Connect with us

Hrvatska

Milanović: Mnogi su došli odnekud iz vražje matere i prijavili se u Zagrebu

Objavljeno

-

Zoran Milanović odgovarao je na pitanja novinara u Požegi. Usporedba Grbina i Frka-Petešića bila je neizbježna. Novinari su pitali po čemu je Frka veći Zagrepčanin nego Grbin.

“Gdje je Frka-Petešić rođen? U Francuskoj. Radio je isključivo za hrvatsku državu. Došao je u Zagreb iz Pariza kao masu mojih kolega čiji su roditelji bili u emigraciji. Svi do jednog, oni iz Buenos Airesa, iz vražje matere, došli su i prijavili se u Zagrebu. Stier? Čovjek je došao iz Buenos Airesa, preko Washingtona u Zagreb. Nikome od navedenih nije palo na pamet da se prijavi kod dida i babe gdje nikad nisu živjeli.

A kod Frke imamo i već prijavljeno prebivalište u Zagrebu, pa si je onda rihtao i štelao drugo da si riješi stan. Znači, on je već imao prebivalište u Zagrebu.

Grbin je živio u Puli, tamo je imao odvjetnički ured, kuću. On je nastavio jedno legalno i prirodno stanje koje je u jednom trenutku trebao prekinuti.

Razlikujte sistemski, namješteni grabež gdje se jednom čovjeku sistemski pogoduje uz suglasnost predsjednika vlade od traljavosti gdje se radi o sitnim greškama koje će ih politički koštati.

Frka i Grbin, dakle, nije isto, to su različite stvari, jako različite”, komentirao je Milanović.

O NATO-u i slanju hrvatskih jedinica u borbene skupine

“Vidjet ćemo gdje će hrvatski vojnici ići”, rekao je Milanović.

“Nije isto biti dio borbene skupine u Mađarskoj, na Balatonu ili Hrvatska vojska na prvoj liniji u isčekivanju napada. Zašto bi ih slali tamo? Vidjet ćemo, sve ćemo na ad hoc osnovi utvrditi. Sabor uvijek može ići u suludu avanturu, ali će onda i odgovarati”, rekao je Milanović.

“Gledamo kako se jedna siromašna država uništava podgrijavanjem panike. Pa Ukrajina poziva da se smire tenzije”, rekao je. Konstatirao je da se govori o nekoliko desetaka tisuća ruskih vojnika nedaleko od milijunskih gradova.

“Nakon ovoga će se nekim stvarima teško vjerovati. Naprosto, na ovakvim stvarima se gubi kredibilitet ako se pokaže da nije bilo sve točno. Mi mislimo svojom glavom, tako će i biti. Nitko nam nije ništa dao, ali nećemo se svetiti. Nama je bilo teže nego Ukrajini sada, a dobili smo embargo. Ukrajini se stvara iluzija da se mogu obraniti od Rusije, potiče ih se na sukob, a istovremeno se govori kako naši vojnici tamo neće biti”, rekao je Milanović.

O mjerama i produženju roka za povlačenje novca za obnovu

Milanović je konstatirao da je vlada izbjegla blamažu oko obnove nakon što se produžio rok za povlačenje sredstava iz EU.

“Vidjet ćemo što će biti ovu godinu”, rekao je.

Što se tiče mjera protiv poskupljenja, Milanović je rekao da vlada nije imala izbora.

“Gledali su druge. S PDV-om se stvar bitno ne smanjuje, s ovim vaučerima bi se mogla. I to je to za sad. U ovoj krizi s Ukrajinom, najviše profitira Rusija zbog rasta cijena energenata. Najviše pati Ukrajina”, rekao je.

Milanović: Dosta je širenja NATO-a

“Širenje NATO-a je figurativni napad. Dok sam predsjednik, bit ću protiv toga da se NATO širi igdje”, rekao je Milanović. Novinar je konstatirao da opravdava Putina.

“Ja mislim da onaj tko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude netko tamo poslati. Putin je stari čovjek, on će otići. Rusija neće otići. U jednom trenutku treba kazati dosta, gdje je kraj NATO-a. I vi preuzimate odgovornost, hoćete li vi svoje dijete poslati tamo? Kad jednom preuzmete obavezu, nema natrag. NATO je došao dovoljno na istok, dosta je”, rekao je.

“Ono što govorim, govorim zdravorazumski, iz iskustva, kao hrvatski predsjednik”, rekao je. Dodao je da se u NATO ulazi politički.

“Ovo su delikatne stvari, nemojte se zezati s ovim. Ja kad nekoga primam u obitelj, želite znati tko je to. BiH u NATO-u? Pa kako? Ta država je nefunkcionalna. Njima se podgrijava iluzija da će ući u NATO ovakvi”, rekao je.

“Rusiju to strahovito smeta i to je opasna država. Ne ulazimo u opravdanost, mi imamo problem. A ne ljude naoružavati praćkama i podgrijavati da se bore protiv termonuklearne sile”, rekao je.

O raketnom sustavu na Mljetu

“To nisu stvari za javnost. Stanovnici Mljeta nisu zbog toga zabrinuti, sve je mirno, sve je u redu. Ostalo će vas, ako nisu na spavanju, obavijestiti iz MORH-a, to im je posao”, rekao je Milanović o Mljetu.

“Ministar Banožić je tu ako hoće raditi. A nema ga. Mi vidimo da on i dalje krši odluke, do tad će biti tamo gdje mu je mjesto. On je odgovornost premijera, eno pitajte Plenkovića. Poslao mi je priijedlog o zapovjedniku obalne straže, ničim nije argumentiran. I ja bih trebao potpisati, tu nema obrazloženja”, rekao je Milanović.

“Moji savjetnici su top kategorija, Plenkovićevi su žicaroši. Plenkovićev paž ne provodi zakon, nahuškao je na Hranja. On Hranja treba poljubiti u ruku”, rekao je Zoran Milanović.

“To je kriminalno ponašanje, a vi to uspoređujete s naknadom za odvojeni život”, rekao je Milanović o Banožićevom ponašanju. Predsjednik kaže da Plenković mora narediti svom slugi da se drži zakona.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.

“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.

Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu