Hrvatska
Trobonjača: “Što se epidemija brže širi, brže će se ispuhati”
U Hrvatskoj je registrirana nova podvarijanta omikrona o kojoj se relativno malo zna. Danski stručnjaci tvrde da je zaraznija od omikrona 33 posto. Oni koji su preboljeli omikron, navodno su otporni na novu mutaciju BA.2. No, ipak treba biti oprezan jer u Hrvatskoj pada zanimanje za cijepljenje u svim dobnim skupinama.
Zlatko Trobonjača, imunolog, rekao je za “Studio 4” kako omikron ima ukupno četiri podvarijante. Prije je dominirala podvarijanta BA.1 koja se intenzivno proširila svijetom, a u novije vrijeme sve više se širi BA.2 varijanta.
– S obzirom na to da je mala zaraznija, po svemu sudeći, onda ima određenu prednost u prijenosu. Najviše se proširila Danskom, a čini se da se i Velikom Britanijom širi, jučer su se pojavili slučajevi te varijante i kod nas. Ono što je bitno jest, prema prvim izvješćima, da ne izaziva težu bolest i čini se da preboljenje omikrona BA.1 varijante štiti podosta protiv BA.2 varijante, iako su zabilježeni neki slučajevi infekcije s BA.2 nakon BA.1, ali čini se da to neće biti učestalo, rekao je Trobonjača.
Što se tiče zaštite cjepivima od omikrona, pojasnio je Trobonjača, ono ovisi o protoku vremena od cijepljenja.
– Ono je izuzetno u prvih nekoliko mjeseci nakon boosteriranja, iznosi možda i preko 60 posto, ali protekom vremena zaštita pada. Vidimo da se cijepljeni u većoj mjeri mogu inficirati omikronom nego što su se recimo mogli s deltom, cjepivo slabije štiti, ali treba naglasiti da to cjepivo i dalje dobro štiti protiv teških bolesti i hospitalizacija. Izuzetno mali broj boosteriranih završi u bolnici i umru. Često se radi o ljudima koji imaju kronične bolesti, koje to cijepljenje ne može zaštititi u većoj mjeri, rekao je Trobonjača.
Trobonjača je rekao kako je Hrvatska najgora među svim zemljama u svijetu po stopi smrtnosti od koronavirusa.
– Jedan od temeljnih razloga je jako loša procijepljenost. Ja sam prošlo ljeto upozoravao da dolazi četvrti delta val i da se moramo cijepiti, ali naši ljudi nisu odreagirali kako treba. Ušli smo u delta val s malom procijepljenošću. Mi smo u prosincu mislim bili među pet najgorih zemalja po smrtnosti, budući da je delta izuzetno patogen virus i vodi u veliku smrtnost. Ova sada velika smrtnost dijelom je još uvijek posljedica tog delta vala, još delta donekle postoji. Naravno i sam omikron može uzrokovati smrtnost ako se širi u većoj mjeri, s tim da treba napomenuti da imamo jako lošu procijepljenost u starijoj populaciji. Zemlje poput Danske, Portugala ili Islanda imaju gotovo 100 posto, mi u populaciji 60+ imamo procijepljeno oko 77 posto ljudi, što znači da gotovo svaki četvrti čovjek u toj dobi nije cijepljen, kazao je Trobonjača.Neslužbeno: U Hrvatskoj manji broj novozaraženih, HZJZ se oglasio uoči prosvjeda
Pada povjerenje u cjepivo, a nema ni pomaka u primanju prve doze.
– Imate situaciju gdje cijele obitelji nisu cijepljene, gdje djeca vrlo često utječu na roditelje da se ne cijepe i onda kada takav virus zarazi sve, onda mlađi prežive, ali stariji umru. Stoga bih preporučio starijima da se cijepe bez obzira na bilo čiji utjecaj, svatko ima pravo primiti cjepivo i zaštititi se. Ne možete vjerovati da u situaciji kada neke zemlje imaju procijepljenost starije populacije 100 posto kod nas svaka četvrta starija osoba nije cijepljena, to je porazno, zaista katastrofalno. Normalno da to vuče lanac posljedica – strahovito opterećenje zdravstvenog sustava pa onda povećanje smrtnosti, rekao je Trobonjača.
Napomenuo je kako je Hrvatska imala vrlo blage protuepidemijske mjere u odnosu na druge zemlje, što je rezultiralo opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanjem smrtnog ishoda.
Ima li smisla uzdati se u kolektivni imunitet i COVID potvrde?
Trobonjača je rekao da se hospitalizacije mogu smanjivati protuepidemijskim mjerama i cijepljenjem.
– Ako sustav bude opterećen, a vidimo da u nekim dijelovima zemlje jest, onda bi COVID potvrdama i protuepidemijskim mjerama na neki način rastezati taj epidemijski val da se smanji opterećenje zdravstvenog sustava. Mi imamo malu procijepljenost, u populaciji do 18 godina imamo svega 3,8 posto cijepljenih, za razliku Portugala ili Danske koji imaju preko 30 ili 40 posto cijepljenih. Jednostavno ne može drugačije biti. Antivakserski krugovi su se izborili za svoju poziciju u državi, značajno su utjecali na ljude i mnogi su zbog toga stradali.
Praćenje zaraženosti inficiranosti ljudi je izuzetno dobar alat za kontrolu epidemije. Trobonjača je pak naglasio da testiranje puno košta.
– Kad vidite koliko će se milijuna kuna potrošiti za taj školski sustav, kad bi se to primjenjivalo i u drugim radnim kolektivima, to bi bilo strašno puno. Ide se na izolaciju i samoizolaciju, iako se ona isto skraćuje zbog činjenice da mnogi izostaju s posla i da su službe oštećene, rekao je Trobonjača.
Što se epidemija brže širi, poručio je imunolog Trobonjača, ona će se brže ispuhati.
– Ona sada bjesni, vrlo je intenzivna, ali ja očekujem da neće dugo trajati. Očekujem da bi u sljedećih mjesec dana brojevi mogli početi padati, a onda ćemo vidjeti što će se dalje događati. Virus mutira i novi sojevi će se stvarati i pretpostavimo da će se širiti dalje. Ono što se događa u društvu je akumulacija kolektivne imunosti i u konačnici svaka epidemija, pa i ova, će nastati ili akumulacijom kolektivne imunosti ili nekom katastrofalnom mutacijom u samom virusu koja bi ga toliko oštetila da nestane, ali mislim da ta opcija nije moguća, rekao je Trobonjača.
Jedina što nam preostaje je akumulirati kolektivnu imunost i na taj način eliminirati epidemiju.
– To će se dogoditi u narednim mjesecima, ali vjerojatno će doći novi sojevi. Međutim, oni neće izazivati tako velike zdravstvene i druge posljedice, zaključio je imunolog.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa