Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Razvedrilo se u većini krajeva Hrvatske, oblačnije je u Gorskom kotaru i Lici, u unutrašnjosti Dalmacije. Temperature su niske u vedrim područjima, -5.7 u dijelu Gorskog kotara, još i niže u višim predjelima.

U nastavku utorka očekuje nas pregršat sunca diljem zemlje, no dojam ugode će kvariti snažan vjetar na moru, udari bure premašuju 115 km na sat pod Velebitom. Za sav promet zatvoren je Paški most i državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački. Na vjetrovite prilike upozorava viši stupanj sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Srijeda će biti manje vjetrovita, bura će postupno slabjeti. Jutro će biti hladno, i do -6 u unutrašnjosti, u gorju i niže. Danju ugodnije, uz obilje sunca i na kopnu i na moru.

Drugi dio tjedna donosi toplije prilike, rast će i jutarnje i dnevne temperature. I tijekom četvrtka i petka će prevladavati sunčano.

No, već za vikend treba računati na promjenjivije prilike.

Malo kiše već tijekom subote, izglednije navečer, može pasti na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, dok će tijekom nedjelje oborine biti češća, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.

U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.

Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.

U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.

“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.

Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.

Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.

“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.

Oporavak od operacije

Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.

Štrajk u obrazovanju

Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.

“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.

“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.

Tragedija u Makedoniji

U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.

“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.

Situacija u pravosuđu

“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .

“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.

“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) objavilo je detalje o tome kako će funkcionirati sustav za vrijeme štrajka koji su tri obrazovna sindikata najavila za srijedu 19. ožujka. 

Državna tajnica Iva Ivanković objavila je upute za fakultete za dan štrajka.

“Dužni smo voditi evidenciju o radu zaposlenika pa bi to trebali raditi i 19. 3. Nakon štrajka imat ćemo jasne podatke koliko se ljudi odazvalo štrajku. Ministarstvo će danas poslati uputu svim javnim učilištima da objave upute za rad i kako će se održavati nastava. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine”, rekla je.

Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić objavila je upute za škole.

“Prioritet su nam učenici, svi u srijedu dolaze u škole. Šaljem poruku svim roditeljima da mogu poslati mirno svoju djecu u školu u srijedu. Svi ravnatelji dužni su voditi evidenciju radnog vremena”, poručila je.

Predstavljeni su i podaci o plaćama u školama i na fakultetima. Prosječna plaća učitelja je 67 posto u periodu od 2019. do danas, rekao je državni tajnik Stipe Mamić.

Plaća mentora je rasla oko 69 posto – 1730 eura. Prosječna plaća savjetnika u OŠ je rasla 72 posto, prosječna je oko 1936 eura.

Srednje škole, medijalna plaća je također rasla za 72 posto – 1604 eura je danas. Prosječna plaća je danas gotovo 1600 eura. Medijalna plaća nastavnika mentora je također rasla 70 posto, oko 1800 eura je danas. Medijalna plaća savjetnika je 1995 eura.

U viskom obrazovanja plaća asistenta je rasla 56 posto što je nešto manje jer se radi uglavnom o mlađim ljudima, pojašnjeno je. Viši asistenti također imaju 56 posto veće plaće i danas imaju medijalnu plaću od 1734 eura, dok je prosječna 1754 eura.

Docenti imaju 2053 eura danas medijalnu plaću, a prosjek je oko 2100 eura.

Medijalna plaća izvanrednog profesora je rasla 62 posto, a prosjek je 2416 eura. Redoviti profesor medijalna plaća je 2759 eura što je također rast od 56 posto. Profesor u trajnom zvanu ima 47 posto više nego 2019. – medijan je 3171 euro.

“Sindikati uvijek traže kako poboljšati svoja materijalna prava što mi podržavamo, ali ne vidimo opravdanog razloga za štrajk”, rekao je Mamić, prenosi Dnevnik.hr.

Ministar Radovan Fuchs kazao je da se cijelo vrijeme komunicira sa sindikatima te da za štrajk nema razloga.

“Vidjeli ste podatke o rastu plaća. Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Evidencija rada će se voditi i slati u centralni sustav za obračun plaća. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nije briga sindikata što će se događati sa djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Mi se ne možemo složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo”, poručio je resorni ministar.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod traže povećanje materijalnih prava – osnovice za izračun plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka. U ministarstvu smatraju da za štrajk nema potrebe, a objavili su i koliko iznose plaće u obrazovnom sektoru, prenosi Dnevnik.hr.