Connect with us

Hrvatska

Bauk skuplja potpise za ukidanje naknade za odvojeni život

Objavljeno

-

Nakon što je Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove uputio prijedlog da se ukine zastupnička naknada za odvojeni život, SDP-ov zastupnik Arsen Bauk najavio je u petak da skuplja potpise za sazivanje sjednice, a dio kolega njegov je prijedlog podržao dok su ga neki ocijenili populističkim.

Novinarima je pojasnio da je to inicirao, dodavši i da je HDZ-ov zastupnik Branko Bačić objasnio koji je bio smisao uvođenja te naknade i da nije riječ ni o kakvoj odvojenosti od obitelji nego kao zamjena za dnevnice.

Bauk (SDP): Plenković me lažno optužio, neka se ispriča ili bar prizna pogrešku

– Idemo ih ukinuti, i to je to. A zastupnička primanja će i dalje biti velika, rekao je podsjetivši kako je SDP-ova Vlada tri puta smanjila plaće zastupnika i ukinula povlaštene mirovine. “Treba li više?”, upitao je.

Podsjetio je kako je rješenja za ove naknade potpisala HDZ-ova zastupnica Nada Murganić, predsjednica Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, koja se o tome još nije izjasnila, kao ni predsjednik Sabora kojega je pozvao da sazove Predsjedništvo Hrvatskog sabora i da “o tome odluče oni koji o svemu odlučuju, a to je vlast, a ne oporba”.

Bauk je ponovio da ga je predsjednik Vlade lažno optužio da prima naknadu koju, kaže, ne prima deset godina i očekuje od njega ispriku.

– Ili čak ne mora biti isprika, dovoljno će biti da prizna da je pogriješio, ne mora čak ni javno. Može mi ovako reći ili čak poručiti po Marku Miliću, kazao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da bi predsjednik SDP-a Peđa Grbin trebao vratiti naknade za odvojeni život, Bauk je rekao da će o tome odlučiti predsjednik stranke i da će donijeti ispravnu odluku.

Grbinova situacija sigurno neće koristiti SDP-u, a ako daljnji potezi budu pokazali drugačiji pristup od naših političkih suparnika, onda nam neće donijeti dugoročnu štetu, smatra Bauk.

Ocijenio je i da HDZ-ov zastupnik Josip Đakić nema obavezu objašnjavati zašto je ‘koristio pravo na koje ima pravo’, “a svi o tome mogu imati svoje mišljenje i dojam o načinu na koji se opravdavao”.

– Što će napraviti zastupnici koji su javno moralizirali, ne znam, dodao je podsjećajući kako on osobno nije javno moralizirao i nikoga prozivao zbog onoga na što ima pravo. “Bio sam i jedan od rijetkih kojemu je nesporno što je u slučaju Frke Petešića, a što je sporno. Nama je bila sporna samo obnova”, dodao je.

Pavić (HDZ): Baukov prijedlog je proziran i populistički

Baukov prijedlog je prejeftin, proziran, populistički. 20 godina je u politici, bio je i ministar, i sad to predlaže, komentirao je Baukov prijedlog HDZ-ov Marko Pavić.

HDZ je, dodao je, spreman razgovarati o svim promjenama povlastica koje zastupnici, mimo velikih plaća, dobivaju, ali i ponovio da su naknade za odvojeni život uvedene umjesto dnevnica za zastupnike koji dolaze iz mjesta udaljenih 50 kilometara od Zagreba.

– Grbin i Bauk su kopali jamu pod drugima, prozivali, a sada su sami u nju upali. Pokušava se usporediti Grbina i Frku Petešića, ali treba uspoređivati Grbina i Plenkovića, premijera i ‘wannabe’ premijera, onog koji donosi 25 milijardi eura i onog koji ne zna gdje živi – rekao je Pavić.

Upitan je li Frka Petešić, kad ga već spominje, napravio krivo kada se odjavio iz Zagreba i prijavio na Sali kako bi dobio državni stan, Pavić je odgovorio da su “na tu temu već sve rekli”.

– Cijenim Frku Petešića, jako puno radi, jako puno je napravio za Hrvatsku i apsolutno tu ne vidim nikakav razlog za odgovornost, ocijenio je.

Na pitanje je li Grbin učinio bilo što krivo, Pavić je ponovio da ‘wannabe’ premijer kopa jamu pod drugima, a onda sam u nju pada.

– Nema ga, vidimo prijedlog Bauka, koji nije prijedlog Kluba SDP-a i tražimo da se njihov Klub očituje, dodao je.

Mostov zastupnik Nikola Grmoja rekao je da će Most podržati Baukov prijedlog “jer je dosta ove priče o privilegijama zastupnika”.

– Neka se sve redefinira i vidi što bi zastupnici trebali primati, što ne, što je pretjerano, posebno u ovoj krizi kada većina građana pokušava preživjeti, rekao je Grmoja.

Klub Mosta je najaktivniji u Saboru, poručio je, dodavši da u cijeloj priči fokus ne bi trebao biti na privilegijama i velikim plaćama nego zaradi li zastupnik sve to svojim radom.

– Ima ljudi koji bi dali novac da budu saborski zastupnici, ne da budu plaćeni nego da oni mogu dati novac da dođu na ovo mjesto i da mogu odlučivati kamo će ići milijuni. Ovo je ozbiljan i odgovoran posao i treba biti plaćen na adekvatan način, ali sve to treba redefinirati, smatra Grmoja.

Marijani Puljak iz Centra se čini da “Bauk na neki način želi očistiti svoju nečistu savjest ili nečistu savjest svog predsjednika”, koji nije trebao primati tu naknadu jer je živio s obitelji u Zagrebu.

Ja sam mogla koristiti, s obzirom na to da imam prebivalište u Splitu, državni stan u Zagrebu, no nije mi palo na pamet tražiti nikakvu nekretninu jer imamo kćerin stan u kojem trenutačno boravim, rekla je Puljak.

Na pitanje je li protiv ukidanja naknade za odvojeni život odgovorila je da je za to da pravila budu sasvim jasna, a da oni koji ih zloupotrebljavaju budu sankcionirani.

– Ako je to ostavljeno samo na prebivalište, imat ćemo one koji prijavljuju prebivalište samo da bi dobili tu naknadu poput Frke Petešića koji je prijavio prebivalište tamo gdje ne prebiva, što je prekršaj, samo da bi dobio državnu nekretninu. I zbog svih onih koji zloupotrebljavaju ta prava, sada imamo val populizma da se ta prava ukinu, rekla je i dodala kako ne treba ukinuti nešto što je opravdani trošak već one koji su to zloupotrijebili prozvati imenom i prezimenom i da oni snose odgovornost.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministarstvo objavilo koliko zarađuju učitelji, nastavnici i profesori

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.

Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.

“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.

U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.

Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.

U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.

“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”,  poručuju iz Ministarstva obrazovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.

“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.

“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.

U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.

“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.

Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.

Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.

U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.

Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i za vikend.

U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.

Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.

Još hladnije početkom novog tjedna.

U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.

Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu