Hrvatska
Infektolog: mRNA cjepivo protiv korone je jedno od najsigurnijih cjepiva
Infektolog Andrej Trampuž bio je gost N1 Studija uživo.
Trampuž je ranije izjavio kako je izložen napadima antivaksera iz Hrvatske zbog svojih stavova. “Nije to strašno jer puno ljudi ima frustracije, ali iz Hrvatske poručuju da nije dobro da ljude motiviramo na cijepljenje, a to je jedini način da zaustavimo pandemiju”, govori.
Na pitanje o mjerama u Njemačkoj, koje su mnogo strože od onih u Hrvatskoj, Trampuž kaže da se razmišlja o obveznom cijepljenju protiv korone jer se u suprotnom neće postići 80 posto cijepljenih, a to je broj koji je potreban da se zaustavi pandemija.
“Očito broj nije dovoljan i previše je onih koji čekaju. Kad bude obvezno bit će lakše, mogu reći da su protiv, ali se moraju cijepiti”, kaže.
“Političari, kad gledamo pandemiju, nisu uvijek donosili dobre odluke. Oni gledaju da ih ljudi i dalje vole, da ih biraju. Ako gledamo medicinski, to nije politički problem, pandemija je medicinski problem. Ako moralna obveza nije dovoljna, onda moramo reći ljudima da nikad neće biti kraj pandemije. Mi moramo cijepiti djecu, počet ćemo 15.12. cijepiti djecu stariju od pet godina jer ne postižemo dovoljno kod odraslih osoba. Ako se to ne postigne, čeka nas peti val i nove varijante koje će biti teže za kontroliranje”, govori.
Brojke ipak padaju, bez obzira na mali broj cijepljenih, a Trampuž kaže: “Brojevi sada padaju, ali sljedećih tjedana će opet rasti. Ljudi se druže, a sad stiže to vrijeme. Kad dođe omikron, bit će još gore. Mi nismo na kraju pandemije, mi smo na početku četvrtog vala koji je već sada gori od prva tri. Treba gledati naprijed, moramo biti brži i pametniji od virusa. Moramo već sada smanjiti kontakte i što više ljudi cijepiti.”
Dodaje i da u Njemačkoj umiru gotovo isključivo necijepljeni te da je u toj zemlji cijepljeno oko 68 posto stanovništva, ali da je to i dalje premalo.
“Nije dovoljno da samo necijepljeni idu u lockdown, nego i cijepljeni, jer smo zakasnili s poduzimanjem mjera”, govori.
Na pitanje vidi li mogućnost da omikron ostane na razini malo teže viroze kaže: “To je moguće, da omikron ne bude tako opasan kao delta. Zato je sada naš glavni zadatak delta koja je vrlo opasan virus. Omikron je zadnja varijanta koja se pojavila, ali bit će ih još. Toliko je malo procijepljenih u nekim dijelovima svijeta da će biti novih varijanti i one će doći do nas. Pogrešno je misliti da je omikron dobar virus, vidimo da su u južnoj Africi ljudi na respiratorima. Nevažno je koju varijantu imamo, moramo se cijepiti. I kad postignemo tih 80 posto, virusi će i dalje cirkulirati, ali neće biti tako teških kliničkih slika. Svake godine ćemo se ‘boosterat’ i to će biti kraj pandemije, ne virusa”, kaže.
“Imamo nuspojave kod cjepiva, ali to je jedno od najsigurnijih cjepiva ikad. Cijepilil smo toliko ljudi i nemamo ni za jedno drugo cjepivo toliko pouzdanih podataka kao za mRNA cjepiva protiv korone”, kaže.
Prema njegovim riječima, u Njemačkoj je 1 slučaj umrlih na milijun cijepljenih od posljedica cjepiva. “Kod virusa je to jedan od sto, vidimo koliko je veća opasnost od virusa”, govori i dodaje kako je važno da se cijepe i oni koji su preboljeli covid.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa