Hrvatska
Kako znamo jesmo li zaraženi omikronom?
Nakon infekcije omikronom, razbolijevamo se brže i sa različitim simptomima. Period inkubacije je skoro upola kraći, a brzi testovi su manje pouzdani. Cijepljene i preboljele osobe zaraze se mnogo češće nego u prethodnim verzijama. Cijepljeni jednom dozom Janssena mogu se razboljeti s težim simptomima od cijepljanih mRNK cjepivima, ali ne toliko da bi trebali biti hospitalizirani.
Odgovaramo na najčešća pitanja o infekciji omikron varijantom.
Simptomi
Najčešći simptomi pacijenata nakon zaraze omikronom su bolno i nadraženo grlo, kašalj, začepljen nos i curenje iz nosa te umor. Za razliku od starijih varijanta, pacijenti ne prijavljuju gubitak osjeta mirisa i ukusa. To može biti jedan od znakova da ste zaraženi omikronom ili deltom.
Jedan od karakterističnih simptoma omikrona je i jako znojenje, osobito noću, pored toga i glavobolja, grčevi u trbuhu, povraćanje i dijareja. Dok su prethodnei sojevi napadali ćelije u plućima i češće izazivale upalu pluća, omikron se više razmnožava u grlu, odnosno, gornjim respiratornim organima.
Prema podacima iz zemalja koje je val omikrona već zahvatio, ova verijanta izaziva blaži oblik bolesti, iako i dalje, posebno necijepljenii, mogu oboljeti u težem obliku i moraju biti hospitaliziranii. Potvrđene su i desetine smrtnih slučajeva nakon infekcije omikronom. U dobro procijepljenoj Danskoj, gdje je omikron izazvao nagli porast infekcija, sada se pune i bolnice, ali se čini da je, za razliku od prethodnih varijanta, mnogo manjem broju ljudi potrebna intenzivna njega.
Period inkubacije
Period inkubacije je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti i kod omikrona je značajno kraći nego kod prethodnih sojeva. U prvobitnoj verziji, to vrijeme je moglo biti i više od tjedan dana, ukod delte i oko četiri dana, a kod omikronu, prema navodima Američkog centra za kontrolu infektivnih bolesti, samo 33 do 75 sati, u većini oko 2,5 dana.
Treba naglasiti da se infekcija može prenijeti na druge već prije pojave simptoma. U stvari, u ovom periodu smo najzarazniji i najvjerojatnije je da će i brzi test pokazati pozitivan rezultat.
Kako obolijevaju preboljeli?
Sve do delte, preboljelost se smatrala relativno dobrom, s oko 80% zaštite od ponovne infekcije. Kod omikrona pacijenti obolijevaju bar pet puta češće. Još nema pouzdanih podataka o tome koliko teško obole.
Dok prethodna infekcija jednom od varijanti s početka grčkog alfabeta ne štiti od omikrona, neka istraživanja govore da bi moglo biti suprotno. Prema studiji iz Južne Afrike, oni koji su preboljeli omikronski oblik covida imaju četiri puta veću otpornost na deltu od onih koji nisu. Zbog toga virolozi vjeruju da bi omikron mogao brzo pobijediti deltu i postati dominantna verzija diljem svijeta.
Još nemamo odgovor na pitanje može li infekcija omikronom uzrokovati i dugi covid. Stručnjaci predviđaju da čak i blaža bolest nakon infekcije novom varijantom može dovesti do dugotrajnijih problema. Istraživanja pokazuju da cijepljenje uveliko smanjuje mogućnost dugotrajnog covida.
Kako obolijevaju cijepljeni?
Mnogo češće su zaražene i cijepljene osobe. Kod cijepljenih vektorskim cjepivima (AstraZeneca, Janssen, Sputnik) zaštita od infekcije je skoro nikakva. Kod potpuno cijepljenih (dvije doze) mRNK vcjepivima (Moderna, Pfizer), zaštita od infekcije trebala bi biti oko 30%, a kod onih koji su cijepljeni booster dozom oko 70%.
Cijepljenje vrlo dobro štiti od teškog oblika bolesti koji bi zahtijevao kisik ili čak mehaničku ventilaciju pomoću respiratora. U SAD-u je omikronski val trenutno na vrhuncu. Prema riječima njujorškog doktora Craiga Spencera, iz Odjela za hitne slučajeve, bolest kod cijepljenih osoba se razlikuje na sljedeći način:
· Cijepljeni booster dozom (Moderna/Pfizer) obolijevaju u blažem obliku
· Cijepljeni s dvije doze (Moderna/Pfizer) obolijevaju u nešto težem obliku: više kašlju, umorniji su, temperatura je viša ili duže traje, ali nemaju kratak dah ili otežano disanje.
· Cijepljeni jednom dozom Janssena razbole se u još težem obliku: osjećaju se potpuno slabo, imaju temperaturu koja traje nekoliko dana, jači kašalj i kratak dah. Ali problemi nisu toliko ozbiljni da bi trebalo ići u bolnicu i/ili da bi trebali kisik. Budući da imaju relativno slabu zaštitu, booster doza mRNK je vrlo preporučljiva za one koji su cijepljeni vektorskim cjepivima.
· Skoro svi koji su morali biti hospitalzirani, bili su necijepljeni ističe Craig.
Pouzdanost brzih testova
Brzi testovi također pokazuju i infekcije omikronom, ali su prema nekim istraživanjima manje osjetljivi.
Antigenski test funkcionira na način da prepoznaje prisutnost proteina iz ovojnice virusa, specifične za koronavirus, bez obzira na soj (alfa, delta, omikron…). Međutim, da bi test pokazao pozitivan rezultat potrebna je određena količina virusa. Moguće je da brzi testovi slabije prepoznaju infekciju omikronom, zato što on izaziva blaže simptome i zato što bolest kraće traje.
Budući da se omikron brže razmnožava u grlu, u nekim državama sada briseve uzimaju iz grla, a ne iz nazofarinksa kao kod nas. Kod nekih pacijenata je test pokazao negativan rezultat, kada su bris uzeli iz nosa, i pozitivan, kada su ga uzeli iz grla. Zbog toga ima smisla, da prilikom testiranja brzim testom kod kuće, najprije uzmemo bris iz grla, a zatim iz nosa. Kako to učiniti prikazano je na ovom linku. Iz Nacionalne laboratorije za zdravlje, okoliš i hranu su nam odgovorili, da je “s obzirom na to da se omikron bolje veže za ćelije i razmnožava u ćelijama gornjih respiratornih puteva, moguće da će se promijeniti doktrina uzimanja briseva. Za sada nemamo informacije da se negdje promijenio način uzimanja briseva. Međutim nazofarinks je također dio gornjih respiratornih puteva i prema tome bris iz nazofarinksa je potpuno odgovarajući uzorak.”
Budući da su brzi testovi pouzdani samo kada imamo veliku količinu virusa, smisleno je ponavljati ih češće, posebno ukoliko smo bili u rizičnom kontaktu. Iako će prvi test pokazati negativan rezultat, preporučljivo je da se kasnije testiramo još nekoliko puta.
Ukoliko imamo simptome slične prehladi, preporučljivo je da nas liječnik uputi na PCR-testiranje. PCR- testovi su vrlo pouzdani bez obzira na verziju.
Zaraznost
Studija istraživača Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Hong Kongu je pokazala da se omikron u respiratornnim organima razmnožava čak 70 puta brže od delte. Razlog za njegovu veliku zaraznost bi mogao biti povezan s tim, da se više razmnožava u grlu i manje pogađa pluća.
S omikronom je koronavirus mutirao u najzarazniju varijantu do sada, što se vidi u državama u kojima je dominantna verzija. U Danskoj su na vrhuncu drugog vala bilježili najviše 600 infekcija na milijun stanovnika, trenutno ih je 3.600, a krivulja je još u usponu. U Ujedinjenom Kraljevstvu su u drugom valu imali najviše 870 infekcija na milijun stanovnika, sada ih imaju 2.500 (na dan u 7-dnevnom prosjeku).
Hoću li ću saznati da li sam zaražen omikronom?
Ne. Nakon PCR-testiranja ćete saznati samo jeste li ste pozitivni, ali ne i kojom varijantom ste zaraženi.
Radi li se o određenoj varijanti, u ovom slučaju omikronu, u laboratoriji mogu utvrditi metodom sekvenciranja, pri kojoj pregledaju slijed kompletnog genoma virusa. Radi se o kompleksnoj pretrazi, rutinski ne pregledaju sve uzorke, nego samo manji dio. Pretraga se radi u svrhu utvrđivanja koja varijanta preovladava na određenom području i kojom brzinom se širi, a ne u svrhu utvrđivanja varijante za svakoga.
U bolnicama njihovi laboratoriji redovno testiraju hospitalizirane s covidom-19, kako bi utvrdili je li netko zaražen omikronom.
Hrvatska
Pogledajte kako trgovci varaju kupce! Inspekcija ih uhvatila na (ne)djelu
Tržišna inspekcija Državnog inspektorata u razdoblju od 9. do 31. prosinca 2024. obavila je ukupno 163 inspekcijska nadzora trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe, a to su akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja robe s greškom i prodaja robe kojoj istječe rok uporabe, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.
