Connect with us

Hrvatska

Od danas covid-potvrde. Ovo su svi detalji, nova pravila za poštu, MUP, Finu…

Objavljeno

-

Covid potvrde koje dokazuju da je netko cijepljen, da je prebolio covid-19 ili je negativan od utorka su obvezne za ulaz u javne i državne ustanove, čime vlasti žele dodatno zaštiti zdravlje građana, potaknuti ih na cijepljenje i osigurati dostupnost zdravstvenog sustava. Od danas obvezne covid potvrde u javnim i državnim ustanovama

Prema odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite, EU digitalnu potvrdu prilikom dolaska na posao morat će predočiti svi javni i državni zaposlenici, kao i oni u tijelima na lokalnoj razini, a za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli covid uvodi se sigurnosna mjera obveznog testiranja na koronavirus.

Bez potvrde ili testa ne može se ući u radni prostor

Dužnosnici, službenici i zaposlenici ustanova i tvrtki čiji su osnivači država, županije, gradovi i općine dužni su potvrde pokazati osobi koju ovlasti poslodavac, a odbiju li se testirati ili pokazati potvrdu neće moći ući u radni prostor.

Covid potvrde se uvode i u škole, ali samo za zaposlenike. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs očekuje u školama određene probleme dok se ne uhoda uvođenje covid potvrda, ali ne i velike poteškoće jer su škole dobile upute Stožera civilne zaštite i dodatne upute Ministarstva.

Potvrde su uz poneki izuzetak obvezne i za sve stranke koje dolaze u službene prostore, ali i druge osobe koje tamo dolaze po bilo kojoj osnovi.

Primjerice, Fina je u ponedjeljak pozvala korisnike da prilikom ulaska u poslovnice svoju potvrdu predoče zaštitaru, odnosno osobi koju je poslodavac ovlastio za provjeru dokumenata, te ih uputila na mjesta na kojima, prema preporuci HZJZ-a, mogu obaviti testiranja.

HAC je također izvijestio da je svaki posjetitelj obvezan službenoj osobi na ulazu predočiti potvrdu ili drugi dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju covida.

Potvrde se ne primjenjuju na studente u prostorima visokih učilišta, osim ako visoko učilište ne odluči drugačije, učenike u školama i odgojno-obrazovnim ustanovama, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu, vrtić ili ustanovu za odgoj i obrazovanje djece te na adolescente s posebnim potrebama i osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe.

Potvrde neće trebati ni osobe koje u poslovnice HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na osobe čija je prisutnost nužna u postupcima pred pravosudnim, državnim i drugim tijelima, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice te na osobe koje imaju kontraindikaciju za cijepljenje, što se dokazuje potvrdom.

Oni koji nisu preboljeli covid niti su cijepljeni testirat će se dvaput tjedno

Zaposlenici koji nisu preboljeli covid ili nisu cijepljeni morat će se testirati dvaput tjedno, pa je otvoreno više od 6500 testnih mjesta, između ostalog u ordinacijama primarne zaštite i ljekarnama. Testno mjesto moći će odrediti i poslodavac, ali onda će potvrda vrijediti samo za dolazak na posao.

Odluka o uvođenju obveznih covid potvrda za ulazak u javne i državne ustanove donesena je na vrhuncu četvrtog vala pandemije i nema ograničen rok primjene, a ujedno je izdana preporuka privatnim poslodavcima da provode slične mjere.

Covid potvrde proširene su na javni i državni sektor nakon što je početkom listopada ta obveza uvedena u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže da u sustavu koji obuhvaća proširenje covid potvrda ima 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava, među kojima će se možda 100.000 trebati testirati.

“Napravili smo sve da stvorimo infrastrukturu, da bude dovoljan broj mjesta na kojima se mogu testirati. Omogućili smo poslodavcima da to organiziraju u svojim prostorima, bilo sami bilo da sklope ugovor s nekim tko to može napraviti”, poručio je.

Uvođenje obveznih potvrda bilo je predviđeno za ponedjeljak, ali je odgođeno za jedan dan kako bi se svi zainteresirani mogli testirati i u utorak imati covid potvrde.

Kritike oporbe, biskupa, Milanovića…

Novu mjeru u borbi protiv pandemije koronavirusa kritizirala je oporba ocjenjujući kako je riječ o podjeli na građane prvog i drugog reda. Saborska oporba traži da o epidemiološkim mjerama u Saboru odlučuje sam Sabor, a ne Stožer čijom se odlukom ne može ograničavati saborski mandat.

Na obvezne potvrde blagonaklono ne gleda ni Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije, koje je ocijenilo da se u društvu stvorilo “ozračje određenih pritisaka” na necijepljene i poručilo da cijepljenje mora biti dobrovoljno, bez prisile i uvjetovanja.

Najoštriji u kritici bio je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je uvođenje obaveznih covid potvrda nazvao “mahnitanjem bez ikakvih argumenata” i poručio da se građani trebaju cijepiti, ali i da imaju pravo na zaštitu od samovolje.

Zbog covid potvrda već danima dio nezadovoljnih građana prosvjeduje na Markovu trgu i u više hrvatskih gradova, tvrdeći da ih se time diskriminira i da im se ograničavaju slobode.

Premijer Andrej Plenković odgovorio im je kako je prosvjedovanje protiv cijepljenja dozvoljeno ali je izrazio nevjericu da u današnje vrijeme netko bira o cijepljenju vjerovati neprovjerenim i tendenciozno lažnim izvorima u odnosu na ono što je istina.

Komentirajući poruku biskupa o cijepljenju, Plenković se pozvao na izjavu pape Franje koji je “bio jasan” i pozvao ljude da se cijepe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu