Connect with us

Hrvatska

Gotovo 10 posto stanovnika Hrvatske su – kockari

Objavljeno

-

Gotovo 10% stanovnika Hrvatske su kockari, a procjenjuje se da je u koronakrizi ta brojka i povećana.

Dr. Davor Bodor, voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu kazao je da je koronakriza pogodila i navike igranja igara na sreću, a grupe su u bolnici značajno veće, čak 50% više je pacijenata nego 2019. godine. Tendencije su da će ta brojka biti i veća, rekao je gostujući u Studiju 4. 

– Okosnica liječenja je grupna psihoterapija – iskustveni i edukativni dio, kroz psihoedukacije, objasnio je dr. Davor Bodor. Na terapijama su uglavnom mlađi ljudi, a do 2019. prosjek je bio oko 32 godine. Međutim, općenito u grupi su ljudi od 18 do 70 godina života.

– Prije 2 godine online kockanjem bavila su se dvojica od 20-ak pacijenata, a danas od njih 30 možda samo dvojica nemaju online otvorene račune. Može se igrati kad god, gdje god, u bilo koje doba, reklamiranje je vrlo agresivno, a pojačalo se tijekom krize, rekao je.

Industrija igara značajno je proširila online igre na sreću. Koronakrizom i izolacijom najpogođeniji su bili ljudi koji su već razvili ovisnost ili su bili u riziku da je razviju. Kod opće populacije se igranje igara na sreću smanjilo. Najčešće se, kaže, ljudi upuštaju kockanje zbog ugode, zabave, druženja, adrenalina, i u tome nema ništa loše za 90% ljudi koji kockaju, no kod određenog dijela ljudi u startu postoji rizičan odnos prema igranju igara na sreću, nastoje se odmaknuti od problema.

Neki u kockanju pokušavaju pronaći način za rješavanje financijskih problema. Objašnjava da je znak ovisnosti i da se kockanjem idete vratiti novac koji ste izgubili, a osnovno je gubitak kontrole, zaduživanje, posljedice u obitelji, poslu, zapostavljaju se druge obveze i unatoč svemu nastavlja se s takvim ponašanjem.

Kockanje nosi život na rubu, neki godinama tako žive, korak ih dijeli od puno težih posljedica koje ova bolest može nositi. Kaže da ovisnici s kockanjem najčešće počinju maloljetni, što je vrlo rizično. Ovisnosti može doprinijeti i genetika, ako je u obiteljima već postojao takav slučaj.

– U Hrvatskoj postoji zakonski okvir koji regulira igre na sreću star 10-11 godina, a tržište se dinamično mijenja. Zakon je preotvoren, preliberalan, ograničenja koja postoje nisu dovoljna. Manje-više svako ograničenje dobro bi došlo kao zaštita, kaže Bodor.

Ljudi se na liječenje najčešće javljaju kada obitelj dozna, nemaju se više gdje zaduživati, kada sami shvate da im je dosta takvog života, stigmatizirani su od strane društva. Od onda do uključivanja u liječenje najčešće prođe svega par dana.

– Svaka ovisnost ima svoje posljedice, a terapija traje oko tri mjeseca, po potrebi i dulje. Unutar grupne psihoterapije su grupe posebnih psiholoških i psihoterapijskih usmjerenja. Nastojimo ljude upozoriti na krize, reducirati njihovu izloženost sadržajima koji izazivaju takve žudnje, kako bi se smanjio rizik. Nauče posebne alate, kako se nositi sa žudnjom.

Rizik od suicida kod ovisnika od kockanja je objektivan, realan i daleko veći nego u općoj populaciji. Muškarci prednjače značajno u kockanju, više od 90%, ranije kreću, često u adolescentskoj dobi. Žene obično s kockanjem počinju kasnije, a postoji tipičan obrazac – prije postoje anksiozni, depresivni simptomi, dok su kod muškaraca ti simptomi posljedica problema koji se razvijaju kod kockanja.

Bodor naglašava da je u liječenju jako važna potpora okoline, pa se u liječenje uključuju i bliske osobe.

– Kockanje je kronično recidivirajuća bolest, kažemo da dio pacijenata stabilno i dobro apstinira, do toga se dođe liječenjem. I sportsko klađenje ima visok ovisnički potencijal. Država je 2019. uprihodila više od milijardu kuna, no jedan ovisnik o kockanju državu dosta košta, dodao je.

Unutar gotovo 10 % stanovnika Hrvatske koji kockaju, 2,2 % imaju izražene, teške psihosocijalne probleme vezan uz kockanje.

– Obično se po istraživanjima to kreće 0, 5%-1,5 %, 2%, a mi smo na gornjoj granici upravo zbog liberalnog, gotovo otvorenog tržišta koje nije dovoljno regulirano. Mi smo za odgovorno igranje, a država treba regulirati tržište, poručio je.

Tretmani liječenja u dnevnoj bolnici za sve koji imaju zdravstveno osiguranje je besplatno. Rezultati su jako dobri, puno pacijenata stabilno apstinira.

– Šteta je biti u problemu, a ne iskoristiti mogućnost da se izliječi, rekao je Bodor.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu