Connect with us

Hrvatska

POSLJEDICE KORONAKRIZE Hrvati sve češće posežu za antidepresivima, ali i drogama

Objavljeno

-

Zbog posljedica koronakrize porasla potrošnja lijekova protiv depresije i tjeskobe.

Tableta za tabletom. Pod pritiskom koronakrize, straha od zaraze i tjeskobe u izolaciji, mnogi posežu za lijekovima za smirenje. Traže brzopotezno rješenje.

“I ja sam među njima, ali nisam koristila antidepresive. Skoro smo svi u depresiji u zadnje vrijeme – u nedostatku izlazaka, druženja. Ipak smo mi svi socijalna bića”, rekla je Jasna iz Zagreba.

Čedo iz Zagreba je rekao: “Pola vremena provodim u Hrvatskoj, pola u Americi – tamo je preko 50 posto ljudi na antidepresivima već dulje, a kad je situacija kao korona, još više je i izraženo. Stanje u kući, nema novca, briga za posao.”

Živci su sve tanji, problemi se gomilaju. Tope se zalihe antidepresiva i anksiolitika. Da ih se pilo i propisivalo češće, itekako vide u ljekarnama, piše DNEVNIK.hr.

Toni Vidović iz Gradske ljekarne Zagreb kaže: “S obzirom na situaciju u zadnjih godinu, dvije, nije ni čudo da imaju veću potrebu za lijekovima za smirenje i lijekovima koji djeluju na psihu. To su lijekovi koji imaju potencijal ovisnosti, tako da je uvijek potrebno biti na oprezu.”

Na obje te skupine lani je otišlo oko 204 milijuna kuna. Istodobno je ukupno na lijekove u Hrvatskoj potrošeno čak 8,4 milijarde kuna.

“Podaci za 2020. zasad zaista ne ukazuju na to da bi bilo bilo ikakve zlouporabe”, rekla je Ivana Šipić Gavrilović iz HALMED-a.

Zloupotrebljavaju se opojna sredstva

“Primjećuje se rast potrošnje kanabisa, kokain je zadnjih godina napravio jedan boom i na europskom tržištu je droga ‘broj dva’. Tu je još uvijek heroin, dio opijatskih ovisnika konzumira i sintetske droge. Ipak, tijekom covida je zabilježen pad konzumacije esctasyja”, izjavio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.

Podaci su zabrinjavajući: samo na kokain godišnje na europskom tržištu odlazi vrtoglavih 9 milijardi eura.

“Prošle je godine na ulasku u EU zaplijenjeno više od 220 tona kokaina. Balkanski narkokarteli su umiješani u distribuciju i naravno, uvijek takva roba dođe”, dodaje Petković.

Posljedice suživota s virusom osjetili su i u najvećoj i najstarijoj hrvatskoj psihijatrijskoj klinici. Liječnička pomoć traži se više nego prije koronakrize – i mladi i odrasli, bez obzira na dob.

“Za 20 posto se povećao broj dolazaka u naše vanbolničke sustave liječenja. U bolničke ne toliko. U tom smislu smo imali i porast broja onih ljudi koji nikad dosada nisu liječeni”, rekla je dr.sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju, Vrapče.

Sve ono što ih prije nije smetalo, sada je izvor nezadovoljstva, kaže Brečić: “Ljudi su jako frustrirani, uplašeni, gube snagu, volju i energiju. Ovo nam je preteška kriza i stalno razmišljamo – što ćemo, kako ćemo, kako će biti. To je na kognitivnoj razini sasvim normalno, ali emocionalno se silno iscrpljujemo.”

Naći izlaz iz situacije koja ugrožava mentalno zdravlje nije uvijek lako, a nisu ni svi jednako otporni na virus zbog kojeg mnogima izmiče tlo pod nogama i vape za pomoći.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu