Hrvatska
Beroš: “Omikron će punu snagu u Hrvatskoj vjerojatno pokazati u drugoj polovini siječnja”

Nakon sastanka Znanstvenog savjeta, u Banskim su se dvorima premijer Plenković i ministar Beroš sastali s ravnateljima bolnica iz svih županija i predstavnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo. Teme su bile funkcioniranje zdravstvenog sustava u pandemijskim okolnostima, nagrade zdravstvenim djelatnicima i, naravno, omikron-varijanta.
– Premijer je izrazio veliku zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima na svemu što rade u ove dvije godine u borbi protiv pandemije. Analizirali smo trenutnu situaciju, smirivanje četvrtog vala, ali i ono što nas čeka u perspektivi pojave novog soja virusa i mogućeg petog vala. Proanalizirali smo sve bitne elemente zdravstvenog sustava i akceptirali ono što je najvažnije, a to je s jedne procijepljenost, a s druge strane izdržljivost sustava kojeg prije svega čine ljudi – da izdržimo u organizaciji i zbrinjavanju COVID bolesnika, ali i ne-COVID, funkcioniranju cijelog sustava kako bi mogli pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb i dalje, rekao je dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB Dubrava.
Upitan što očekuje u petom valu, Lukšić je odgovorio:
– Ima neke sličnosti ovog trenutka s onim kakav je bio na samom početku. Danas nešto znamo, ali i dalje dosta pitanja zahtjeva odgovore što se tiče omikron-varijante. Sustav se priprema na sve opcije. Činjenica je da je zarazniji, da su kliničke slike nešto blaže, ali za očekivati je veći broj hospitaliziranih i to je jedan od najvećih izazova. Zato je važno docijepiti se da bi imali aktivnu imunost, rekao je Lukšić.
– Nama svim ravnateljima je drago zbog ovog sastanka, što smo prodiskutirali o stanju u zdravstvenom sustavu. Zdravstveni sustav i sigurnost je na vrlo visokom nivou. Po svim procjenama mi smo spremni za izazove koji su ispred nas. U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, bolnički sustav će biti spreman zbrinuti pacijente koje treba. To je ono što je najbitnije, rekao je Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.
– Još jednom želimo pozvati sve na cijepljenje jer je to jedini izlaz iz ove situacije. Pacijenti koji su cijepljeni imaju puno manji rizik od razvoja ozbiljnih oblika bolesti COVID-19. Još jednom poručujemo građanima da je zdravstveni sustav stabilan, bolnički sustav je spreman za nove izazove ako će doći do pogoršanja situacije, a sve želimo pozvati na cijepljenje i držanje ostalih mjera Stožera, dodao je.
– Šatori ispred Dubrave i Arena će ostati do daljnjega jer ne znamo što nas čeka. Moramo biti spremni i na ugrozu koja je većeg opsega nego što je dosad bila. Oni će biti pripravni i dalje za aktivaciju u kratkom roku, rekao je ministar Vili Beroš.
Upitan jesu li planirane nagrade za zdravstvene radnike, Beroš je rekao da će Vlada naći način da im zahvali.
– Znate da smo uveli COVID nagradu koja je na nivou nešto većem od simbolične, bila je maksimum koji možemo dati. Osim financijske, možemo razgovarati i o drugim oblicima zahvale. Svakako razmišljamo o tome, rekao je.
Osvrnuo se i na nepoznanice oko omikrona.
– Ona se pojavila na području JAR-a i krenula u širenje. Nekoliko je elemenata po kojima situaciju otamo ne možemo premjestiti u Europu. Tamo je sad ljeto, a kod nas zima. Tamo prevladava mlađe stanovništvo, mi imamo dosta starijih. Moramo biti jako oprezni. Dobra je situacija što imamo nekoliko tjedana prednosti nad zbivanjima u ostalim zemljama zapadne Europe gdje ćemo vidjeti kako se omikron ponaša u ovim uvjetima te ćemo vjerujem imati dovoljno vremena za prilagodbu, rekao je Beroš.
Upitan je li realno očekivati povećan pritisak na bolnice, Beroš je rekao kako je teško odgovoriti na to pitanje te da ono prelazi u sferu spekulacija.
– Za sada je potpuno jasno da je omikron varijanta daleko zaraznija, brže se širi. Vjerojatno je da ćemo imati veći broj zaraženih na dnevnoj bazi nego što je u ovom trenutku i u bilo kojem valu do sada. Vrlo vjerojatno nova varijanta izaziva blaže kliničke slike. Zbog toga je vjerojatno da će manji dio završiti u bolnicama. Međutim, ako uzmete veći dio zaraženih, onda se to prelijeva u veliki broj hospitaliziranih. Moramo biti pripravni za sve varijante. Spremni smo na velike brojeve. Nadamo se da se to neće dogoditi, ali najbolja prevencija je cijepljenje tj. docjepljivanje u ovom trenutku, rekao je Beroš.
– U ovom trenutku smo dobri kada je riječ o količini omikrona u RH. Imamo još nekoliko tjedana do dolaska omikrona u punoj mjeri. Ako se sada cijepimo, mi ćemo se zaštititi. Ne očekujemo dolazak omikrona već sutra, iako će brojevi postepeno rasti. Vjerojatno će druga polovina biti ta kada će omikron pokazati svoju punu snagu u Hrvatskoj, dodao je Beroš.
Upitan o odlukama čelnika lokalnih samouprava, Beroš je rekao kako oni moraju prepoznati napore Stožera koji su usmjereni prema očuvanju zdravlja građana i spašavanju života.
Rekao je kako su na sastanku komparirali smrtnost u Hrvatskoj dodajući da ona nije dobra.
– Imamo smjernice za liječenje sukladno svjetskim smjernicama. Struka je rekla kako liječiti i naši liječnici pružaju maksimum. Od trenutka kad je cjepivo došlo svaki život se smatra izgubljenim previše. Odaberimo zdravlje i cijepimo se. Poziv svim čelnicima građana i općina da vode računa o stanovništvu, da ne ignoriraju ovu tešku bolest, nego da se postave sukladno preporukama struke i znanosti, poručio je ministar dodajući kako najave gradonačelnika Bulja vjerojatno nisu zakonski moguće.
Beroš je otkrio kako je booster dozom u Hrvatsko cijepljeno 473.001 osoba.
– Svakako ćemo ubrzati proces cijepljena. Apelirao sam na sve ravnatelje zdravstvenih ustanova da apeliraju na svoje zaposlenike i da sačuvaju svoje zdravlje i zdravlje pacijenata boosteriranjem, rekao je.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…