Connect with us

Hrvatska

Ivana Pavić Šimetin o novim mjerama na granicama i skraćenju karantene

Objavljeno

-

Kada se ukidaju samoizolacije za učenike odnosno kada počinje njihovo masovno testiranje? Kako će se to provoditi? Jesu li škole spremne? Ali i kako će izgledati nova pravila za određivanje izolacija i samoizolacija i kada se može očekivati njihova primjena?

O tome su u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog na HRT-u govorili zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka udruge ravnatelja osnovnih škola Đuro Baloević.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin prvo je govorila o sutrašnjoj izmjeni pravila za putovanja izvan Hrvatske. Rekla je kako je to usklađivanje na europskom nivou.

“Prvi put sada Europsko komisija propisuje koliko traje covid-potvrda na temelju cijepljenja. Za završeno cijepljenje od sutra to traje 9 mjeseci. Za booster dozu zasad traje neograničeno, no administrativno će se najvjerojatnije staviti na godinu dana od primitka pa ako se znanstveni dokazi nastave o dugotrajnom imunitetu booster doze onda bi se to produljilo ovisno o novim spoznajama”, rekla je.

Pavić Šimetin govorila o promjenama

Za one koji su cijepljeni s dvije doze pa potom preboljeli omikron-varijantu koronavirusa rekla je da što se tiče EU digitalnih potvrda ostvaruju se sve tri vrste potvrda.

“Jednu na temelju cijepljenja, jednu na temelju preboljenja, netko tko nakon cijepljenja preboli ostvaruje COVID potvrdu na šest mjeseci na temelju preboljenja, a za cijepljenje ima drugu koja traje devet mjeseci, ovisno o vremenu cijepljenja.

Preboljenje se ne uzima kao booster doza, no možda će biti promjena. Ima razmišljanja, jedna od novosti koja bi najprije mogla stupiti na snagu je da bi se preboljenje moglo bazirati na temelju brzog antigenskog testiranja”, objasnila je.

Oko skraćivanja samoizolacija i izolacija rekla je da će to biti ovih dana kada se dogovori dokument o svakom detalju.

O samoizolaciji i izolaciji

Samoizolacija za osobe koje su bile u kontaktu trajale bi za sve 7 dana, a od karantene bi bile oslobođene i dalje osobe koje su primile drugu dozu unazad 4 mjeseca, preboljele unazad 4 mjeseca, koje su primile booster dozu i koje su primile dvije doze nakon preboljenja.

Što se tiče izolacije pet dana za one koji imaju blage do srednje teške simptome, ali obavezno Brzo antigensko testiranje (BAT) testiranje za povratak rekla je kako će se one tretirati kao zarazne osobe da im ne prestaje izolacija nakon pet dana i da ne prestaje.

“Cijela ideja počiva na novim saznanjima o omikron-varijanti koji je brže uzrokuje znakove bolesti te bržeg preboljenja, no to se treba peti dan provjeriti BAT testiranjem”, rekla je Pavić Šimetin.

O testiranju učenika

Savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin oko ukidanja izolacije učenika  rekao je kako će to krenuti.

“Nastupit će kada bude dovoljno testova distribuiranih po školama. Uvjet za ukidanje izolacije je testiranje učenika, a dovoljna količina mogla bi biti nabavljena ovaj tjedan.

Potom ide distribucija u 1300 matičnih škola plus 1000 područnih škola koje moraju dobiti dovoljnu količinu testova za određeno razdoblje. Kad se podijeli roditeljima i onda bi se krenulo u mjeru oslobađanja u kojoj bi u suradnji s HZJZ-om kao što propisuje skraćenje jednako tako propisali i tu mjeru.

Za jedan tjedan testiranja treba 450.000 testova, a ako se pojavi pozitivan učenik u razredu onda treba računati na još 200.000 testova, dakle 650.000 testova tjedno. Nitko nema obvezu testiranja, a učenici koji su cijepljeni i preboljeli COVID-19 ne podliježu mjerama samoizolacije pa ako se testiranje kod njih ne obavi u tome trenutku onda oni ionako ne podliježu samoizolaciji”, kaže Pavičin.

“Ako se kod njih pojave simptomi, a znamo da može doći i kod cijepljenih i preboljelih, vrlo je izvjesno da će roditelj sam testirati djecu jer to rade i sada.

Najprodavaniji artikli u ljekarnama su upravo testovi, a s velikim dijelom njih su testirana i djeca. Oni će dobiti testove, roditelji će testirati djecu redovito ako budu željeli, a sigurno ako se pojave simptomi”, naveo je Pavičin.

Na pitanje kasni li se s ovom mjerom jer se u Austriji djeca u školama testiraju već godinu i pol tri puta tjedno Pavičin je rekao da takvih ima primjera i u Njemačkoj, a i neke druge zemlje.

“Mi smo dugo razmišljali o tome, a onda vi kažete da se kasni, a prošli tjedan imamo napade da se ide s time kako bi netko zaradio novac na testovima. Mi smo zemlja koja ima najmanje dana zatvorene škole u svijetu.

Sustav obrazovanja je funkcionirao do ove omikron-varijante koji je stvarno ispraznio učionice. Zato krećemo s ovom mjerom kako bi se što više učenika vratilo u učionice”, istaknuo je Pavičin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu