Hrvatska
Selak: Da je unutra bio eksploziv, danas ne bi bilo pola krila studentskog doma
Legendarni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, umirovljeni brigadir Ivan Selak, komentirao je za N1 izjavu ministra obrane Marija Banožića da su u bespilotnoj letjelici koja je u noći na petak pala u Zagrebu pronađeni fragmenti aviobombe. Sa Selakom je razgovarala novinarka N1 televizije Katarina Brečić.
Je li moguće da su u letjelici nađeni ostaci avionbombe?
Pokušat ću objasniti. Siguran sam da nisu pronađeni, skoro sam siguran da nisu pronađeni aviobombe. Dakle, fragmenti aviobombe, ne vjerujem da postoje. Fragmenti eksploziva i fragmenti ostatka eksplozije postoje. Zašto? Radi se o letjelici koja je izviđački dron iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica posjeduje ono što je posjedovao i avion na kojem sam ja letio. Postoji eksploziv koji će uništiti one podatke koje ja ne želim da moj protivnik vidi ukoliko ta letjelica nekontrolirano padne na neki teritorij. Taj eksploziv se ne aktivira ako letjelica kontrolirano pada. Ona kontrolirano pada, padobrani su otvoreni, ona lagano pada na zemlju. Ovo je bio nekontrolirani pad, padobrani se nisu stigli otovoriti, doslovno su se rasprsli, odvojili i ona je velikom brzinom pala na zemlju. Identičan takav sustav posjeduje MIG-21 na kojem sam ja letio. Taj sustav je služio za presretanje u zraku, dobivao je podatke od časnika sa zemlje, kodirane podatke koji su se prikazivale na instrumentima u kabini. U slučaju da si pogođen iznad neprijateljskog teritorija, da moraš iz nekog razloga napustit zrakoplov, prije katapultiranja, s desne je strane bio prekidač s crvenim osiguranjem kojim se moglo uništiti šifrirani link. Link bi se uništio i sam, ali da bi bio siguran si prije katapultiranja to trebao unišiti. To je priča iz Drugog svjetskog rata s njemačkom podmornicom nasred oceana kad je netko zaboravio uništiti Enigmu, uređaj za šifriranje podataka.
Nema govora da su našli bombu u letjelici?
Da budem jasam, ja ne vidim koja bi to budala stavila u ovu letjelicu bombu. Ukoliko, da razjasnimo, iz ove letjelice izvadite opremu za izviđanje, detekciju, ometanje, za bilo što, umjesto nje vi možete staviti toliko tešku količinu eksploziva. A da bi neki kreten sad tu stavljao avijacijsku bombu… Vi možete, teoretski, staviti eksploziv, ali da je on bio unutra zaista… Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma u onoj ulici.
Pitam jer je ministar rekao dijelovi eksploziva i aviobombe.
Već sam rekao, nije ministar taj koji treba znati koji je kalibar topa na mom avioinu. Nije on taj koji treba znati koja je početna brzina ispaljene granate iz tenka. Ali ministar oko sebe treba imati ekipu koja to zna, a ne da on prvi dan izjavljuje, nakon što je letjelica pala nekoliko desetaka metara od studentskog doma, da je to bezopasno i ne predstavlja prijetnju. Na svu sreću, jučer ga je demntirao premijer i rekao da je to izrazita prijetnja. Svaka čast! A danas, teći dan nakon pada, ministar govori da je unutra bila, čak i fragmenti, aviobombe. Dakle, prije 36 sati si rekao da to nije prijetnja, jučer je tvoj šef rekao da je prijetnja. I danas… Jel’ rekao da je bila ili da nije? Pa daj čovječe, ustabili se, radi taj posao ili, ne želim sad glumiti ono što govori predsjednik Milanović.
Nađena je crna kutija. Tko je mogao lansirati letjelicu?
Nije uopće u ptanju tko je lansirao. Za mene je problem zašto je ta letjelica prošla kroz NATO integrirani sustav zračnog prostora iznad NATO zemlja. Letjelica dugačka 14,3 metra, veličine borbenog zrakoplova je prošla. Zamislite ruski KH-22 do KH-90. Projektili, bespiloltne letjelice naoružane eksplozivnom su u pravilu duplo kraće od ovog projektila. Što bi nam ti koji su duplo manjeg odraza učinili? Kakva je to zaštita zračnog prostora iznad NATO zemalja?
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa