Hrvatska
Srića: “Više od 6.000 mladih hospitaliziranih je bez komorbiditeta”

Pulmolog Saša Srića gostovao je u N1 Studiju gdje je komentirao situaciju s koronavirusom kao i posljednje izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića te polemiku znanstvenika Gordana Lauca i Vlade oko zaključaka na sastanku Znanstvenog savjeta.
Komentirajući izjave predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da se ne zna tko ima veću plemićku titulu govoreći o znanstvenicima koji su svojevremeno potpisali apel, Saša Srića je rekao:
“Mislim da su kolege zaista ugledni znanstvenici u svijetu, ne filozofiraju i ne pričaju priče. Oni dobro misle, potpisali smo apel zajedno. Mislim da je ova izjava Zorana Milanovića jedna u nizu nekonzistentnih. Na cijepljenje apeliramo cijelo vrijeme, ali i niz drugih stvari je tu. Idući period će ovisiti o ponašanju ljudi u zatvorenom prostoru i mjerama koje će se donijeti.”
Komentirajući slab postotak građana koji je primio prvu dozu cjepiva, Srića je rekao: “Treba upozoravati i Stožer mora donijeti nove mjere po potrebi.”
Pritom je u studiju pokazao opremu u kojoj rade liječnici, od zaštitnih naočala i maski, preko odijela, do zaštitnih papuča… “Donosim naš pribor u kojem se po osam sati radi. Svaki dan smo u tome, to nam je zadatak. Predsjednik Milanović opet banalizira”, dodaje Srića.
Zabrinjavajuć razvoj bolesti kod mladih
Govoreći o jučerašnjim izjavama Gordana Lauca i njegovom današnjem gostovanju u N1 Studiju uživo Srića je rekao:
“Mislim da je kolega Lauc nekonzistentan. Nekoliko je puta mijenjao stavove. Situacija na zadnjem sastanku Znanstvenog savjeta, na kojem je rekao da cijepljenje ne smanjuje rizik zaraze, kod običnog je čovjeka teško shvatiti što je zaraza, a što bolest. Banalizira cijelu priču, nekoliko je puta proglašavao kraj pandemije. Lauc je banalizirao i priču s nepotrebitošću cijepljenja mlađe populacije.
Imamo zabrinjavajuć podatak. Naših mladi bez bolesti, bez komorbiditeta, preminulo je oko 200. Preko 6.000 mladih hospitaliziranih je bez komorbiditeta.”
Dodaje da se uglavnom radi o necijepljenima:
“Na covid odjelu Rebro veći broj pacijenata su necijepljeni s teškom kliničkom slikom i bez komorbiditeta, cijepljeni su u boljem početnom položaju. Cijepljeni s dvije doze, a hospitalizirani su, to su ljudi koji imaju brojne komorbiditete, sa slabim imunološkim sustavom i osobe starije dobi. Pojavljuje se i pitanje novog delta plus soja koji se pojavio u Europi, no pitanje je vremena. On će stvarati probleme i cijepljenima, ali oni će biti u boljoj poziciji. Cijepljeni imaju pet puta manju mogućnost da se zaraze, tj. deset puta manju mogućnost da ih se hospitalizira.”
Ističe da nije dobro unositi nered u komunikacijske kanale: “Građani se pitaju što je istina, što je točno. Lauc govori jedno, Znanstveni savjet se ograđuje od izjave. Ograđivanje je jedna stvar, ali taj čovjek radi veliku štetu. Kolegi Laucu nakon svih ovih izjava po meni nema mjesta u ovom Znanstvenom savjetu Vlade.”
Velik interes za trećom dozom, slab za prvom
Komentirajući rast novozaraženih Srića je rekao da je situacija na covid odjelima puna. “Praktički smo na punom kapacitetu, proširili smo još jedan odjel. Znajući da tri tjedna nakon brojke novozaraženih dolazi do onih koji će završiti u bolnicama, oko 20% ljudi, ovi danas su posljedica onih koji su se zarazili prije tri tjedna. Čeka nas zahtjevna i teška jesen i zima. Virus postaje potentniji ujesen.”
Veseli što je interes za trećom dozom prilično velik, a zabrinjava gubitak interesa za cijepljenje prvom dozom, dodaje.
Napomenuo je i da se bolnički kapaciteti pune te da je zagovornik šire upotrebe covid potvrda:
“Zbog buduće brojke očekivat će se nove mjere. Zagovornik sam covid potvrda u šoping centrima i sl. Nastavi li se ovakva brojka, dogodit će se pritisak na zdravstveni sustav, a pitanje je može li on izdržati.”
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…