Hrvatska
Beroš: “Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 mlrd. kn”
Ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskom saboru podnio je Izvješće o učincima i provedbi mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19 za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2021.
Riječ o aktivnostima Vlade, Stožera civilne zaštite RH, državnih tijela, jedinica područne i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tijekom ljetnog razdoblja u kojem je zabilježen bitno slabiji intenzitet epidemije u Hrvatskoj u odnosu na prethodno Izvješće.
U ljetnom razdoblju stabilna epidemiološka situacija
– Istodobno su zabilježeni odlični turistički rezultati, Zabilježeno je više od 10,5 milijuna turističkih dolazaka i unatoč kretanju turista uspjeli smo održati mirnu i stabilnu epidemiološku situaciju u zemlji. Štoviše, osigurali smo status najsigurnije turističke destinacije na Mediteranu, kazao je Beroš. Dodao je da je blago pogoršanje epidemiloške situacije zabilježeno tek krajem kolovoza.
– Sve mjere koje su u tom razdoblju donesene bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana i stvaranju uvjeta za održavanje gospodarskih aktivnosti u uvjetima pandemije. Zdravstveni sustav prilagodio je svoje aktivnosti smanjenom broju oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19 u tom razdoblju te, što je osobito značajno, povećao je pažnju i pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima, naglasio je Beroš među ostalim.
– Glavni cilj Vladinih mjera i svih naših aktivnosti bio je i ostao zaštita zdravlja naših građana. Nastavili smo intenzivno provođenje testiranja te putem mreže epidemioloških timova provođenje nadzora i praćenja zaraženih osoba te njihovih kontakata. U izvještajnom razdoblju u usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska se uglavnom nalazila u sredini prema stopi potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika, što govori u prilog stabilnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je Beroš.
Praćenje epidemiološke situacije na dnevnoj razini – doneseno 40 odluka
– Ovisno o epidemiloškoj situaciji doneseno je 40 odluka kojima se uvodilo, ukidalo odnosno ublažavalo epidemiološke mjere. Uvažavano je načelo razmjernosti kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog i privatnog života, osobito vodeći računa kako bi Republika Hrvatska bila prepoznata kao epidemiloški sigurna zemlj, kazao je Beroš.
Tijekom ljeta bolnice reducirale kapacitete za COVID bolesnike
– Tijekom ljeta bolničke su ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19 bolesnike i usklađivali ih s potrebama svojih drugih pacijenata. KB Dubrava, koja je u proteklom razdoblju zbrinjavala isključivo COVID-19 pacijente, uspostavila je svoje redovne djelatnosti, a od 5. kolovoza otvorila je i hitni prijam. Na taj smo način osigurali dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente istočnog dijela Zagreba, odnosno cjelokupnog gravitirajućeg područja, kazao je Beroš među ostalim.
Početkom 4. vala najviše hospitaliziranih u KBC-u Split
– Početkom 4. vala epidemije bilježi se porast broja COVID bolesnika uz jadransku obalu pa KBC Split prednjači u broju hospitaliziranih te konstantno povećava broj kreveta za COVID-19 bolesnike. Slična je situacija u bolnicama u Puli, Zadru, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku. U svakom je trenutku bilo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje svih bolesnika, kazao je Beroš.
Cijepljenje u ljekarnama i liječnici obiteljske medicine
– U proces cijepljenja i izdavanja COVID potvrda tijekom rujna uključene su i ljekarne diljem Hrvatske. Povećane su i aktivnosti liječnika obiteljske medicine. Posebno su u sklopu kućnih posjeta bili angažirani u cijepljenju nepokretnih i teže pokretnih osoba, kazao je ministar.
Ministar Beroš potom je govorio o aktivnostima Vlade i Stožera u izvještavanju javnosti o epidemiloškoj situaciji u zemlji.
Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna
Hrvatski zavod za zdravstvo osiguranje od početka pandemije do kraja kolovoza za testiranje i liječenje oboljelih od COVID-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio je ukupno 2,13 milijarde kuna, kazao je Beroš.
Odgovarajući na zabrinutost za zdravstveno stanje nacije ministar je rekao kako je tek za 1,9 posto manje kontakata koje građani uspostavljaju s liječnicima obiteljske medicine, a povećan je broj telefonskih i e-mail kontakata, dok se preventivne mjere, posebno za onkološke bolesnike, odvijaju u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na okolnosti.
Kad je riječ o broju naručenih doza cjepiva pojasnio je da se one odnose ne samo na ovu, već i na 2022. i 2023. godinu.
Na nove varijante virusa cjepivo djeluje u 75 do 80 posto slučajeva
O povezanosti cijepljenja i mortaliteta Beroš je istaknuo kako kao svjetska populacija imamo sreće da cjepivo djeluje na nove varijante virusa.
– Moramo biti zahvalni znanosti i struci što je iznjedrila cjepivo koje na nove varijante djeluje u 75 do 80 posto slučajeva. Ovo cjepivo, kao nijedno na svijetu, ne štiti 100 posto, poručio je Beroš zastupnicma.
U tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva
Bedroš je dodao da je od početka lipnja otvoreno 249 punktova, najviše u priobalju, za provođenje brzih antigenskih testiranja i izdavanje COVID potvrda, a u tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva.
U tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 18.622 slučajeva zaraze.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa