Svijet
Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?
Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.
“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.
Zaraze padaju od srpnja
Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.
Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.
Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”
Cijepljeno 6 posto ljudi
Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.
U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.
“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.
Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.
Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”
Najveći broj umrlih u Južnoj Africi
Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.
“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.
Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.
Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.
U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”
Kontroverzna ideja
U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.
To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.
“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.
Stižu upozorenja
Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.
“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.
“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.
Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.
Jedan od 20 ima dugi covid
Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.
Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.
Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.
Siromašni u većem riziku
Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.
Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.
“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.
Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.
Što je još otkrilo istraživanje?
Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.
Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.
‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’
Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.
Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.
“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.
Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.
“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.
Svijet
Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”
Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”, rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.
Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.
“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.
Europol je upravo predstavio najnovije izvješće o prijetnjama organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA) za 2025. Ključna poruka sažeta je u naslovu samog izvješća: “DNK organiziranog kriminala se mijenja, kao i prijetnja Europi”.
Hrvatska se u izvješću spominje zbog nedavno otkrivenih malverzacija s otpadom, te razbijanja mreže trgovanja državljanima Kine.
Zašto je ovo izvješće važno?
Europol smatra da EU-SOCTA predstavlja jednu od najtemeljitijih analiza prijetnji koje organizirani kriminal predstavlja unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Temelji se na obavještajnim podacima država članica i međunarodnih policijskih partnera, a osim što analizira trenutačno stanje, predviđa i buduće prijetnje, dajući policiji i kreatorima politika u Europi smjernice kako da ostanu korak ispred sve sofisticiranijih kriminalnih mreža.
A kriminal se zaista mijenja. Najnovije izvješće pokazuje da se DNK organiziranog kriminala temeljno promijenio i da je postao dublje ukorijenjen i destabilizirajući nego ikad prije, istaknula je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle dodajući kako ovo izvješće mora biti poziv na buđenje, piše Index.hr.
Promjene kriminalnih organizacija
Kriminalne organizacije više nisu ograničene tradicionalnim strukturama – prilagodile su se svijetu kojeg oblikuju globalna nestabilnost, digitalizacija i nove tehnologije, objašnjava se u izvješću. EU-SOCTA izdvaja tri glavne značajke današnjeg organiziranog kriminala: organizirani kriminal više nije samo prijetnja javnoj sigurnosti – on potresa same temelje institucija i društva EU-a.
Destabilizirajući učinci vidljivi su na dva fronta: unutar Unije – kroz pranje novca, ulaganja ilegalnog novca, korupciju, nasilje i iskorištavanje mladih kao izvršitelja, te izvana kroz kriminalne mreže koje sve češće djeluju kao produžena ruka hibridnih prijetnji i rade u suradnji s takvim akterima, čime se međusobno jačaju.
Kriminal na internetu
Kriminal se razvija i na internetu, ističe se u izvješću. Digitalna infrastruktura pokreće kriminalne operacije, omogućujući im da rastu i prilagođavaju se brže nego ikad prije. Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju digitalni trag – bilo kao alat, cilj ili sredstvo.
Od internetskih prevara i ransomware napada do krijumčarenja droge i pranja novca, internet je postao glavno poprište za kriminalne aktivnosti. Kriminalne skupine sve više koriste digitalnu infrastrukturu kako bi sakrile svoje aktivnosti, a podaci postaju nova valuta moći – kradu se, preprodaju i iskorištavaju, navodi se u izvješću.
Kriminalci koriste i AI
Osim toga, i umjetna inteligencija mijenja lice organiziranog kriminala, priznaju autori. Kriminalci brzo koriste nove tehnologije, kako bi potaknuli kriminalne aktivnosti i povećali njihovu učinkovitost. Ono što čini AI revolucionarnom je njezina dostupnost, prilagodljivost i sofisticiranost, a čine ju i snažnim alatom za kriminalne mreže. Te tehnologije omogućuju automatizaciju i širenje kriminalnih operacija, čineći ih obimnijima i teže uočljivima.
Ključne točke evolucije kriminala
Evolucija kriminalnih mreža posebno dolazi do izražaja u sedam ključnih područja koja EU-SOCTA 2025 izdvaja kao najopasnije. To su kibernetički napadi, ponajviše ransomware, ali sve više i napadi na ključnu infrastrukturu, vlade, tvrtke i pojedince – često s ciljevima usklađenima s državnim interesima. Slijede internetske prijevare, koje su sve češće vođene socijalnim inženjeringom temeljenim na umjetnoj inteligenciji i pristupu ogromnim količinama ukradenih osobnih podataka.
Izdvaja se i internetsko seksualno zlostavljanje djece, s pojavom generativne AI koja stvara materijale dječje pornografije i olakšava online mamljenje djece.
Šverc ljudi, oružja i otpada
Zatim se navodi krijumčarenje migranata, pri čemu mreže naplaćuju basnoslovne iznose i potpuno zanemaruju ljudsko dostojanstvo, iskorištavajući geopolitičke krize. Tu je, tradicionalno i trgovina drogom, s tržištem koje se stalno širi, mijenja rute i metode, uz sve veći rizik od širenja nasilja i novačenja mladih diljem EU-a.
Krijumčarenje oružja i dalje raste zbog tehnoloških napredaka, online tržišta i dostupnosti oružja u Europi, smatraju autori izvješća.
Naveden je i kriminal vezan za otpad, što je, smatraju autori, često zanemareno, ali vrlo unosno područje gdje kriminalci iskorištavaju legalne tvrtke i nanose štetu okolišu. Iako se neke prijetnje odvijaju u fizičkom svijetu, elementi gotovo svih kriminalnih procesa sele se na internet – od novačenja i komunikacije do plaćanja i automatizacije koju omogućuje umjetna inteligencija, ukazuju.
Digitalna korupcija
Financije i metode pranja novca stalno se razvijaju, a ilegalni novac sve češće završava u paralelnom financijskom sustavu, dizajniranom da ga zaštiti i umnoži, upozorava se u izvješću. Digitalne platforme i tehnologije poput blockchaina dodatno otežavaju razbijanje takvih sustava, navode autori.
Napominju da je korupcija i dalje jedan od najopasnijih faktora koji omogućuju kriminalne aktivnosti. Prilagodila se digitalnom dobu – kriminalci ciljaju ljude koji imaju pristup ključnim sustavima i koriste online metode za regrutiranje.
U izvješću se spominje i kako nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u nekoliko država članica i prelijeva se u širu zajednicu. To nasilje prati kriminalna tržišta sklona sukobima, a dodatno ga pogoršavaju šifrirani komunikacijski alati i online platforme koje omogućuju novačenje, iznude i koordinaciju bez granica.
Kriminalci se skrivaju iza mladih
Kriminalno iskorištavanje mladih ne samo da uništava društveno tkivo već i štiti kriminalne vođe, jer oni ostaju skriveni iza mladih izvršitelja, čime se štite od identifikacije i progona, upozoravaju autori. Ove metode pomažu kriminalnim mrežama da se šire, povećavaju dobit i jačaju svoju otpornost, stvarajući začarani krug. Razbijanje tog kruga znači da policija mora istodobno gađati i ključna kriminalna tržišta i mehanizme koji ih podržavaju, zaključuju.
“DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže su se pretvorile u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati naše sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU-a u godinama koje dolaze”, poručila je Catherine De Bolle, ponovivši da ovo izvješće mora biti poziv na buđenje.
NIJE NA ODMET ZNATI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
