Hrvatska
USKORO U DUĆANIMA DUALNE CIJENE! Euro stiže 2023. Objavljeni važni detalji…

Jučer je održana 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine. Referenduma o uvođenju eura neće biti.
Na zajedničkoj konferenciji za medije Dombrovskis, Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić otkrili su nekoliko važnih detalja.
Jedno od glavnih pitanja koje je zanimalo novinare nakon sjednice bilo je hoće li doći do porasta cijena nakon uvođenja eura.
Dombrovskis je rekao da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena. Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi.
“Dosadašnja iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuje da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting”, istaknuo je premijer.
Također je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama može zaključiti da su bruto plaće znatno povećane u odnosu na rast cijena odnosno da je efekt uvođenja eura bio taj da su plaće rasle više od cijena. “Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, naglasio je.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je HTV-ovom Dnevniku, govoreći o uvođenju eura, kako u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu podivljale te je poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini. Na pitanje koliko može jamčiti da cijene neće podivljati u konverziji odgovorio kako može sigurno jamčiti dvije stvari – da cijene nisu podivljale u drugim zemljama (“nešto su rasle, ali ne divljale”) te da će poduzeti sve da zaštita potrošača u tom smislu bude na maksimalnoj razini.
“Odnosno, koristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Naprimjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko – ide li u dućan kupovati namirnice, ide li u kafić piti kavu – može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će biti od 1. siječnja opet samo u eurima. I nakon toga će se nastaviti tako dualno objavljivanje cijena, tako da potrošač ne može biti ni na koji način doveden u zabludu”, rekao je Vujčić.
Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa, u sklopu čega će tvrtke tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao kako se nikome ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost polučiti rezultate.
7.53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.
“Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača”, rekao je Vujčić.
Vujčić je rekao kako je zamjena novčanica i kovanica ogromna logistička operacija.
“Imamo oko pola milijarde papirnatih novčanica, to je kao da naslažete stup visok 50 km, i imamo oko 1.1 milijardu kovanica u optjecaju, to vam je veličina 126 velikih ZET-ovih tramvaja”, rekao je.
Naveo je i kako kovanice moraju čuvati tri godine, budući da će ih građani tri godine moći donositi i zamjenjivati u HNB, dok će papirnate novčanice zauvijek mijenjati.
Građanima koji štednju još uvijek drže kod kuće poručio je kako to nije jako dobro zbog rizika od pljačke.
“Oni koji imaju gotovinu moći će tu gotovinu donositi prvo u banke ili tamo gdje će se mijenjati, Fina, pošta, na početku, dobivat će eure, pakete za građane, a nakon toga nakon nekog vremena samo u HNB-u”, rekao je Vujčić.
Vujčić je rekao i kako zadnja anketa pokazuje da 61 posto građana podupire uvođenje eura te da ta brojka kontinuirano raste.
“Mislim da će s informiranjem građana ona i dalje nastaviti rasti. Rekao bih da je čak i viša nego u većini drugih zemalja prije uvođenja eura, a nakon uvođenja eura ta je potpora porasla u svim zemljama koje su uvele euro”, rekao je Vujčić, dodavši da mu je tijekom prošlotjednog posjeta Sloveniji njihov guverner rekao da je potpora u toj zemlji preko 90 posto.
“Potpora građana ovisi o tome koliko su zadovoljni. Da nisu zadovoljni, onda ne bi davali tu potporu”, poručio je.
Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, otkrio je detalje zamjene kuna za euro. Prvo je komentirao Memorandum o razumijevanju.
“Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura”, rekao je.
Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to stajati, Mavriček je rekao da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.
“Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o pristupanju RH europodručju”, rekao je Mavriček.
“Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica”, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku stoji oko 10 centi.
Što se tiče skladištenja kune koja će se zamjenjivati eurom, rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2.8 milijardi kovanica kuna.
“Kada bismo ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub, dobili bismo 4500 km kovanica, što je od Zagreba do Rijada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1.13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona, što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna”, objasnio je Mavriček.
Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja, odnosno omjera približno 7.5:1.
“Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna, dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje”, objasnio je Mavriček.
Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbanka golema količina njemačkih maraka ostala na mnogim mjestima. Prema nekim procjenama, radi se gotovo o šest milijardi maraka. I danas se mogu marke promijeniti u eure.
“HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanje novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti stalno čuvana”, rekao je Mavriček.
“Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u”, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.
Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.
Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.
“Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu”, objasnio je.
Dakle, od novih narudžbi Hrvatska kupuje sljedeće novčanice.
“Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice”, rekao je Mavriček.
Vujčić je najavio da bi pokusno kovanje eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebalo započeti do kraja ove godine, pri čemu bi moglo biti iskovano do milijun takvih kovanica. Ovaj mjesec će biti okončan javni natječaj za dizajn.
Taj natječaj se temelji na pet odabranih nacionalnih motiva za eurokovanice, idući mjesec će se Komisiji i članicama eurozone dostaviti prijedlozi tog dizajna, a nakon njihovog mišljenja pred kraj ove godine, u studenom ili prosincu, krenut će se s pokusnim kovanjem eura s hrvatskom nacionalnom stranom. Pritom bi moglo biti iskovano do milijun primjeraka takvih kovanica, najavio je guverner.
Također, odvijaju se i pripreme za zamjenu svih kovanica i novčanica kune, što će za HNB, rekao je Vujčić, biti “značajna logistička operacija”. “Na svu sreću, tu imamo iskustvo prijašnjih zamjena i to će nam sasvim sigurno pomoći”, rekao je guverner te napomenuo da će ukupno biti potrebno zamijeniti 1.1 milijardu komada kunskih kovanica.
Hrvatska
Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.
Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.
Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.
U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.
Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave
Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.
“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.
Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.
Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura
Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.
Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.
Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura
Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.
Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.
Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.
Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.
Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova
Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.
Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.
Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.
Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.
Hrvatska
Hladna fronta pred vratima: Pad temperature, sjeverni vjetar i snijeg u dijelovima zemlje

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nad Skandinavijom premješta se prema jugu, a s njim povezana hladna zračna masa preko sjeverne i srednje Europe struji prema Alpama. Uz prodor hladnog polarnog zraka povezan je i porast prizemnog tlaka zraka te nad Europom jača anticiklona. Anticiklona će donijeti stabilizaciju vremena u naše krajeve, ali tek od srijede idući tjedan.
Stabilizaciji vremena će prethoditi prodor hladne zračne mase sa sjevera Europe, a osjetit ćemo ga u našim krajevima tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak te u ponedjeljak. Uz osjetan pad temperature zraka zapuhat će jak sjeverac i sjeverozapadnjak, a kiša će u planinskim krajevima prelaziti u snijeg. Pokoja pahulja snijega moguća je i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Jadranu će iznenada svom snagom zapuhati jaka do olujna bura.
Do promjene vremena koju prognoziramo u noći na ponedjeljak, danas u nedjelju promjenjivo oblačno s povremenom kišom uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na srednjem i južnom Jadranu dulja sunčana razdoblja uz pojačan razvoj dnevne naoblake te pokoji pljusak na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju. Na Jadranu će jugo oslabjeti. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16.
U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana brzi prolaz hladne fronte sa sjevera. Prevladavat će oblačno s kišom, u planinskim krajevima snijegom, a pokoja pahulja moguća je i u nizinama unutrašnjosti. Krajem dana u najsjevernijim krajevima prestanak oborine i djelomično razvedravanje. Zapuhat će sjeverac i osjetno zahladiti. Na Jadranu će se jaka mjestimice olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu jutarnje temperature u
unutrašnjosti od -2 do 2, na Jadranu oko 6. Najviše dnevne u unutrašnjosti od 3 do 7, na Jadranu od 8 na sjevernom do 12 na krajnjem jugu i otocima.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone. Prevladavat će vedro vrijeme uz jutarnji mraz u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature će uz obilje sunca postupno porasti tako da će krajem tjedna ponovo doseći i u unutrašnjosti i na Jadranu dvocifrene vrijednosti. Puhat će sjeverac i
sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura.
Hrvatska
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.
U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.
Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.
U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!
Živorad
16. rujna 2021. at 15:15
Mlogo sam srečan šta če da bidne evro a ne one vastaške veverice!
Živadin
18. rujna 2021. at 12:05
Treba da budne samo evro!