Connect with us

Hrvatska

Unatoč poskupljenju na tržištu: “Što su nekretnine luksuznije, to bolje prolaze”

Objavljeno

-

Boro Vujović, direktor agencije za nekrentine Opereta, gostovao je u Dnevniku N1 gdje je govorio o razlozima rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj te prognozama za buduće razdoblje.

Koliko je poskupljenje cijena nekretnina utjecalo poskupljenje građevinskog materijala, Boro Vujović objašnjava:

“Činjenica je da interes za nekretninama postoji. Dogodilo se nešto neočekivano – korona je trebala dovesti do negativne korekcije cijena, a krenule su u pozitivnom, tj. poskupljivati. Jedan od razloga je inflacija, tj. činjenica da su države pustile veliku količinu novca u opticaj i dio ljudi koji ima sredstva, traži kako spasiti vrijednost novca i kupuju nekretnine, a raste i cijena građevinskog materijala. Ove je godine porasla između 25 i 30 posto i to će utjecati na cijenu kvadrata u narednom periodu.”

Kaže da se ne može predvidjeti do koje će granice cijene rasti, to će na koncu odrediti kupovna moć građana.

“Može se dogoditi da rastu cijene materijala, ali ne raste kupovna moć građana. Cijene mogu rasti do točke do koje građani mogu kupovati nekretnine. Ako cijene narastu previše i građani to ne mogu pratiti, onda ćemo imati zastoj na tržištu koji se već lagano vidi. APN je bio velik generator potražnje u rujnu, sad ga nema i vidi se da je potražnja manja nego lani. Cijene mogu rasti, ali ne mogu ići u nebeske visine jer je onda pitanje tko će te nekretnine kupovati”, dodaje Vujović.

Zainteresirani stranci

Ističe da su stranci posebno zainteresirani za nekretnine na obali:

“Svake godine je prosjek oko 30% od svih kupoprodaja naprave stranci. Interes postoji, pogotovo nakon korone i situacije da ljudi mogu raditi od kuće. Velik je interes za nekretninama na obali i u tom kontekstu su cijene nekretnina u Hrvatskoj jeftine u odnosu na Njemačku, Austriju i Sloveniju. Povećan je interes stranaca za nekretninama na obali.”

Dodaje da bolje prolaze luksuznije nekretnine: “Vidi se u zadnjem periodu da što su nekretnine luksuznije, to bolje prolaze i lakše se prodaju. Nema puno takvih kupaca, ali nekima novac ne predstavlja problem. Nekretnine prosječne vrijednosti su najviše zastupljene, ali se vidi veća potražnja za luksuznim nekretninama nego ranije, no njihov tržišni udio je još mali u odnosu na cjelokupni promet.”

Za najam najbolje prolaze luksuzne nekretnine

Što se tiče najma, luksuzne nekretnine pak idu najbolje, kao i luksuzni brodovi, ističe Vujović.

“Što je nekretnina luksuznija, to je interes veći i teže je naći takvu slobodnu nekretninu iako sad ni nema slobodnog kreveta na obali”, kaže i dodaje da je sve veći interes za zaleđe:

“Sve je veći interes za zaleđe, pogtovo u Istri. Lakše ćete iznajmiti kuću s bazenom 15 km od mora, nego apartman 15 metara od mora. Stranci žele intimu, izolaciju i ne miješanje s velikim brojem ljudi, to se od korone promijenilo.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu