Hrvatska
ZAVRŠIO SASTANAK ZNANSTVENOG SAVJETA Kolarić: “Hrvatska je 4. po smrtnosti u 4. valu. Što je manje ljudi cijepljeno, više ih se razboli i umre.”
Završio je sastanak Znanstvenog savjeta u Banskim dvorima, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković. Razgovarali su o primjeni treće doze cjepiva i činjenici da je važno da se zaštite imunokompromitirane i najugroženije skupine. Upozorili su na kontradiktorne i zbunjujuće informacije u javnosti te da je važno slušati riječ struke, odnosno znanosti. Moguća je šira upotreba COVID potvrda, ali o tome će se još razgovarati. Zasad neće biti pooštravanja mjera, javila je Ruža Ištuk u Dnevniku HTV-a.
Članovi Znanstvenog savjeta Vlade su, među ostalima, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić.
Članovi Savjeta razgovarali su o epidemiološkoj situaciji, prije svega o tome kako povećati procijepljenost.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka ministar zdravstvaVili Beroškazao je da su tijekom jučerašnjeg dana na respiratoru završila 22 sugrađanina, od kojih 17 nije cijepljeno, a od 21 preminulog u 24 sata, 17 ih nije cijepljeno. Među četvero cijepljenih dominiraju starije osobe s teškim komorbiditetom.
– Među doktorima je 89,81% cijepljenih, među medicinskim sestrama 76,36%, a ukupno je 78,20% djelatnika u zdravstvu imunozaštićeno, ili na bazi cijepljenja ili na bazi preboljenja bolesti, rekao je.
Na sastanku Znanstvenog savjeta najviše se razgovaralo o aplikaciji treće doze cjepiva, svi su članovi suglasni s onim što je HZJZ iznio kao konstantu i činjenicu nakon zaključka EMA-e o 3. dozi, a to je da se primjenjuje kod imunokompromitiranih.
Naveo je teorijska razmatranja o efektu 3. doze, kazavši da tek slijedi znanstvena evaluacija kako bismo bili sigurni koliko imunoprotekcija traje.
Razgovarali su o trenutačnoj situaciji s cijepljenjem te zaključili da je potrebno smanjiti različitosti u tumačenju i davanju preporuka za cijepljenje.
– Cjepivo je najbrži i jedini izlazak iz krize, uz poštovanje osnovnih antiepidemijskih mjera, rekao je.
Beroš je rekao da je na sastanku Miroslav Radman govorio o različitim mutacijama koje se mogu sresti kod virusa i njihovom utjecaju na daljnju patogenost samog virusa, a Igor Rudan o novim znanstvenim podacima prisutnima u svjetskoj literaturi.
– Gordan Lauc objasnio je svoje recentne izjave koje su dijelom krivo prenesene. Govorio je o mogućoj korelaciji, a ne o jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi između smrtnosti i cijepljenja. On je zagovornik cijepljenja i suglasan je s ostalim članovima Savjeta koji misle da je cijepljenje najbolji izlaz iz krize, naveo je Beroš.
Rečeno je, istaknuo je, da su necijepljeni rezervoar gdje se virus i dalje širi i gdje može doći do mutacija, dok je mogućnost širenja virusa među cijepljenima daleko manja.
Beroš je upozorio da dolaskom hladnijeg vremena trebamo izbjegavati okupljanje u zatvorenim prostorima, i dalje nositi maske te redovito prozračivati prostore.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, govorio je o COVID potvrdama.
Rekao je da ne postoji plan za proširivanje COVID potvrda na ostatak društva, ali je naglasio da je već mnogo zemalja posegnulo za tim “relativnim pritiskom” na necijepljene. Kazao je da je izvjesno da će se o tome uskoro razgovarati. Smatra da je uvođenje COVID potvrda u zdravstvene i socijalne sustave uspjelo.
Beroš je dodao da su na sastanku razgovarali i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama.
– Svi smo se složili da je cijepljenjem potrebno zaštititi naše najstarije sugrađane. Prema najnovijim podacima, više od 72 % naših sugrađana starijih od 65 godina je cijepljeno, istaknuo je.
– Molim sve građane starije od 65 godina, kada im pokuca patronažna sestra na vrata, ili ako su u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine, da se raspitaju o svim prednostima i manama, odnosno nuspojavama cijepljenja. Potpuno je jasno da dobrobit i korist cijepljenja daleko nadilazi ono što je loše, apelirao je na stariju populaciju i naglasio da se bilježi porast broja smrtnih slučajeva u toj skupini.
Na pitanje jesu li razgovarali o pooštravanju mjera, Capak je odgovorio da će zbog okruženja i promatranja situacije i COVID potvrde doći na dnevni red.
– Najbolji je balansirani pristup, balansirane mjere. U prethodna tri tjedna imali smo stagnaciju porasta, čak u jednom tjednu -2%, pa je prerano govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao nove mjere, dodao je.
Beroš je kazao da se od početka krize mjere donose na osnovi epidemioloških pokazatelja.
– Od prvog dana pokušavamo balansirati mjere kako bismo osigurali maksimalnu zaštitu zdravlja, a i gospodarsku aktivnost. COVID potvrda nije izvan okvira mogućih mjera, rekao je.
Capak je kazao da će nakon primanja 3. doze COVID potvrda vrijediti godinu dana, a Beroš je potvrdio da će se cijepiti 3. dozom te da je stav struke da je dobro i dobrodošlo što imamo različita cjepiva.
– Nažalost, Hrvatska je među tri europske zemlje s najmanjom procijepljenosti, a 4. smo po redu prema smrtnosti u 4. valu. To ide jedno s drugim – što je manje ljudi cijepljeno više ih se razboli i umre. Moramo napraviti sve kako bi popravili cjepni obuhvat. Samo se pola ljudi cijepilo. Neki bi sad ukidali sve mjere, a ne bi se cijepili. Nažalost, to jedno s drugim neće ići jer će rezultirati većim brojem umrlih i opterećenjem zdravstvenog sustava. To su dva parametra koja pratimo, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje”, epidemiolog Branko Kolarić, član vladinog Znanstvenog savjeta.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa