Hrvatska
Delta vs. omikron: Koje su razlike u simptomima?
Korona brojke i u četvrtak su bile visoke – 10.500 novozaraženih na PCR testovima. No omikron je postao dominantan soj koji, čini se, ipak izaziva blaže simptome od prethodnih varijanti.
Koje su razlike u simptomima između delte i omikrona?
Ovo su simptomi karakteristični i za jedan i za drugi soj koronavirusa.
“Dosta ljudi se žali na grlobolju kao jedan od prvih simptoma omikrona. I kod omikrona i kod delte dominantni su ovi simptomi: povišena tjelesna temperatura, kašalj, umor, bolovi u mišićima, glavobolja, curenje iz nosa, grlobolja, kratak dah.
Mnogi su gubili miris i okus kod delta varijante, što je rijetkost kod omikrona. I također kod omikrona u odnosu na deltu češća je pojava blažih simptoma kod gornjih dišnih puteva. Dakle, sve ovisi od osobe do osobe, ali u pravilu omikron je dosta blaži soj od delte”, pojasnila je reporterka u Dnevniku Nove TV.
Što se tiče hospitalizacija kad se usporedi jedna i druga varijanta, neka istraživanja pokazuju da su osobe zaražene omikronom imale od 40 do 80 % manju vjerojatnost hospitalizacije u odnosu na osobe zaražene delta varijantom pogotovo ako su cijepljene.
“U posljednjih nekoliko dana broj hospitalizacija raste u odnosu na početak i sredinu mjeseca, vidjet ćemo kako će se situacija razvijati u idućim tjednima”, kazala je Valentina Baus.
Znamo da se omikron brzo širi, a evo što kažu brojke – koliko brzo zaražava populaciju.
Prvi slučaj delte u Hrvatskoj zabilježen je u posljednjem tjednu travnja prošle godine. Prvi slučaj omikrona u Hrvatskoj se pojavio početkom prosinca.
U prvih mjesec dana otkako se delta pojavila u Hrvatskoj zabilježeno je 32.260 novih slučajeva.
U prvih mjesec dana od pojave omikrona zabilježeno je ukupno 117. 690 novih slučajeva.
Podaci su zbroj službenih brojeva iz priopćenja Stožera – samo treba uzeti u obzir da je vrijeme postajalo sve toplije, ljudi su više vremena boravili vani u vrijeme pojave delte, a za vrijeme pojave omikrona bila je zima, dosta druženja zbog blagdana. No, ipak – ta razlika u brojevima je stvarno velika i dovoljno govori o brzini širenja jedne i druge varijante.
Detalji oko covid-potvrda
Baus je razjasnila i detalje oko covid-potvrda:
“U ovom trenutku ako ste cijepljeni, covid-potvrda vam vrijedi godinu dana, a ako ste preboljeli virus onda 6 mjeseci. No, mnogi se pitaju što ako su cijepljeni, onda nedugo nakon toga zaraženi – poništava li preboljenje cijepljenje i koja im potvrda vrijedi? Odgovor je da koristite onu koja vam vrijedi duže. Za to će vam trebati doduše malo matematike – uglavnom ako vam je prošlo dugo od cijepljenja, a zarazili ste se sada onda bi vam preboljenje moglo možda malo produžiti trajanje covid-potvrde. Međutim, najvjerojatnije će doći do izmjena trajanja covid-potvrda. Idućih dana ćemo znati sve detaljnije”.
Najviše zaraženih kod osoba srednje životne dobi i djece školske dobi
Kazala je i u kojoj dobnoj skupini u ovom trenutku ima najviše zaraženih.
Prema njezinim riječima, u zadnjih tjedan dana najveći brojevi oboljelih bilježe se kod osoba srednje životne dobi i djece školske dobi.
Tako osobe srednje životne dobi od 30 do 59 godina čine 48,5% novooboljelih potvrđenih PCR-om u posljednjih tjedan dana, a 28% su djeca i adolescenti.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa