Hrvatska
Plenković: Tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva
Sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, premijer Andrej Plenković, u HTV-ovoj emisiji Intervju tjedna, izdvojio je tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva. Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Komentirao je i zabrinjavajući pad broja stanovnika u Hrvatskoj.
Premijer je na početku čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetniči duh hrvatskog čovjeka.
– Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti, poručio je premijer. Pritom je podsjtio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.
Što možemo poboljšati?
Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.
Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.
Kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije?
– Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo, kazao je Plenković.
Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je – biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.
Negativno ozračje u društvu, apsurd oko cijepljenja
Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
– Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni, kazao je.
Borba protiv korupcije
– Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.
Neki akteri ‘salama taktikom’ žele demontirati institucije
Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.
– Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi ‘europodručje’, kazao je premijer.
Mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem
Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.
– Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.
Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je.
– Više od milijardu kuna, samo u idućoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje. Premijer je kazao kako se ta mjera pokazala izuzetno uspješnom. Od onih koji su je iskoristili – 85 posto poslova koji su njome kreirani radi na tržišnim osnovama bez dotacija države.
Obnova i novac koji nije iskorišten?
– Što se tiče Sisačko-moslavačke usvojili smo posebni program revitalizacije koji uključuje fizičku obnovu i ekonomski razvoj. Uz to lobirali smo iz za gospodarsku kartu potpora – uključujući i Vukovar. Dobili smo situaciju da će sve panonske i sjeverne županije imati potpore za velike poduzetnike 50%, za srednje 60%, a za male 70%. Na Banovini ti brojevi iznose 60,70 i 75. Stvaramo ozračje da investitor pogleda gdje su mu najbolji okviri i odabere područje.
Napomenuo je da će se izgraditi 17 km ceste od Lekenika do Siska te dodao da se u Banovini sintetiziralo sve – ratna stradanja, problemi tranzicijske ekonomije, potres, korona i demografski pad. Dodao je da obavezu ubrzanja obnove imaju ministarstva, ali i lokalne samouprave, te da će Vlada učiniti sve da se sredstva iz EU-a povuku.
Nije ništa propalo, radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi
– Činjenica je da smo u Zagrebu imali efekte progresivne štete i to se treba uzeti u obzir. Medijski odjek je dobila tehnička korespodencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalu politiku. Sad je izvučeno da je nešto propalo. Nije ništa propalo – radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi, poručio je Plenković.
‘Nigdje premijer ne mijenja ministre, jer tako misli oporba’
– Opozicija je tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. Kad ste u opoziciji možete postati vidljivima – inicijativama za smjenom, pisanjem interpelacijama, stvaranjem cirkusa i divljanjem, pokretanjem inicijativa za referendum koji se odnosi na COVID potvrde. To je više PR oporbe nego pravo djelovanje koje će nešto promijeniti, kazao je Plenković. Dodao je da se toga nagledao i da nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Ponovio je da je njegova Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija.
Slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru
-Ministar Marić i ja ćemo u ponedjeljak predstaviti Zakon o euru. Taj proces traje od početka naših pristupnih pregovora. Obveza članstva u euru je naša obveza iz Ugovora o pristupanju koji je potvrđen referendumom i u Saboru prihvaćen konsenzusom. Očekujem da se na razini EU-a sve odluke donesu praktički do sredine godine. Ideja je da za točno godinu dana bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Od početka rujna bit će istaknute dvojne cijene, a cijele godine građani mogu bez naknade mijenjati novac, kazao je premijer.
Afera ili politički pokušaj destabilizacije HNB-a?
Što se tiče HNB-a ponovio je stav da Hanfa sve ispita, da se HNB očituje i da o tome raspravu povede saborski Odbor za financije. Sve mora biti zakonito i etično, a moramo vidjeti ima li i ova inicijativa svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. Onih kojima je u cilju da Vlada ne ostvari ono što je planirala ima dosta, zaključio je.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih