispada da covid-potvrde ili covid-putovnice ili zelene potvrde zasad ima samo 26 posto odraslih Hrvata, recimo četvrtina. Međutim, njih dvostruko više na svoju potvrdu ima pravo, točnije 1.647.156 onih koji su cijepljeni, prema podacima Ministarstva zdravstva od početka kolovoza (tu nisu ubrojeni oni koji su preboljeli covid).

Zašto ih samo polovica ima potvrdu? Razlog je vjerojatno nesnalaženje na platformi e-Građani, čemu se sada pokušava doskočiti – pa se covid-potvrda može preuzeti u HZZO-u ili u ljekarni. Ili je možda ta polovica koja nije povukla svoje covid-potvrde starija populacija koja i tako nikamo ne zalazi, ne putuje niti pohodi partije, piše Jutarnji list.

No, sustavi javne uprave nisu naša tema. Naša je tema činjenica da bi covid-potvrda uskoro mogla dominirati našim životima. Mogli bismo je vaditi i pokazivati već na jesen jednakim automatizmom kao što sada stavljamo masku na lice prije ulaska u trgovinu (iako smo mislili da se na to nikada nećemo priviknuti). Covid-potvrda koja sadrži QR-kod da osoba zadovoljava jedan od tri uvjeta – da ima primljene dvije doze cjepiva, da je preboljela covid u posljednjih šest mjeseci ili da ima negativan test ne stariji od dva dana – sudeći prema svim najavama, postat će ultimativni dokument za konzumiranje bilo kakvog javnog sadržaja. I to već od jeseni. Recimo, za odlazak u šoping-centar, u bolnicu, u trgovinu, noćni klub, na utakmicu, u muzej, na koncert, na bilo kakvo okupljanje u zatvorenome, ali i za javni prijevoz, vlak ili avion.

Od početka srpnja ona je već službeno u upotrebi na razini Europske unije. I to ne samo za putovanja i prelaske granica. U Francuskoj je ovaj tjedan na snagu stupio zakon, potvrđen od francuskog Vrhovnog suda, da je covid-potvrda obvezna za… uglavnom sve segmente života: ulazak u kafić, restoran, kazalište, sajam, za bazene, muzeje i noćne klubove, a pokazuje se na ulazu u zrakoplov, vlak i autobus. Pa i u Hrvatskoj se covid-potvrde polako infiltriraju u naše živote. Bile su obvezne na nedavno održanoj nogometnoj utakmici Istre 1961 i Gorice, na riječkoj Rujevici, gdje su se očitavale na ulazu. Navijači bez potvrde ostali su ispred ulaznih vrata. Isto je bilo i na Motovun Film Festivalu, za svaku projekciju u zatvorenome – potvrda, za gledanje teniskog meča na Croatia Open Umaga opet – potvrda, na koncertu Thompsona u Sinju – potvrda, na svakoj svadbi koja se održava u svadbenoj sali.

Prema informacijama iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, izgledno je da će covid-potvrde nakon završetka turističke sezone postati u Hrvatskoj obvezne i koristiti se kao zamjena za maske – za ulazak u bolnice, u škole, javni prijevoz i prostorije javne uprave (ako ne uspije cijepljenje svih učitelja, vozača javnog prijevoza, odgojitelja, zaposlenika na šalterima). Također, potvrde se planiraju i za ulazak u sve prostore gdje se okuplja veći broj ljudi, što uključuje i trgovačke centre.

Jasno je da uvođenje potvrda i otežavanje pristupa javnim sadržajima predstavlja suptilni pritisak na cijepljenje, koje vladajući zasad nemaju hrabrosti učiniti obveznim. No, je li zabrana sudjelovanja u javnom životu ako nemaš iskaznicu kojom dokazuješ svoje zdravlje kršenje ljudskih prava? Covid-potvrde bi zbilja mogle dovesti do nekih dvojbenih situacija. One, iako neobavezne, otvaraju prostor za potencijalnu socijalnu isključenost i nejednakost.

“Zabrana ulaska u trgovine predstavljala bi prevelik teret za osobe koje nemaju covid-potvrdu, a takvo ograničenje vrlo izvjesno ne bi prošlo provjeru ustavnosti”, smatra Mato Palić, profesor Pravnog fakulteta u Osijeku i ustavnopravni stručnjak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu