Hrvatska
Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima
Premijer Andrej Plenković Saboru podnio je izvješće o sastancima EU Vijeća.
“Činjenica da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Andrej Plenković i dodao:
“U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.
2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu.
Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade.”
“Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji dođu”
Osvrnuo se i na pandemiju: “Što se tiče covida i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izložen virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu.
Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe – bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva”, rekao je Plenković.
“Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina”
“Što se tiče samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije – HEP – na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane. Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu električne energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba”, rekao je Plenković.
Vanjskopolitičke teme
“Što se tiče vanjskopolitičkh tema, izdvojio bih jugoistok Europe – tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Presjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda”, zaključio je.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih