Hrvatska
Hrvatska je s mjerama liberalnija i od Švedske?
Novinari Vanja Moskaljov i Ivan Hrstić komentirali su aktualne teme u Točki na tjedan N1 televizije.
Kupnja Bradleya
Govoreći o nabavci oklopnih vozila, Hrstić kaže da nema mnogo izbora te da će se vjerojatno platiti 153 milijuna dolara za nešto što nećemo koristiti, samo da bismo mogli reći da imamo nešto i ispuniti uvjete koje je pred nas postavio NATO. “To je samo za zadovoljavanje privida. Ta 153 milijuna dolara su vjerojatno samo početni trošak čemu treba dodati nešto. Ne govorim o PDV-u, on se podrazumijeva kad je u pitanju nova oprema, ali sumnjam da to će biti jedini trošak. Smiješno je da imamo Patrie koje su puno modernije od ovog što sad kupujemo da bi to koristili u nekom sustavu”, govori Hrstić dodajući da Bradleyi imaju kultni status još iz Pustinjske oluje.
“Amerikanci su davno odbacili ta vozila i počeli koristiti nešto drugo čega su se također odrekli i ‘uvalili’ to Hrvatima”, kaže.
Moskaljov smatra kako je “politički bitno to što se ispunjavaju ciljevi prema NATO-u”. “Ako ćemo i dalje naše oružane snage usmjeravati samo zbog ispunjavanja ciljeva i nećemo to ostvariti, nego će ta vozila biti bezvezna i neće se koristiti, to nije dobro za nas. Mi trebamo pokušati deklarirati te stvari koje nama trebaju tako da zadovoljimo i taj partnerski odnos i da idemo sebi u korist”, govori Moskaljov.
“Amerikanci se sigurno neće pretjerano okoristiti sa 153 milijuna dolara”, kaže Hrstić na pitanje zagovara li predsjednik Republike Zoran Milanović američke interese. Dodaje i kako je vjerojatno “najveći američki profit u tome što neće morati zbrinjavati ta vozila”. “Stalno se ponavlja da ta priča traje od 2017., ali priča u ovakvom formatu traje oko 13 mjeseci i to nije dugo za nabavku ovakvih vozila”, govori. Hrstić smatra i da ova priča dosta nalikuje na onu o nabavi Barak-F16 aviona. “To je bila ideja Plenkovićeve vlade, ova je vlada gurala ideju koja prije nije postojala”, kaže. Hrstić dodaje i kako još nije ni potvrđeno ni demantirano ima li kompanija koja preuzima Đuru Đakovića interesa u proizvodnji njemačkog Lynxa. “Je li ima zanimljivije modernizirati Bradleye kao što rade s Patriama, ili se nešto valja iza brda što ne žele potvrditi”, pita se Hrstić.
“Transparentnost nije nešto čime se ova Vlada može pohvaliti. Prethodne su vlade bile mnogo transparentnije”, govori Moskaljov. “Puno se toga ne zna, skriva, otvoreno dužnosnici kažu da nešto neće reći, iako su se druge zemlje otvorile i rekle. Mi na temelju nekih poluinformacija moramo stvarati zaključke, a možda nemamo cijelu sliku. U nekoj demokraciji bi te stvari morale biti otvorene, a to nije slučaj nikako”, kaže Moskaljov. Na pitanje o ponašanju predsjednika Milanovića kaže kako ispada da je Vlada to planirala i počela raditi na tome, i da je predsjednik ispao neki američki lobist kontra Vlade. “Po meni se takve stvari ne rade, pogotovo ne na takav način. Ako je imao nešto za prigovoriti, trebao je nazvati Plenkovića i pitati treba li mu nešto i može li on pomoći”, kaže.
“Ovo je najvažnija priča koja se događa, sad će ispasti da ćemo mi dobiti stara, islužena vozila. Vrijede ona nešto, ali je li to baš ono što nama treba”, govori Moskaljov.
Hrstić kaže da je predsjednik na ovaj način pokušao “umanjiti Plenkovićev mali trijumf s Rafaleima”. Dodaje i da je sve ovo krenulo kada Plenković nije htio Milanovića podržati u istrazi oko Slovenske. “Plenković ga tada nije htio zaštiti i tu počinje njihova tvrda kohabitacija. Nakon toga je Milanović odlučio biti gorka pilula”, kaže Hrstić.
Nove mjere
“Mjere u svakom slučaju imaju smisla, ali problem je što Vlada oklijeva donijeti mjere koje bi pokazale da misli ozbiljno. Problem je i što građani ne vjeruju Vladi da će provoditi ono što sama odredi, provodi se od slučaja do slučaja, kako kome odgovara. Povjerenje je izgubljeno i Vlada ne može ni potegnuti neku mjeru sad kad je nacija raspolovljena. Što bi doživio Plenković da napravi nešto kao Macron? On je to skinuo s dnevnog reda davno. Hrvatska je od početka pandemije najliberalnija u Europi, liberalnija čak i od Švedske. Premijer je rekao da su brojevi očekivani. Ako su očekivani, što ste radili dosad?”, pita se Hrstić.
Moskaljov govori kako je sustav opterećen pa zbog toga drugi ljudi neće moći doći na preglede. “Sustav je na granici, posljedice će biti dalekosežne ako se preoptereti”, kaže.
Hrstić smatra da bi proširenje covid-potvrda bilo logičan korak. “Mi nismo doživjeli ono što su doživjeli mnogi u Europi, a to je pravi lockdown. Je li nošenje maski u odnosu na ono što imaju drugi u Europi baš toliki problem? Ako niste vlasnik teretane ili noćnog klube, onda niste baš osjetili te mjere. Ima puno ljudi koji su ostali bez prihoda i nije nimalo slučajno da se na čelo ovih prosvjeda stavio čovjek koji je vodio teretanu. Razumijem ljude koji su izgubili nešto, ali većina nije izgubila ništa osim nekakvog komoditeta”, govori Hrstić. Dodaje i kako se davanje previše ovlasti vlastima na jednoj stvari uvijek vrati na nekoj drugoj. “Uvijek kad damo dio svoje slobode, nikad nam neće biti vraćena”, kaže.
Moskaljov kaže kako ne bi imao ništa protiv obveznog cijepljenja. “Ne bih to smatrao udarom na slobode, ima već 10, 11 bolesti za koje je obvezno cijepljenje. Nije to udar na slobodu jer je riječ o pokušaju zaštite većine”, govori. On smatra i da Plenković neće donijeti takvu odluku, kaže da to ne bi mogao zamisliti.
“Proglašavanje obveznog cijepljenja je daleko poštenije od ovakvog stvaranja drugorazrednih građana”, kaže Hrstić.
Slučaj Đoković
“Čini mi se da postoji šansa da se on provuče kroz sve ovo, ali mislim da će ipak presuditi politika jer bi bila blamaža za Australiju da im on odnese AO nakon svega ovoga. Ipak, kod njih odlučuje sud koji nije toliko ispolitiziran kao u nekim drugim zemljama. Smatram da se Đoković trebao cijepiti, ali licemjerno je i ovo što radi australska vlada. Radi se o cirkusu za unutarnje potrebe i sukobu između različitih političkih opcija”, kaže Hrstić.
I Moskaljov smatra da je Đokoviću u startu trebalo reći da ne može doći i da su Australci samo zakomplicirali situaciju i doveli do “spektakla” koji će podijeliti i australsku i svjetsku javnost.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sindikat Preporod je objavio da je do ovog trenutka štrajk najavljen u ukupno 614 obrazovne ustanove u kojima ovaj sindikat djeluje.
Od ukupno 543 škole u Republici Hrvatskoj u kojima Preporod ima podružnice, štrajk je najavljen u 507 škola, odnosno čak 93,54 posto njih.
Osim u školama u kojima Sindikat Preporod ima podružnicu, štrajk je najavljen i u 107 ostalih ustanova.
Od ukupno 10 škola u Zadarskoj županiji u kojima Sindikat Preporod ima podružnicu, do ovog trenutka štrajk je najavljen u 10 škola, što iznosi 100,00 %.
- OŠ KRUNE KRSTIĆA ZADAR
- OŠ STJEPAN RADIĆ BIBINJE
- OŠ BARTUL KAŠIĆ ZADAR
- OŠ PAKOŠTANE, PAKOŠTANE
- OŠ PETAR LORINI SALI, DUGI OTOK
- OŠ BIOGRAD, BIOGRAD NA MORU
- OŠ PETAR ZORANIĆ NIN
- OŠ PRIVLAKA PRIVLAKA
- OŠ ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE ZADAR
- SŠ PRIMJENJENE UMJETNOSTI ZADAR
Osim u školama u kojima Sindikat Preporod ima podružnicu, štrajk je još najavljen u 9 ostalih ustanova.
- GLAZBENA ŠKOLA BLAGOJE BERSA ZADAR
- SŠ BENKOVAC BENKOVAC
- SREDNJOŠKOLSKI ĐAČKI DOM ZADAR
- OŠ PETAR PRERADOVIĆ ZADAR
- OŠ BRAĆE RADIĆ PRIDRAGA
- OŠ PETAR ZORANIĆ STANKOVCI
- SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA ZADAR
- SREDNJA OBRTNIČKA ŠKOLA GOJKA MATULINE ZADAR
- SREDNJA ŠKOLA BIOGRAD
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
OBAVIJEST / U četvrtak bez vode Put Murvice, Molatska, Ugljanska…
