Connect with us

Hrvatska

Razvrgava se svaki treći brak u Hrvatskoj, četvrtina manje vjenčanja

Objavljeno

-

Izvor: Pexels / Ilustracija

U Hrvatskoj se najviše djece rađa u ljetnim mjesecima, rekorder je rujan. Najviše djece rođene izvan bračne zajednica ima Međimurska županija, a prosječna dob majki koje rode prvo dijete u posljednjih tridesetak godina porasla je s 24 na 29 godina. Svaki treći brak završi razvodom, a najviše brakova razvrgne se oko 15. godine zajedničkog života.

Neki su to od podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku o prirodnom kretanju stanovnika.

Najviše djece rađa se ljeti

U 2020. ukupno je rođeno 35.987 djece, 290 manje nego u prethodnoj godini.

Usporedbe radi, 2012. godine rođeno je 41.771 dijete i od tada broj stalno pada.

Sve županije imale su negativan prirodni prirast.

Najveći udio izvanbračne djece zabilježen je u Međimurskoj županiji, 480 na tisuću stanovnika, što se može objasniti time što u toj županiji živi oko 10.000 pripadnika romske nacionalne manjine koji rijetko u matičnim uredima sklapaju bračne zajednice, a najmanji je u Požeško-slavonskoj županiji, 138. U Gradu Zagrebu je 207 izvanbračne djece na tisuću rođenih. Za cijelu Hrvatsku prosjek je 22,8 posto.

Najviše djece rađa se od srpnja do rujna. Najmanje djece rođeno je u travnju.

Prije pedesetak godina prosječna dob majki s prvom bebom bila je 22 godine, sad je 29,4.

Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3 muške i 48,7 ženske djece.

Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, 44,2 posto, drugorođene 33,9, trećerođene 13,7, a četvrtorođene i višerođene 7,1 posto, prenosi Večernji list.

U 2020. umrle su 57.023 osobe, što je 10,1 posto više nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta iznosila je 14,1. Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7 godina. Umrlo je 142 dojenčadi, a promatrajući smrtnost beba u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Prije pedesetak godina broj umrle dojenčadi bio je čak 41 na tisuću živorođenih, a preklani četiri, što se može zahvaliti napretku medicine i boljoj zdravstvenoj skrbi.

Ženici u brak s 31 godinu

Sklopljeno je 15.196 brakova, što je 23,1 posto manje nego u 2019. Usporedbe radi, 2016. ih je sklopljeno 20.467. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a ženika 31,6 godina, izračunali su u DZS-u.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u građanskom obliku sklopljeno ih je njih 57,7 posto, a 42,3 posto u vjerskom obliku.

Pravomoćno su razvedena 5153 braka. Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je čak 339. U 42 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se raspao povjereno je na čuvanje i odgoj ženi, 82,7 posto, mužu je povjereno 11,1 posto, a oboma šest posto, prenosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu