Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) FRANCUSKE SORTE ZADARSKOGA ZALEĐA PREDSTAVLJENE U ZAGREBU Upoznajte nove zvijezde hrvatskoga vinskog neba!

Objavljeno

-

Uz podršku Zadarske županije, ususret festivalu Zadar Wine Festival, u Zagrebu je održana posebna radionica s temom francuskih crnih sorti zadarskoga zaleđa, na kojoj su se kušala vina vinarija Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J i Korlat.

Svrha radionice bila je pokazati potencijal poznatih francuskih sorti koji su svoj drugi plodni dom našle u Ravnim kotarima, a vinskim odlikama oduševljavaju ljubitelje dobrih crnjaka.

Na radionici su se „naslijepo“ kušala vina sorti merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i grenache te njihovih spojeva, tzv. cuvéea. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić, spojivši u Mjesecu frankofonije svoje dvije strasti – francuski jezik i hrvatska vina.

Degustacija je započela vinima obiteljske vinarije Glavić iz Nadina, koja lozu njeguju generacijama, a od 2008. počinje s obnovom vinograda i ekološkom proizvodnjom. Na kušanju su bili cabernet franc i grenache crni, jedan od ukupno dva s područja Srednje Dalmacije. Oba vina su iz 2019. godine, prošla su svoj vinifikacijski put samo u inox tankovima i time zadržala sortnu prepoznatljivost, voćne arome i posebnu pitkost. Grenache je ipak više zagolicao nepca, ta mediteranska voćna sorta ( francuskim apelacijama Châteauneuf du Pape, Côtes du Rhône, Côtes de Provence) mirisala je na maline, trešnje i zavodila nježnim paprenim notama. Vino koje stvarno treba okusiti i doživjeti!

Iz Ravnih Kotara stigla su vina poljoprivredne zadruge Maslina i vino – MasVin, osnovane 2006. godine u sklopu projekta „Tri gracije“ (maslina, vino i smokve). Te je godine je na oko 50 hektara opožarenog i miniranog krša posađeno 12 tisuća stabala maslina, 50 tisuća trsova vinove loze i 800 stabala smokava, sve u ekološkoj proizvodnji.

Uz domaće sorte, ovdje uspjevaju dobro i strane, a na radionici su se kušali shiraz i cabernet sauvignon. Oba vina su bila bogata voćna okusa, mekih tanina, povišenih alkohola (14.5%) ali pitka i slasna. Shiraz (ili syrah) je bio zanimljiviji jer ga ne pijemo često, a i o njegovu podrijetlu ispričano je više legendi (je li iz Francuske ili Irana?) koje rasplamsavaju vinske rasprave. Sorta je vrlo popularna na obalama rijeke Rhône s poznatim apelacijama Cornas, Hermitage, St.Joseph, Côte Rôtie, s kojih se uputila na svjetske pute.

Korlat je najpoznatije vinsko ime Ravnih Kotara. Badel 1862 je ovim projektom podigao cijeli kraj, a kvaliteta triju velikih crnih sorti s krša je neupitna: Korlatovi syrah, merlot, cabernet sauvignon poznati su u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu. S početne proizvodnje od 9000 litara godišnje (2007), danas su dostigli broj od oko 300.000 litara vrhunskih crnih vina. Na radionici su se kušale berbe 2017 – Syrah i Cabernet sauvignon. Oba vina tamne, duboke boje, topla, uravnotežena, kompleksna. Fina vina!

Ekološka vina Škaulj predstavila su berbu 2017, sorte merlot i cabernet sauvignon, one najpoznatije bordoške, koje vole svi ljubitelji crnih vina. Merlot je prvi put spomenut 1857. upravo u Bordeauxu, a on je i najzastupljenija crna sorta na svijetu (58%), i u Francuskoj. Popularan je i u benkovačkom vinogorju, nadinska zemlja mu paše i voli ga. Ondje daje mekana, fina, sočna vina. Merlot Škaulj intenzivne je voćnosti, slasan i pitak, a cabernet sauvignon je jači i korpulentniji, i iako još mla, već osvaja pitkošću, a potencijal mu je velik!

I spojevi ovih sorti koje popularno nazivamo francuskom riječju „cuvée“ oduševila su publiku svojom punoćom i francuskom elegancijom. Vinarija Bora, vlasnika Zdravka Žuže – velikog zaljubljenika u vina, nazvana po vjetru buri, ima vinograde kod mjesta Podgradina.

Ponosi se najsjevernijim pošipom i najjužnijim bijelim sauvignonom, a od crnih vina glavni je protagonist vinarije – Bora Cuvée 2018 proizveden od tri vrste grožđa: cabernet sauvignona, merlota i syraha, odležan u hrastovim barrique bačvicama, miriši na tamno voće i čokoladu, harmonično je i toplo vino. Još jedan poseban „cuvée“, napravljen ženskom rukom suvlasnice i enologinje vinarije Degarra, Dragane Šulentić, svidio se svima na prvu. Degarrina Bonterra 2018 još je mlado vino, ali ipak nudi puno voćnosti i koncentriranosti okusa, sočnih gutljaja i ugodan završetak. Fino vino, koje će se još razviti u budućnosti.

I na kraju poseban štih francuske elegancije bordoškoga smjera i velike strasti autora, što se vidi i u nazivu – Tvoja krv i moja, raskošno je vino vinarije G&J (Gino & Jadranka). Proizvedeno od sorti cabernet sauvignon i merlot, od ekološkoga grožđa, odležano u srednje paljenim barrique bačvama (kombinacija novih i starih bačvi, različitih vrste hrasta) daje neponovljiva vina protkana ljubavlju njihovih kreatora i intenzivnom dubinom okusa. Slasno i sočno vino, kompleksnih voćnih i začinskih aroma, pravo bogatstvo u čaši!

Degustaciju vina zadarskoga zaleđa, pratili su zalogaji restorana Trilogija Fino i vino, od klasičnoga predjela – sireva i maslina, preko palente s hrskavim pršutom do svinjetine à la lyonnaise, uz slatki završetak – čokoladne praline.

Gosti su bili oduševljeni visokom kvalitetom vina kraja koji ne poznaju dovoljno dobro, što im je potaklo želju za novim vinskim putovanjima i istraživanjima. Prava prilika za to je već ovaj vikend, kada se odvija veliki vinski festival Zadar Wine Festival, u dvorani „Krešimir Ćosić“, 1. i 2. travnja., gdje će se moći kušati vina nekih od navedenih vinara. Početak travnja idealno je vrijeme za produženi vikend u Zadarskoj županiji, jedan dan preporučamo kušati vina na festivalu, a drugi provesti u prirodi, u vinogradima i u kušaonicama vinarija nadinskoga kraja – jer u vinogradima i na posebnim terroirima najbolje se shvaća kako nastaje vrhunsko vino!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu