Hrvatska
POČINJE CIJEPLJENJE DJECE Trobonjača: “Očekujem otpore zbog psihoze koja je nepotrebna”
Idući tjedan počinje cijepljenje djece od 5 do 11 godina, a za to je pripremljeno gotovo 50 tisuća doza. Koliko će vrijediti COVID potvrde, o tome će nadležni odlučiti u siječnju, dvojba je nakon drugog cijepljenja hoće li potvrda vrijediti 9 ili 12 mjeseci. Blizu smo odluke da oni koji prime treću dozu cjepiva imat će neograničeno valjanu COVID potvrdu.
Na početku je komentirao najave o početku cijepljenja djece stare od 5 do 11 godina.
- Vjerujem da će tu biti dosta komentara i otpora. Cijela psihoza koja se digla oko cjepiva, potpuno nepotrebno, sada su posebno osjetljivi na cijepljenje djece. Djecu kada se sve uzme u obzir, ipak treba cijepiti. Relativno je velika hospitalizacija djece, naravno, manja u odnosu na odraslu populaciju. Postoje problemi, djeca mogu razviti dugotrajni COVID, mogu razvit multirganski upalni sindrom koji za djecu može biti po život opasan. Kod nas je 200-tinjak takvih slučajeva, mislim da na kraju niti jedno dijete nije umrlo, ističe doktor Zlatko Trobonjača sa Sveučilišta u Rijeci.
Dodaje da se djeca cijepe s drugim cjepivima i da nema većih problema.
- Treba roditelje dobro informirati. Znamo da djeca nemaju većih problema s tim cjepivom, djeci se daje i puno manja doza, djeca jako dobro imunosno odgovaraju na cjepivo. Jedini problem koji se pojavio u mlađim dobnim skupinama, tu je bila nešto veća učestalost miokarditisa, ali treba reći da su to bili blagi simptomi. Modernino cjepivo je zbog tih slučajeva u nekim zemljama povučemo, pokazalo se da Pfizerovo cjepivo uzrokuje manje slučajeva miokarditisa.
Trebaju li veći radni kolektivi testirati i cijepljene i necijepljene?
- To bi bila jedna idealna situacija kada bi testirali sve, primjerice u zdravstvenim institucijama ili socijalnim institucijama. Ali to je velik financijski poduhvat, to se ne može napraviti da se svakih primjerice tri dana testira oko 150 tisuća ljudi. Upravo se zato testira necijepljena populacija koja više širi virus od cijepljenih osoba.
Bi li osiguravanje trajne COVID potvrde za osobe koje se cijepe tzv. “booster dozom”, zapravo moglo motivirati ljude da se odluče na taj korak?
- Ova treća doza neće osigurati neku trajnu imunost, pogotovo kroz prizmu omikron varijante, koji izbjegava imunost. Ako smo postigli imunost protiv delta virusa ili izvornog wuhanskog soja cijepljenjem, ta nas imunost sigurno neće kroz dugo vrijeme štititi od omikron varijante, ako se on proširi. Postoji i mogućnost pojave novih sojeva. Dakle, ovo nas preboljenje i cijepljenje štiti od nekih sojeva, ali nas ne štiti od svih sojeva.
- Sve ovisi o tome što će se u budućnosti događati. Što će vam COVID potvrda za stalno, ako se pojavi neki soj za koji se pokaže da aktualno cjepivo ne štiti? Ako se omikron ne proširi ili neki drugi soj, onda COVID potvrda ima smisla, ali to treba vidjeti, pita se Trobonjača.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa