Connect with us

Hrvatska

Na proljeće kreće novi krug prijava za APN-ove kredite!

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Građani koji do sada nisu bili u mogućnosti realizirati kupnju stana ili kuće putem subvencioniranog stambenog kredita, imati će novu priliku već u ožujku ove godine.

Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, biti će objavljen sredinom veljače.

Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, ističe ministar Horvat.

Hodogram aktivnosti za subvencioniranje stambenih kredita u 2022. godini

Po objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji. Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima. Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.

Planirani hodogram aktivnosti izgleda ovako :

  • 16.02.2022. (srijeda)
    objava javnog poziva za odabir kreditnih institucija
  • 24.02.2022. (četvrtak)
    dostava obvezujućih ponuda kreditnih institucija
  • 04.03.2022. (petak)
    završetak obrade ponuda i sklapanja Ugovora te objava odabranih kreditnih institucija
  • 09.03.2022. (srijeda)
    objava javnog poziva u NN, web stranici MPGI i APN
  • 21.03.2022. (ponedjeljak) 
    početak zaprimanja zahtjeva u APN

 
Dosad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite
 
Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. 

Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. 
 
Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 22.169 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit. 

Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.

Za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna. 


Dodatne informacije: 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu