ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA Obilježena 30. obljetnica osnutka Planinske satnije Starigrad
Prije 30 godina formiran je veliki broj postrojbi Hrvatske vojske, tada Zbora narodne garde, popularnije Zenge kojoj su krenuli u obranu Domovine. Među njima, 7. srpnja 1991. i popularno zvana “Planinska satnija Starigrad”. Tim povodom u Starigradu Paklenici jučer je održana svečanost kojoj je prethodilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća podno impozantnog križa na novom groblju.
Obilježavanju su uz zapovjednike i pripadnike Planinske satnije Starigrad nazočili izaslanik Predsjednika RH pukovnik Krešimir Ražov, zapovjednik 93. krila HRZ-a, izaslanik predsjednika Vlade RH, župan Zadarske županije Božidar Longin , izaslanik ministra hrvatskih branitelja Darko Katuša, jedan od ratnih zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, načelnik Općine Starigrad Krste Ramić sa suradnicima, zapovjednici i pripadnici postrojbi iz Domovinskog rata, predstavnici više udruga proisteklih iz Domovinskog rata te mještani Starigrada.
Zavidan ratni put “Planinske satnije Starigrad” ispisao je najslavnije stranice povijesti Domovinskog rata. U iznimno teškim uvjetima, na Velebitu provela je 4 zime i bila temelj opstanka mnogih postrojbi koje su zajedno s njima držale položaje na vrhovima Velebita.
Kako izgleda ratovati na Velebitu, čuvati položaje i ići u izviđanja kad se temperature mjesecima drže oko -20 stupnjeva Celzijevih i niže, dok danima zavija vijavica, a tijelo je često pothlađeno, kako preživjeti rat tamo gdje osim konvencionalnog neprijatelja imaš prirodu koja, ako joj nisi vičan, postaje još opasniji neprijatelj. O tim vremenima svjedoče nam svi oni koji su ratovali na ovom prostoru, posebice pripadnici Planinske satnije Starigrad koja je od osnutka pa nadalje imala prepoznatljiv ratni put sve do kraja Domovinskog rata. Sva svjedočanstva potvrđuju visok doprinos te postrojbe u Domovinskom ratu, iznimnu odgovornost, odlučnost, ali i samozatajnost zapovjednika i pripadnika postrojbe. Prvi zapovjednik Planinske satnije Starigrad bio je Zoran Šikić koji je govorio o ratnom putu ove postrojbe.
Planinska satnija Starigrad ustrojbeno bila u sastavu više postrojbi, no najdulje je bila i završila svoj ratni put u 7. Domobranskoj pukovniji o čemu je govorio jedan od zapovjednika te pukovnije Danijel Kotlar.
Svojih dana na Velebitu i iznimno teških zima, ali i požrtvovnosti ovdašnjih mještana koji su preko noći postali vojnici prisjetio se izaslanik ministra hrvatskih branitelja Darko Katuša, jedan od ratnih zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi.
U ime predsjednika Vlade RH govorio je župan Božidar Longin koji je rekao kako nas je Domovinski rat naučio zajedništvu i da su upravo zajedništvo i suradnja u ratu bili ključni za pobjedu.
„Obljetnice poput ove podsjećaju nas na još jednu našu veliku obvezu – ne zaboraviti. Sjećanje na one koji su pali na putu prema slobodi ne smije se ugasiti i upravo to je zadaća svih nas koji smo preživjeli. Zadaća da govorimo istinu o Domovinskom ratu, da se sjećamo i da svoju djecu i unuke, onako iskreno i bez patetike, naučimo da budu svjesni povijesti svoga naroda te da vole svoju Domovinu na najbolji mogući način.“, rekao je župan posebno naglasivši da se danas prisjećamo svih čiji su životi ugasli ovdje na velebitskim stazama kako bi danas njima slobodno šetali planinari i rekreativci.
„Njima, ali i svim ostalim hrvatskim braniteljima neka je vječna slava i hvala. Ne smijemo ih iznevjeriti, zato budimo odgovorni članovi društva i poštenim i vrijednim radom nastavimo voljeti Domovinu.“, zaključio je župan.
Na svečanosti su uručena priznanja Općine iz prethodnih godina- Grb Općine Starigrad Udruzi ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi – za promicanje vrijednosti Domovinskog rata te povelja o proglašenju počasnim mještaninom općine Starigrad generala pukovnika Ante Gotovine koju je u njegovo ime preuzeo Danijel Kotlar .
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA: Predstavljene dvije knjige iz edicije “Velika geografija Hrvatske”
U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru – Dies academicus 2025., danas su su Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljene dvije knjige iz edicije Velika geografija Hrvatske, urednika Damira Magaša: „Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske” i „Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske”.
Riječ je o petoj i šestoj do sada objavljenoj knjizi, od ukupno sedam koliko će ih činiti ovu luksuznu i sveobuhvatnu sintezu o geoprostornim obilježjima Hrvatske u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige. U ranije objavljenim izdanjima obrađeni su geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske, fizička geografija Hrvatske (prirodno-geografska osnova razvoja), povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske i druge teme. Danas predstavljene knjige posebno su važne u kontekstu budućnosti, jer obrađuju demografiju kao ključni čimbenik postojanja jednog naroda te gospodarstvo, koje bi onima koji budu živjeli na ovom prostoru trebalo omogućiti kvalitetan život i zadržati ih od odlaska u inozemstvo.
– Hrvatskoj nedostaju sinteze iz mnogih disciplina kako bismo osvijestili svoje vrijednosti i nacionalni identitet na znanstveni način. Moramo osvijestiti što uopće predstavlja pojam države, a to smo mi i sve ono što je u njoj. S obzirom na demografsko stanje, svima nam ja zadatak čuvati vrijednosti kroz naš narod i omogućiti da ljudi budu sretni i žive u blagostanju, rekao je na predstavljanju uime suizdavača Školske knjige Ante Žužul.
Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević zahvalila je brojnim autorima koji su sudjelovali u izazovnom radu na izdavanju knjiga.
– Svako od do sada šest predstavljenih izdanja svojim sadržajem upotpunjuje praznine o hrvatskom prostoru. Ona nisu važna samo geografskoj zajednici, nego i cijelom društvu te postaju mostovi između znanstvene teorije i stvarnog života, istaknula je Mirošević.
Teme obrađene u knjigama predstavile su suautorice prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi i izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka. Najnovija istraživanja pokazuju kako je Hrvatska u ozbiljnom problemu s depopulacijom, o čemu svjedoči i broj stanovnika s posljednjeg popisa, značajno manji od očekivana 4 milijuna. Trend je nastavljen i nakon popisa pa je tako 2023. bila godina s najmanje živorođene djece otkada se vodi statistika – rođeno ih je oko 32 tisuće, naspram 95 tisuća sa sredine prošlog stoljeća. Drugi problem je migracija, koja u Hrvatskoj nije novost, ali ju je nekada nadoknađivao broj rođene djece. Vrhunac iseljavanja bio je 2017. godine, dok su 2022. i 2023. nakon dugo godina donijele pozitivan migracijski saldo. Zanimljivo je da Hrvatska uz manji broj stanovnika ima veći broj obitelji, jer je članova u jednoj obitelji manje nego ranije, u prosjeku manje od troje.
Urednik Velike geografije Hrvatske, profesor emeritus Damir Magaš, nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, najavio je izlazak i posljednje knjige, koja će po njemu biti najzahtjevnija do sada, a riječ je o regionalizaciji, regijama i regionalizmima Hrvatske.
U sklopu Erasmus+ projekta ZD-154-ML udruga Ahimsa provodi dvije radionice pod nazivom „Mentalna enciklopedija“.
Prva radionica održati će se u srijedu 9. travnja s početkom u 16:15 h u Multimedijalnoj dvorani, Gradske knjižnice Zadar, a druga u četvrtak 10. travnja s početkom u 17:00 h u prostoriji Dvorana 8, Centra za mlade grada Zadra (adresa: Stjepana Radića 11C).
Radionice su osmišljene u suradnji sa sveučilišnom specijalisticom art terapije Magdalenom Rubešom.
Program uključuje:
* Predavanja o art terapiji i biblioterapiji
* Kreativne radionice
* Razvoj programa za mlade
Radionice su otvorene za sve mlade od 18 do 30 godina koji žive ili borave u Zadru (studenti, zaposlene i nezaposlene osobe). Za sudjelovanje nije potrebno prethodno znanje, a broj polaznika je ograničen, stoga zauzmite svoje mjesto na vrijeme!
Prijave putem obrasca: https://forms.gle/AFonRNSV96aduZ2i8
Za dodatne informacije, slobodno kontaktirajte na info.udrugaahimsa@gmail.com, društvenim mrežama ili na službenoj stranici www.udruga-ahimsa.hr
Ova radionica organizira se u sklopu projekta ZD-154-ML, sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz program Erasmus+ koji provodimo u suradnji s Gradom Zadrom, Udrugom Prizma, Udrugom Trećeprostor i Udrugom CINAZ.
Grad Zadar, kao jedinica lokalne samouprave, temeljem članka 17. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN, 153/09-36/24.), od 2025. godine uvodi promjenu u načinu naplate naknade za uređenje voda, priopćeno je iz Grada Zadra.
Naknada će se naplaćivati putem uplatnica za komunalnu naknadu, na kojima će biti zasebno iskazani iznos, obračunski elementi i način obračuna naknade za uređenje voda.
Uplatnica će, u dijelu koji se odnosi na iznos i valutu, biti iskazana kao jedinstveni iznos, dok će u dijelu opisa plaćanja biti posebno označeni iznosi komunalne naknade i naknade za uređenje voda, sukladno zaduženju obveznika.
S obzirom na promijenjeni način naplate ovih obveza, Grad Zadar će obveznicima dostaviti nova osnovna rješenja za obje obveze. Na temelju tih rješenja, obveznici će primati nove zajedničke uplatnice.
Napomena: dosadašnji iznosi obveza koje su obveznici već podmirivali neće biti promijenjeni.
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA: Predstavljene dvije knjige iz edicije “Velika geografija Hrvatske”
ERASMUS+ / Radionice pod nazivom „Mentalna enciklopedija“
OBJAVA IZ GRADA: Novost u modelu naplate naknade za uređenje voda!
OBAVIJEST: U srijedu bez vode dio Kožina
