Connect with us

Hrvatska

HZJZ promijenio pravila o karanteni i samoizolaciji zbog omikrona

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je izmijenjene informacije o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron.

U nastavku teksta se nalaze objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene ili samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Izmijenjene su informacije o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje omikron varijante.

Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka, upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji. Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom unutar pet dana od izlaganja.

Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije. Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test treba potvrditi RTPCR testom, prvenstveno iz administrativnih razloga (prihvaćanje rezultata za izdavanje digitalne potvrde o preboljenju), navodi HZJZ.

Bliski kontakti* podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Karantena se može skratiti na 7 dana po dobivanju negativnog rezultata testiranja, ovisno o cijepnom statusu i/ili prethodnom preboljenju bolesti COVID-19.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije.

Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako:

– su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom,

– osobe zadovoljavaju kriterije za skraćivanje karantene na 7 dana po dobivanju negativnog rezultata testiranja

Imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja.

U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test. Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test (pozitivan brzi antigenski test preporučljivo je zbog administrativnih razloga potvrditi PCR testom, a do rezultata PCR testiranja osoba je u izolaciji) ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije…

– svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u situacijama kada je:

– preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 120 dana od kontakta

– preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) i nakon toga docijepljena

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva ali ne više od 120 dana (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 60 dana

Preporuka za osobe izuzete od karantene je testirati se odmah nakon zadnjeg kontakta te 5-7 dana od kontakta BAT-om bez obzira na izuzeće od karantene. Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) sljedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporučuje testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta.

Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege.

Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 i cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih u tablici 1, podliježu karanteni nakon bliskog kontakta, no karantena se može skratiti po zaprimanju negativnog PCR testa sedmog dan.

Bliski kontakti u kojih je moguće skraćenje karantene su osobe koje su:

– preboljele COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 120 dana

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) prije više od 120 dana (kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 60 dana)

Preporuka za karantenu kod tih osoba je:

– testirati odmah nakon zadnjeg kontakta: A) u slučaju negativnog nalaza prvog testiranja nastaviti s karantenom B) u slučaju pozitivnog nalaza prvog testiranja postupati kao s oboljelom osobom

– testirati 7. dan od zadnjeg kontakta A) u slučaju negativnog nalaza prekid karantene uz nastavak strogog pridržavanja mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija u slučaju pozitivnog nalaza postupati kao s oboljelom osobom

S obzirom na velik očekivan broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora te apeliramo na savjesnost građana da se samoizoliraju ako pripadaju kategorijama koje se trebaju podvrgnuti izolaciji i karanteni.

Prioritetne skupine za testiranje su sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19.

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, nužno je sve simptomatske osobe slati na testiranje. Sve pozitive BAT testove preporučljivo je zbog administrativnih razloga (mogućnosti ishođenja digitalne covid potvrde) potvrditi PCR testom.

PCR test, zbog administrativnih razloga, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku.

Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu). Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene (vidjeti točku 1.). U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene (vidjeti točku 1.). Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

Sve osobe koje su ostvarile bliski kontakt, a izuzete su od karantene kao i osobe određenih kategorija koje se nakon bliskog kontakta podvrgavaju karanteni, ali se ona može skratiti

Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a. Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ali samo ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.).

Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

  1. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARSCoV-2 1 i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma iznakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARSCoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti. Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma. Izolacija se može skratiti i na 7 dana nakon prvog pozitivnog testa ako bolesnik ne razvije simptome i ako 7. dana izolacije ima negativan PCR test.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: – najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma2 COVID-19 – I prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: – najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti.

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika

– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

I

– prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti

ILI

– osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je prvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”

Objavljeno

-

By

Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.

Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:

“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”

“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”

Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.

“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.

Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina

Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:

“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”

“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”

Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.

“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.

Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Objavljeno

-

By

Pixabay

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.

Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.

Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…

Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.

“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.

Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.

“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.

Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.

Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.

Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…

“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.

Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.

“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.

Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…

“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.

Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Objavljeno

-

By

Pexels

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

Što to znači?

Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

Koliko je to jeftinije?

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

Ljetno računanje vremena:

viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati

Zimsko računanje vremena:

viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati

Kad počinje ljetno računanje?

2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu