Hrvatska
Ovo su nova pravila za prelazak granice i covid-potvrde koja vrijede od danas…
Od danas vrijede nova pravila za prelazak granice unutar EU i covid-potvrde.
Što se mijenja
Po njima se covid-potvrde skraćuju kad je riječ o prelasku granice, u skladu s novim pravilima na razini EU, no za dosad izdane potvrde sve ostaje kao i ranije kad je riječ o njihovoj primjeni unutar Hrvatske.
EU digitalne covid-potvrde po novim pravilima izdavat će se za one koji su cijepljeni s dvije doze na 270 dana (dosad 365 dana), kod PCR-a se ne mijenja ništa – 72 sata od testiranja, s brzim antigenskim testom granica će se moći prijeći ako nije prošlo više od 24 sata od testiranja, a kad je u pitanju preboljenje – 180 dana od preboljenja.
“Postoji i nacionalna komponenta covid-potvrda, kod nas je to za djelatnost zdravstva, socijalne skrbi, državne i javne službe. Nakon razgovora smo zaključili da tu ne bismo mijenjali ništa s obzirom na to da je sistem uhodan”, rekao je prije nekoliko dana šef Stožera i ministar Davor Božinović.
Drugim riječima, svi koji imaju ranije izdane potvrde, i kad je u pitanju preboljenje i cijepljenje, unutar Hrvatske moći će ih koristiti do datuma do kad im je izdana, a to je 365 dana.
Stožer je objavio i novu odluku za prelazak granice. Inače, Stožer je produljio i druge mjere koje su vrijedile dosad.
Nova EU pravila
Temelj za nova pravila je preporuka Europskog vijeća o koordiniranom pristupu za olakšavanje sigurnog slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti covid-19.
Njome se uzima u obzir znatno povećanje stope cijepljenja i brzo uvođenje covid-potvrda te zamjenjuje prethodno važeća preporuka. Preporuka će stupiti na snagu 1. veljače 2022., istoga dana kao i akt o izmjeni uredbe o covid-potvrdama, kojim se predviđa razdoblje prihvaćanja potvrda o cijepljenju u trajanju od 270 dana (u slučaju cijepljenja boosterom neograničeno).
Ključno će biti je li osoba cijepljena, a ne regija iz koje dolazi
“U skladu s novom preporukom mjere povezane s bolešću covid-19 trebale bi se primjenjivati uzimajući u obzir status osobe, a ne stanje na regionalnoj razini, izuzevši područja s vrlo visokom razinom cirkuliranja virusa.
To znači da bi ključna odrednica trebao bi biti status putnika u pogledu bolesti covid-19, odnosno je li navedena osoba cijepljena, testirana ili preboljela bolest, što je vidljivo iz digitalne potvrde EU.
Pristupom utemeljenim na pojedinačnim osobama znatno će se pojednostavniti primjenjiva pravila te osigurati dodatna jasnoća i predvidljivost za putnike”, objavilo je Vijeće. U nastavku prenosimo njihovo priopćenje:
Pristup utemeljen na pojedinačnim osobama
Putnici i putnice s važećom digitalnom potvrdom EU o ne bi trebali podlijegati dodatnim ograničenjima slobodnog kretanja.
Važeća digitalna potvrda EU o covidu obuhvaća:
- potvrdu o cijepljenju za cjepivo odobreno na europskoj razini, ako je od primitka posljednje doze primarne serije cjepiva prošlo najmanje 14, ali ne više od 270 dana odnosno ako je osoba primila dodatnu dozu cjepiva. Države članice mogle bi prihvatiti i potvrde o cijepljenju za cjepiva koja su odobrila nacionalna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija
- negativan rezultat PCR testa ne starijeg od 72 sata prije putovanja ili negativan rezultat brzog antigenskog testa ne stariji od 24 sata prije putovanja
- potvrdu o preboljenju iz koje je vidljivo da od datuma prvog pozitivnog rezultata testa nije prošlo više od 180 dana.
- Od osoba koje ne posjeduju digitalnu potvrdu EU o covidu moglo bi se zahtijevati da se prije dolaska ili najkasnije 24 sata nakon dolaska podvrgnu testiranju. Iz tog bi zahtjeva trebalo izuzeti putnike koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, prekogranične radnike i djecu mlađu od 12 godina.
Karta regija EU
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) trebao bi nastaviti objavljivati kartu regija država članica u kojoj se upotrebom boja semafora (zelena, narančasta, crvena, tamnocrvena) označava potencijalni stupanj rizika od zaraze. Karta bi se trebala temeljiti na 14-dnevnoj stopi prijavljenih slučajeva, stopi cijepljenja i stopi testiranja.
Na temelju te karte države članice trebale bi primjenjivati mjere u pogledu putovanja u tamnocrvena područja, na kojima je razina cirkuliranja virusa vrlo visoka, kao i putovanja iz tih područja. Osobito bi trebale odvraćati od svih neobveznih putovanja te zahtijevati da se osobe koje dolaze iz tih područja, a ne posjeduju potvrdu o cijepljenju ni potvrdu o preboljenju, prije polaska podvrgnu testiranju, a nakon dolaska budu u karanteni.
Određeno izuzeće od tih mjera trebalo bi se primjenjivati na putnike koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, prekogranične radnike i djecu mlađu od 12 godina.
Mehanizam hitnog kočenja
Novom je preporukom ojačan mehanizam hitnog kočenja za odgovor na pojavu novih varijanti virusa koje izazivaju zabrinutost ili varijanti koje su od interesa. Ako država članica uvede ograničenja kao odgovor na pojavu nove varijante, Vijeće bi trebalo preispitati situaciju, u bliskoj suradnji s Komisijom te uz potporu ECDC-a. Komisija također može predložiti raspravu u Vijeću na temelju redovite procjene novih dokaza o varijantama.
Komisija bi tijekom rasprave mogla predložiti Vijeću da postigne dogovor o koordiniranom pristupu u pogledu putovanja iz zahvaćenih područja. Svaku situaciju koja je dovela do donošenja mjera trebalo bi redovito preispitivati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa