Connect with us

Hrvatska

Stručnjak: Postoje potpuno jasni elementi da možda i jesmo u 3. svjetskom ratu

Objavljeno

-

Izvor: N1

Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov u N1 Studiju uživo komentirao je situaciju s krizom u Ukrajini, kao i ruskom priznanju separatističkih pobunjeničkih regija.

Upitan možemo li već govoriti o trećem svjetskom ratu, odgovara:

“Želim duboko vjerovati da nismo. U ovom momentu je eskalirala situacija na politčkoj i diplomatskoj razini. U ovom trenutku situacija još nije vojno eskalirala i to je dobro”.

Bandov pojašnjava da iskorak predsjednika Putina u smislu priznavanja Donjecka i Luganska na neki način anulira sve diplomatske napore i govori da sve što smo dosad napravili nema više nikakvog smisla.

“Sada se nalazimo u novoj situaciji i potpuno novoj podjeli karata. Svi na svijetu i dalje vide Ukrajinu kao cjelovitu. Rusija je priznala dvije separatističke regije kao ravnopravnim državnim sustavom. Ja nisam baš potpuno siguran da suverenitet na tom području ispunjavaju te separatističke regije”, rekao je.

Ističe da postoje potpuno jasni elementi da na koncu možda i jesmo u trećem svjetskom ratu.

“Duboko se nadam da je odgovornost aktera na toj razini da su svjesni da u takvom jednom ratu svi gube, nema dobitnika. Mi u ovom momentu ne govorimo o invaziji. Pitanje je kako će to tumačiti jedna i druga strana – svijet i Rusija”, objašnjava.

Rusija, kaže Bandov, uopće ne mora ući s vojnim trupama u Donjeck i Lugansk jer su trupe već unutra, oni samo moraju obući drugu uniformu.

“Od 2014. na tom području imate konstantne sukobe koji nisu eskalirali u klasični rat. Vi ste na dnevnoj razini imali pucanja slična ovima koja trenutno imamo. U prijevodu, ovo što trenutno imamo na tom području jest nešto što je bilo redovno stanje u Ukrajini. Ovo sad stanje ruši sporazum iz Minska. Jedan od najznačajnijih aktera u minskom sporazumu očito se iz njega povukao, a to je Rusija pa i separatističke regije”, kazao je.

Napominje da smo u ovom trenutku izgubili mogućnost da diplomatskim putem kroz sporazum iz Minska riješimo situaciju s Ukrajinom.

“Rusija gleda taj teritorij kao međunarodno priznati teritorij. Taj teritorij zasad nitko ne priznaje na taj način. Ti teritoriji i dalje u međunardonom javnom pravu jesu teritorij Ukrajine, kao što je i sam Krim”, rekao je.

Stručnjak je mišljenja da je Ukrajina bila jako daleko od NATO-a.

“Toliko daleko da mi o tome ne govorimo kao o nekoj realističnoj opciji. Dovoljno daleko da to nikoga ne treba previše zabrinjavati. Ono što je zapravo trebalo zabrinjavati Rusiju je to da Ukrajina integrira te separatističke Ukrajine natrag. Rusija je i sama naglašavala da će ona te regije zaštititi. Taj teritorij priznaju sve države članice Ujedinjenih naroda. Samim time je i Rusija do prije pola sata to priznavala”, ističe.

Situacija može eskalirati i otići u puno opasniju dimenziju, smatra on.

“Vi imate još nekih slabih država u tom području, primjerice Moldavija. Tamo su već ruske mirovne trupe. Tko bi mogao biti sljedeći? Bi li Putin mogao krenuti prema nekim državama članicama EU? Tad bi se moglo otvoriti pitanje trećeg svjetskog rata. Rusija nije država koja može dugoročno financirati ratovanja i to je ono o čemu danas možemo razgovarati”, kazao je.

Rekao je da u ovom trenutku još nemamo klasičnu invaziju te da su ovo pripremne radnje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu