ZADAR / ŽUPANIJA
SV. FILIP I JAKOV: DKC Kino prvi je i jedini društveno-kulturni centar takve vrste izvan veće urbane sredine
DKC Kino u Sv. Filipu i Jakovu prvi je i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Hrvatskoj.
DKC Kino, društveno-kulturni centar u Općini Sv. Filip i Jakov, osnovan je u kolovozu 2020. godine u prostoru starog kina u centru istoimenog mjesta. Kino je izgrađeno 1978. godine na mjestu dotadašnjeg društvenog doma, samodoprinosima građana kojima su se tada izgradili i dječji vrtić, samoposluga, stanovi, riva. Dvorana je otvorena 1980., a dan poslije prikazan je i prvi film, Valter brani Sarajevo. Kao i većina kinodvorana u manjim mjestima diljem obale, i ova je funkcionirala kao društveni centar, mjesto okupljanja zajednice, a svjedoci tvrde da se radilo o najboljem kinu u Dalmaciji. Kao i većinu dotadašnjih mjesta društvenosti, i ovaj je prostor krajem 1980-ih i tijekom 1990-ih bio djelomično zatvoren, nedostupan, zapušten. U novoj je državi naglasak stavljen na turističku i ugostiteljsku djelatnost koja generira privatni profit, a zajedničko i javno stavljeno je u drugi plan. Mladi su odselili, stari su ostarili.
Iako je prostor oko kina zadržao funkciju javnog mjesta okupljanja i druženja, pravo buđenje prostora počinje 2018., kada je kino digitalizirano sredstvima Ministarstva kulture, a saniran je i krov kinodvorane. Krajem iste godine projekt Udruge za kulturu i umjetnost U Pokretu, uz partnerstvo Općine Sv. Filip i Jakov te zadarske Zajednice udruga Centar nezavisne kulture, odabran je za financiranje kroz poziv Kultura u centru.
Projekt K.IN.O. – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje preobrazio je staro kino u društveno-kulturni centar koji se sastoji se od unutarnjeg (497 m2) i dvorišnog prostora (134 m2). Unutarnji prostor čine kino dvorana s 200 sjedala i pozornicom, Tinel (foaje) koji služi kao dnevni boravak za građanstvo te dodatne prostorije. Osnovni cilj projekta bio je uključivanje građana u stvaranje većeg broja kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici, uz paralelni cilj jačanja kapaciteta aktera civilnog i javnog sektora kako bi se zajednički kreirao model sudioničkog upravljanja u kulturi.
U Općini je registrirano 39 organizacija civilnog društva, od kojih 13 djeluje u području kulture i umjetnosti. U mjestu i općini postoje mnogi pojedinci i inicijative koje se bave kulturnim i umjetničkim sadržajima, kao što su ples, gluma, poezija, književnost, slikarstvo, fotografija, kinematografija, rukotvorine, glazba, folklor i kulturna baština. Pjesma, gluma i odlazak u kino imaju dugu tradiciju u Sv. Filip i Jakovu. Projekt K.IN.O. se nadovezao na tu tradiciju, nastojeći da podrži i nadogradi strast prema kulturi i umjetnosti te da postavi temelje suvremenog centra za kulturu, mjesto u kojem će lokalna samouprava, udruge i građani zajedno osmišljavati i stvarati sociokulturne i umjetničke programe.
U prostoru se održavaju koncerti, foto i video radionice, projekcije filmova, glazbene slušaonice, izložbe, neformalni sastanci, seminari, voloterski programi, dječje radionice i programi koje osmišljavaju djeca i mladi, čitaonica i dnevni boravak. Tinel je prostor okupljanja gdje se mještani sastaju, igraju društvene igre, slušaju glazbu, čitaju knjige, koriste opremu i klupski kafić. Kino u sklopu DKC-a je jedino javno kino u Zadarskoj županiji.
Radi sudioničkog upravljanja prostorom, kao rezultat projekta K.IN.O, oformljena je Platforma za Kino, neformalna inicijativa udruga i pojedinaca koji za svoje umjetničko, kulturno i društveno djelovanje koriste prostor DKC-a Kino. Platformu čini 6 članica organizacija civilnog društva i 37 pojedinaca. Platformom upravlja Skupština, koju čine predstavnici svih organizacija članica i individualni članovi Platforme, te je otvoreno novim korisnicima prostora DKC-a. Platforma ima dvije su-koordinatorice koje bira Skupština.
Potpora za koordinaciju Platforme osigurana je kroz podršku lokalnim zagovaračkim platformama pri Zakladi Kultura nova, a članice Platforme osiguravaju programska sredstva. Organizacije uključene u suradničku platformu su Umjetnička organizacija Irida, Udruga Super 8, Ženska klapa Karmel, SKUD Kreativac, Glazbena udruga Jeremije i Udruga U Pokretu. Neke udruge iz Platforme imaju pojedinačne ugovore za korištenje prostora, a kinoprikazivačku djelatnost vodi udruga Super 8, koja provodi i programe kinoteke te fotokluba. Podrška Zaklade Kultura nova obuhvaća i potporu za izgradnju kapaciteta članica za strateško promišljanje i participativno planiranje, izradu preporuka za integraciju suvremene kulture u lokalnu (kulturnu) politiku te preporuka za rad društveno-kulturnih centara po modelu sudioničkog upravljanja i javno-civilnog partnerstva u malim mjestima.
Prostorom upravlja Koordinacija za Kino, koju je službenim aktom osnovala Općina Sv. Filip i Jakov. Koordinaciju čine dva predstavnika Općine (vlasnika prostora) i tri predstavnika Platforme (upravitelja prostora i programa). Odluke Koordinacije potvrđuje gradonačelnik. Općina osigurava troškove režija za prostor te podršku za obavljanje poslova vezanih uz rad društveno-kulturnog centra.
Specifičnost DKC-a Kino ogleda se u dvije važne stavke. Prvo, na pozivu Kultura u centru od 34 projekta odabrana za financiranje, tek su se 3 provodila u općinama. To su bile Šolta, Svetvinčenat i Sv. Filip i Jakov. Od te tri općine, jedino je u Filipjakovu zaživio prostor kao društveno-kulturni centar kojim se sudionički upravlja. S tim povezano, DKC Kino je prvi i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Republici Hrvatskoj. U tom je smislu važno što je DKC Kino od 2021. dio Mreže kulturnih centara u Europi (ENCC) koja broji preko 3500 članica.
“Mislim da činjenica što su u maloj sredini ljudi povezani na više razina pomoglo pri uspostavi kvalitetne suradnje. Učinci su odmah uočljivi, komunikacija je brža, manje-više svi dijele iste prostore i u najmanju ruku svi žele da djeca imaju mjesto za druženje i raznovrsne aktivnosti. Na kraju smo svi mještani, od načelnika, komunalnog radnika, učiteljice i majke do mularije. Jedan od težih aspekata bilo je osvješćivanje javnosti da je Kino u svim aspektima otvoreno za sve, ne za odabrane, da javno dobro pripada svima, njegovo korištenje je svačije pravo, ali i odgovornost. Naše društvo ima jednu dobru dozu nepovjerenja prema vlastima kao i sumnjičavost prema bezuvjetnom djelovanju, brzo se prikrpa niži motiv ako se nešto radi za javno dobro. Najljepše iskustvo je vidjeti ljude da se ponašaju kao u vlastitom domu. Uvijek se nađe netko da skuha čaj za šankom, predloži radionicu, prenese stolice i kaže djeci da pokupe smeće. Kulturu stvaramo svi mi zajedno, a sada nam je potrebna više nego ikada”, zaključuje koordinatorica Platforme i DKC-a Lucija Mikas.
Izvor: Kulturpunkt.hr
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
Nastavljajući lijepu blagdansku tradiciju, župan Josip Bilaver, sa suradnicima je povodom božićnih blagdana posjetio zadarske redovničke zajednice. Obilazak benediktinki Samostana svete Marije te franjevaca u samostanima svetoga Frane i svetog Mihovila bio je prigoda za razmjenu blagdanskih želja, ali i osvrt na godinu koja je na izmaku.
U Samostanu svetoga Frane izaslanstvo Županije dočekali su gvardijan fra Stipe Nosić i fra Anselmo Stulić. Uz prigodne darove, razgovaralo se o aktualnim temama i razvoju Zadarske županije. Župan Bilaver pritom je naglasio kako je protekla godina bila iznimno uspješna, osobito na gospodarskom planu.
“Ostvareni rezultati daju nam čvrste temelje za daljnji razvoj, ali i razlog za optimizam u nadolazećem razdoblju. Ipak, materijalni napredak uvijek mora pratiti i briga o obiteljskim te duhovnim vrijednostima koje su srž našeg identiteta”, poručio je župan. Svi su se složili da je Božić blagdan okupljanja i obiteljskog zajedništva i da tu tradiciju trebamo prenositi i na nove generacije.
Posebno dojmljiv bio je posjet Samostanu svetog Mihovila, gdje su domaćini bili franjevci trećoreci glagoljaši predvođeni gvardijanom fra Nikolom Barunom. Budući da je odlukom nadbiskupa Milana Zgrablića ova crkva određena kao jubilejska crkva u kojoj vjernici mogu primiti potpuni oprost, intenzitet vjerskog života u 2025. godini dosegnuo je vrhunac, otkrili su franjevci.
Fra Nikola je istaknuo važnost zajedničkog rada na dobrobit svih stanovnika, otkrivši fascinantan podatak: samo je fra Edi Ricov tijekom ove godine osobno ispovjedio preko 8300 vjernika. Ovaj podatak potvrđuje važnost samostana kao „velike zadarske ispovjedaonice“ i ključnog mjesta duhovne utjehe.
Posjet benediktinkama Samostana svete Marije protekao je u radosnom ozračju uz zajedničku pjesmu. Župan je redovnicama zahvalio na njihovom predanom radu na očuvanju bogate kulturne i duhovne baštine Zadra.
Posebno je pohvalio njihov trud u izradi autentičnih proizvoda koji su postali prepoznatljiv brend županije, istaknuvši kako njihovo djelovanje predstavlja dragocjen doprinos kulturnom bogatstvu cijele zajednice. Župan Bilaver redovnicama je uputio iskrene božićne čestitke, zaželjevši im obilje zdravlja, mira i radosti u novoj godini te uspjeh i ustrajnost u njihovom svakodnevnom duhovnom djelovanju.
ZADAR / ŽUPANIJA
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
Povodom nadolazećih božićnih blagdana, župan Josip Bilaver sa suradnicima posjetio je Dom za odrasle osobe Sv. Frane u Zadru, ustanovu koja s posebnom pažnjom skrbi o sugrađanima kojima je potrebna dodatna podrška. U pratnji pročelnika Josipa Vidova i Šime Sikirića, župan je Domu uručio prigodan blagdanski dar – televizore za sobe korisnika, koje je u ime ustanove preuzela ravnateljica Vesna Dujić.
Župan Bilaver tom je prilikom korisnicima i djelatnicima uputio iskrene čestitke, poželjevši im sretan Božić te obilje zdravlja i mira u nadolazećoj 2026. godini. Istaknuo je kako su upravo ovakvi susreti prilika da se naglasi važnost brige za najranjivije članove društva, kojima su pažnja i osjećaj zajedništva od neprocjenjive vrijednosti.

Dom za odrasle osobe Sv. Frane pruža profesionalnu njegu, ali i prijeko potrebnu ljudsku blizinu. Upravo će novi uređaji dodatno uljepšati svakodnevicu korisnika i pridonijeti ugodnijem boravku u ustanovi.
S obzirom na važnost skrbi izvan vlastite obitelji, u okviru Doma djeluju i Dnevni boravak te Služba pomoći i njege u kući. Ovi programi obuhvaćeni su i stanovnici zadarskih otoka – Velog Iža, Ista i Silbe – čime se osigurava dostupnost socijalnih usluga i u udaljenijim sredinama.
Također, Dom Sv. Frane provodi sustav Halo pomoći koji omogućuje cjelodnevnu komunikaciju i brzu intervenciju osobama koje žive same. Sve navedeno potvrđuje ključnu ulogu ove ustanove u sustavu socijalne skrbi te njezin doprinos kvaliteti života u našoj zajednici.

ZADAR / ŽUPANIJA
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
Zeleni val odnosi se na projekte ozelenjivanja javnih površina, a radi prilagodbe klimatskim pormjenama i u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina za 2025. godinu. Na Javni poziv mogle su se javiti jedinice lokalne samouprave. Gradu Zadru uručen je ugovor u vrijednosti od 31.226,00 eura.
– Izuzetno mi je drago što je i Županija razvila jedan poseban program za daljnje ozelenjivanje svih krajeva Zadarske županije i mi smo se kao Grad Zadar kojemu je to jedan od prioriteta, prijavili i uključili u tu inicijativu i projekt, konkretno za 95 stabala na području Bokanjca, uz retencijski bazen gdje želimo zazeleniti dodatnu površinu, i na taj način oplemeniti taj dio našega grada. Nastavljamo i s našim Zelenim planom, koristeći i sredstva iz EU fondova. Želimo drvorede u našim kvartovima, džepne šume, i na taj način jednostavno stvarati bolji i kvalitetniji ugođaj za sve naše građanke i građane, kazao je gradonačelnik Šime Erči prilikom preuzimanja ugovora te se zahvalio Zadarskoj županiji na sredstvima.
Uz Grad Zadar, sredstva su u okviru Zelenog vala dobili: Općina Jasenice, Općina Stankovci, Općina sv. Filip i Jakov, Općina Pašman, Grad Benkovac, Općina Posedarje, Općina Škabrnja i Općina Lišane Ostrovičke.