Tržišna inspekcija je, kako su naveli, od 9. do 31. prosinca 2024. godine obavljala ciljane inspekcijske nadzore poslovne prakse trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe i uvjeta prodaje kao i oglašavanja radi utvrđivanja ima li u njima elemenata nepoštene poslovne prakse, s naglaskom na trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine prehrambenim proizvodima, objavio je u četvrtak Državni inspektorat na svojim internetskim stranicama.
Prema podacima Inspektorata, u navedenom su razdoblju obavljena ukupno 163 inspekcijska nadzora, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.
Od ukupno utvrđenih povreda u 26 slučajeva je utvrđena nepoštena poslovna praksa trgovaca koja se primjerice odnosila na zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata, odnosno trgovac kao sniženu cijenu iskazuje cijenu koja je veća od referentne cijene, isto tako prilikom oglašavanju isticanje netočnih informacija vezano uz referentnu cijenu. U četiri slučaja je utvrđeno kršenje Vladine odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo.
Nadalje, u 18 slučajeva utvrđenih povreda sukladno ovlasti iz Zakona o zaštiti potrošača, primijenjeno je načelo oportuniteta i to za utvrđene prekršaje koji su otklonjeni tijekom nadzora te za koje trgovac nije u povratu počinio prekršaj. Primjerice, primjena oportuniteta se odnosila na neisticanje maloprodajne cijene, neisticanje obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora, neisticanje uvjeta prodaje, navode iz Državnog inspektorata.
Napominju i da je predviđena kazna za utvrđene nepravilnosti propisana Zakonom o zaštiti potrošača, koji propisuje novčanu kaznu u iznosu od 1.327,23 eura do 26.544,56 eura za trgovca – pravnu osobu, od 1.327,23 eura do 1.990,84 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 663,61 eura do 1.990,84 eura za fizičku osobu – obrtnika. Također, ako se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac obavlja nepoštenu, zavaravajuću poslovnu praksu, trgovcu se zabranjuje nepoštena poslovna praksa.
Hrvatska
Ryanair srezao cijene: Letovi iz Zadra, Zagreba i Dubrovnika od 14.99 eura
Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.
Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.
Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.
Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.
Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.
Hrvatska
Crna prognoza: Očekuje se da će cijene ove godine duplo rasti od plaća
Građani eurozone očekuju da će cijene i ove jeseni rasti više nego dvostruko snažnije nego plaće u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Ove jeseni godišnja stopa inflacije iznosit će 2,6 posto, procijenili su potrošači u ECB-ovoj anketi provedenoj u studenom, naznačivši da očekuju nešto brži rast cijena nego što su bili prognozirali u listopadu.
Do jeseni 2028. godine iznosit će po njihovim prognozama 2,4 posto. Samo mjesec dana ranije bili su procijenili da će iznositi 2,1 posto. To bi značilo da ECB po njihovim procjenama ni za tri godine neće dosegnuti ciljanu stopu inflacije od dva posto. Njihove procjene za jesen 2028. predviđaju isti rast cijena kao i u prošlogodišnjem prosincu. Europski statistički ured preliminarno je izračunao da je stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 2,4 posto.
U 2024. cijene su po procjenama građana porasle za 3,4 posto, pokazala je ECB-ova anketa, objavljena u utorak.
Nominalne plaće trebale bi po njima ove jeseni porasti za 1,1 posto. Još u rujnu bili su prognozirali da će do početka jeseni 2025. porasti za 1,3 posto. Nominalna potrošnja trebala bi ove jeseni po njihovim novim procjenama porasti za 3,5 posto, neznatno snažnije no što su bili prognozirali u listopadu.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi se pak u istom razdoblju smanjiti za 1,3 posto, nešto snažnije no što su građani do sada očekivali. Stopa nezaposlenosti trenutno po njihovoj procjeni iznosi 10,1 posto, pokazuje istraživanje provedeno u studenom, a do studenog 2025. godine trebala bi porasti na 10,6 posto.
U ECB-ovoj anketi sudjeluje oko 19 tisuća građana iz 11 zemalja eurozone, uključujući Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Nizozemsku, Irsku, Grčku, Austriju, Portugal i Finsku.
-
Hrvatska4 dana prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? / Većina trgovačkih centara danas je zatvorena; u ponedjeljak ne radi nitko!
-
magazin5 dana prije
Horoskop za 5. siječnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
“HRVATSKI BOŽIĆ” / U ponedjeljak u crkvi sv. Frane koncert klapa i KUD-ova