ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) FRANCUSKE SORTE ZADARSKOGA ZALEĐA PREDSTAVLJENE U ZAGREBU Upoznajte nove zvijezde hrvatskoga vinskog neba!
Uz podršku Zadarske županije, ususret festivalu Zadar Wine Festival, u Zagrebu je održana posebna radionica s temom francuskih crnih sorti zadarskoga zaleđa, na kojoj su se kušala vina vinarija Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J i Korlat.
Svrha radionice bila je pokazati potencijal poznatih francuskih sorti koji su svoj drugi plodni dom našle u Ravnim kotarima, a vinskim odlikama oduševljavaju ljubitelje dobrih crnjaka.
Na radionici su se „naslijepo“ kušala vina sorti merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i grenache te njihovih spojeva, tzv. cuvéea. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić, spojivši u Mjesecu frankofonije svoje dvije strasti – francuski jezik i hrvatska vina.
Degustacija je započela vinima obiteljske vinarije Glavić iz Nadina, koja lozu njeguju generacijama, a od 2008. počinje s obnovom vinograda i ekološkom proizvodnjom. Na kušanju su bili cabernet franc i grenache crni, jedan od ukupno dva s područja Srednje Dalmacije. Oba vina su iz 2019. godine, prošla su svoj vinifikacijski put samo u inox tankovima i time zadržala sortnu prepoznatljivost, voćne arome i posebnu pitkost. Grenache je ipak više zagolicao nepca, ta mediteranska voćna sorta ( francuskim apelacijama Châteauneuf du Pape, Côtes du Rhône, Côtes de Provence) mirisala je na maline, trešnje i zavodila nježnim paprenim notama. Vino koje stvarno treba okusiti i doživjeti!
Iz Ravnih Kotara stigla su vina poljoprivredne zadruge Maslina i vino – MasVin, osnovane 2006. godine u sklopu projekta „Tri gracije“ (maslina, vino i smokve). Te je godine je na oko 50 hektara opožarenog i miniranog krša posađeno 12 tisuća stabala maslina, 50 tisuća trsova vinove loze i 800 stabala smokava, sve u ekološkoj proizvodnji.
Uz domaće sorte, ovdje uspjevaju dobro i strane, a na radionici su se kušali shiraz i cabernet sauvignon. Oba vina su bila bogata voćna okusa, mekih tanina, povišenih alkohola (14.5%) ali pitka i slasna. Shiraz (ili syrah) je bio zanimljiviji jer ga ne pijemo često, a i o njegovu podrijetlu ispričano je više legendi (je li iz Francuske ili Irana?) koje rasplamsavaju vinske rasprave. Sorta je vrlo popularna na obalama rijeke Rhône s poznatim apelacijama Cornas, Hermitage, St.Joseph, Côte Rôtie, s kojih se uputila na svjetske pute.
Korlat je najpoznatije vinsko ime Ravnih Kotara. Badel 1862 je ovim projektom podigao cijeli kraj, a kvaliteta triju velikih crnih sorti s krša je neupitna: Korlatovi syrah, merlot, cabernet sauvignon poznati su u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu. S početne proizvodnje od 9000 litara godišnje (2007), danas su dostigli broj od oko 300.000 litara vrhunskih crnih vina. Na radionici su se kušale berbe 2017 – Syrah i Cabernet sauvignon. Oba vina tamne, duboke boje, topla, uravnotežena, kompleksna. Fina vina!
Ekološka vina Škaulj predstavila su berbu 2017, sorte merlot i cabernet sauvignon, one najpoznatije bordoške, koje vole svi ljubitelji crnih vina. Merlot je prvi put spomenut 1857. upravo u Bordeauxu, a on je i najzastupljenija crna sorta na svijetu (58%), i u Francuskoj. Popularan je i u benkovačkom vinogorju, nadinska zemlja mu paše i voli ga. Ondje daje mekana, fina, sočna vina. Merlot Škaulj intenzivne je voćnosti, slasan i pitak, a cabernet sauvignon je jači i korpulentniji, i iako još mla, već osvaja pitkošću, a potencijal mu je velik!
I spojevi ovih sorti koje popularno nazivamo francuskom riječju „cuvée“ oduševila su publiku svojom punoćom i francuskom elegancijom. Vinarija Bora, vlasnika Zdravka Žuže – velikog zaljubljenika u vina, nazvana po vjetru buri, ima vinograde kod mjesta Podgradina.
Ponosi se najsjevernijim pošipom i najjužnijim bijelim sauvignonom, a od crnih vina glavni je protagonist vinarije – Bora Cuvée 2018 proizveden od tri vrste grožđa: cabernet sauvignona, merlota i syraha, odležan u hrastovim barrique bačvicama, miriši na tamno voće i čokoladu, harmonično je i toplo vino. Još jedan poseban „cuvée“, napravljen ženskom rukom suvlasnice i enologinje vinarije Degarra, Dragane Šulentić, svidio se svima na prvu. Degarrina Bonterra 2018 još je mlado vino, ali ipak nudi puno voćnosti i koncentriranosti okusa, sočnih gutljaja i ugodan završetak. Fino vino, koje će se još razviti u budućnosti.
I na kraju poseban štih francuske elegancije bordoškoga smjera i velike strasti autora, što se vidi i u nazivu – Tvoja krv i moja, raskošno je vino vinarije G&J (Gino & Jadranka). Proizvedeno od sorti cabernet sauvignon i merlot, od ekološkoga grožđa, odležano u srednje paljenim barrique bačvama (kombinacija novih i starih bačvi, različitih vrste hrasta) daje neponovljiva vina protkana ljubavlju njihovih kreatora i intenzivnom dubinom okusa. Slasno i sočno vino, kompleksnih voćnih i začinskih aroma, pravo bogatstvo u čaši!
Degustaciju vina zadarskoga zaleđa, pratili su zalogaji restorana Trilogija Fino i vino, od klasičnoga predjela – sireva i maslina, preko palente s hrskavim pršutom do svinjetine à la lyonnaise, uz slatki završetak – čokoladne praline.
Gosti su bili oduševljeni visokom kvalitetom vina kraja koji ne poznaju dovoljno dobro, što im je potaklo želju za novim vinskim putovanjima i istraživanjima. Prava prilika za to je već ovaj vikend, kada se odvija veliki vinski festival Zadar Wine Festival, u dvorani „Krešimir Ćosić“, 1. i 2. travnja., gdje će se moći kušati vina nekih od navedenih vinara. Početak travnja idealno je vrijeme za produženi vikend u Zadarskoj županiji, jedan dan preporučamo kušati vina na festivalu, a drugi provesti u prirodi, u vinogradima i u kušaonicama vinarija nadinskoga kraja – jer u vinogradima i na posebnim terroirima najbolje se shvaća kako nastaje vrhunsko vino!
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Božićno čestitanje kod nadbiskupa Zgrablića svećenika, redovništva i djelatnika nadbiskupijskih ustanova
Božićno čestitanje na prijemu kod zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića svećenika, redovništva i vjernika laika, djelatnika središnjih ustanova Zadarske nadbiskupije, održano je u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u subotu, 21. prosinca.
Na susretu su bili i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima i o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije.
Na početku susreta, u prigodnom obraćanju prisutnima, mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, govorio je o kategoriji vremena kao ljudskoj i božanskoj odrednici u susretu s utjelovljenim Bogom koje treba odgovorno živjeti, na putu k Vječnosti.
„Isus Krist nije samo smisao našeg vjerničkog života, središte našeg poslanja i predanja. Isus je i središte ljudske povijesti i vremena. Bog se utjelovio u vremenu. Na taj način, Bog je posvetio naše vrijeme. Vrijeme računamo na vrijeme prije Krista i poslije Krista. U vremenu Došašća promišljamo, iščekujemo, slavimo Isusov prvi dolazak u naše vrijeme i iščekujemo, posvješćujemo drugi Kristov slavni dolazak, kada će doći suditi žive i mrtve“, rekao je mons. Sorić, istaknuvši da je Bog stvoritelj vremena.
„Vrijeme nije samo fizička kategorija ili prolazna komponenta, vrijeme je posvećeno. Vrijeme je milosno, darovano od Boga, da bismo u vremenu ostvarivali vlastito spasenje i spasenje bližnjih. Činjenica da je Bog iz vječnosti, iz nadvremenosti, sišao u našu vremenitost, posvješćuje nam koliko je vrijeme zaista sveto za sve nas koji putujemo ovim vremenom i prostorom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da ćemo jednom biti pitani o ljubavi i na koji način smo koristili vrijeme, na koji način vrijeme ispunjava naš kršćanski život.
„Da je Bog gospodar vremena, dokazuje i da ne možemo promijeniti svoju prošlost, naše prošlo vrijeme. Možemo o njemu promišljati, možemo iz njega učiti, ali nijedan čovjek ne može mijenjati prošlost“, rekao je generalni vikar. Kraj građanske godine prigoda je promišljati što smo dobra učinili kroz proteklo vrijeme. „Brojne pastoralne inicijative i puno lijepih događaja na razini župe, dekanata i Nadbiskupije bili su naši pokušaji da odgovorimo na milosni Božji dar vremena. Nastojali smo i ove godine svojim talentima i sposobnostima učiniti vrijeme sadržajnim, da Bogu uzvratimo na njegov dar“, rekao je mons. Sorić.
Kada se razmišlja o proteklom vremenu, „vidimo da i zlo djeluje u našem ljudskom vremenu. To pokazuje i tragičan događaj koji se dogodio u OŠ u Prečkom u Zagrebu, koji je potresao cijelu domovinu i šire. Pridružujemo se riječima sućuti zagrebačkog nadbiskupa i pitamo se na koji način odgovoriti na zlo u vremenu. Odgovornim ponašanjem prema osobnom i zajedničkom vremenu možemo puno učiniti u umanjivanju sila zla. Prošlost ne možemo promijeniti, no možemo raditi na sadašnjosti i budućnosti. Budućnost već sada, danas, kreće i nosi prema vječnosti naš trud, naš rad, našu suradnju s Bogom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da je Bog postao čovjekom da bi bio blizak svim ljudima.
Specifičnost ovogodišnje svetkovine Božića je otvaranje Godine Jubileja u Katoličkoj Crkvi, a u Zadarskoj nadbiskupiji je to 29. prosinca s početkom u 17 sati, u crkvi sv. Šime, nastavlja se procesijom do katedrale sv. Stošije i misom u prvostolnici. Mons. Sorić je potaknuo svećenike da potaknu vjernike na to zajedničko okupljanje na blagdan Svete Obitelji, kako bi se posvjedočilo obiteljsko zajedništvo Nadbiskupije.
„Pred nama je milosno vrijeme godine Jubileja kad ćemo imati prilike propitivati vrijeme vlastitog života, vrijeme zajedničkog hoda i još više se približiti Bogu tijekom Jubileja. Besplatni Božji darovi Crkve tijekom Jubileja su i potpuni oprosti, kad možemo dobiti razrješenje vremenitih kazni zbog naših grijeha. Jubilejska godina donosi nam i priliku popraviti sve što nije bilo dobro u našoj prošlosti. Čestit Božić, blagoslovljena Nova godina i uspješna Godina milosti“, poručio je mons. Sorić, zamolivši nadbiskupa Zgrablića da povede povjerenu zajednicu svojim pastirskim glasom i primjerom.
Nadbiskup Zgrablić održao je prigodni nagovor u duhu navještaja Evanđelja, Elizabetinih riječi Mariji: „Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“. Sv. Ambrozije kaže: „Blaženi ste vi koji ste čuli i povjerovali. Kad god duša uzvjeruje, začinje i rađa Riječ Božju i priznaje njena djela“.
„To blaženstvo odnosi se i na nas. Božja riječ začinje novi, uskrsni život u nama i božićno vrijeme nam to želi posvijestiti. U sebi nosimo veliki dar koji nam je Gospodin darovao, povjerovali smo Božjoj riječi, usprkos našim slabostima. Vjera je najveće bogatstvo i uzrok naše radosti“, istaknuo je mons. Zgrablić. Zahvalio je sudionicima susreta na odazivu Božjoj riječi i izrazio radost zbog blaženstva koje nose u sebi. Nadbiskup je potaknuo da ne gledamo jedni druge samo kroz naše slabosti i negativnosti, što obično činimo, nego da Božjim očima gledamo jedni druge, kao one koji nose u sebi veliko blaženstvo koje smo primili u daru Božje milosti; da smo svjesni da nosimo novi život.
„Taj novi, drugačiji život traži od nas da se radujemo tome što je Gospodin u nama izveo, ali da uvijek budemo svjesni da je novi život kojeg nosimo u sebi naš veliki zadatak i naša velika odgovornost; da možemo kroz naš evanđeoski život rađati Krista kroz sakramente, Riječ Božju, kroz primjer našeg života i tako pomoći onima koji nas promatraju da mogu vidjeti Krista koji se rađa i u njihovom životu“, poručio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima zahvalio za puno dobra, puno blaženstva koje čine, a puno toga ostaje i skriveno. „I život počinje kao neznatan, skriven, ali u sebi nosi veliki kapacitet. Tako i ispovijed, sakramenti, možda ih nitko nije primijetio osim pojedinca kojem su podijeljeni, a važni su u životu te osobe za njeno blaženstvo, za njen život, za njen odnos s Bogom. Hvala na trudu, služenju i radu koje ste učinili s ljubavlju i vjerom, nekad i uz veliku žrtvu. Hvala na onome što činite u službama koje su vam povjerene i služite Gospodinu. Hvala za poduzete aktivnosti i kada se niste zatvorili u svoja mikro područja, nego ste bili raspoloženi i za događaje na razini mjesne Crkve, a neki i na razini domovinske Crkve. Na svemu što je znano i neznano, ali je primijećeno u Božjim očima, hvala svima“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je svima da se ne umore u radu na Božjoj njivi i ne popuste napasti odustajanja, nego da u poniznosti, njegujući blaženstvo u svom životu i radujući se velikim djelima koja Gospodin čini u našem životu, jedan drugoga možemo promatrati Božjim očima, biti jedan drugome potpora na putu života u lijepim i trenucima slabosti, pada i razočaranja.
„Bog nam daje velike milosti Jubilejske godine. Neka Božje blaženstvo bude u našim srcima i neka ono bude uzrok naše snage u služenju Gospodinu i ljudima. Neka Jubilejska godina pomogne da svi rastemo u Kristu koji nam pomaže da živimo našu svetost. Neka bude plodno nadolazeće vrijeme, blagoslovljen i radostan Božić“, poručio je nadbiskup Zgrablić svećenicima, redovništvu i njihovim zajednicama te vjernicima laicima i njihovim obiteljima. Na kraju susreta, nadbiskup je svima prisutnima osobno pristupio i čestitao Božić.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa