Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

GOVOR NOVOIMENOVANOGA ZADARSKOG NADBISKUPA: “Nakon razmišljanja, molitve i neprospavanih noći, nisam mogao odbiti ovo imenovanje”

Objavljeno

-

Papa Franjo imenovao je u četvrtak 7. travnja 2022. zadarskim nadbiskupom koadjutorom svećenika Porečke i Pulske biskupije mons. Milana Zgrablića čiji govor na objavi imenovanja u Biskupskom ordinarijatu u Poreču prenosimo u cijelosti:

“Preuzvišeni gospodine nadbiskupe mons. Dražene, apostolski upravitelju Biskupije Porečke i Pulske i koadjutoru Nadbiskupije splitsko-makarske; preuzvišeni gospodine biskupe u miru mons. Ivane; poštovani mons. Sergije, kancelaru Biskupije Porečke i Pulske; dragi vlč. Darko;
draga sestra Marija; draga subraćo svećenici i časne sestre; dragi djelatnici u Biskupskom ordinarijatu; poštovana braćo i sestre,

1.

dok sam se ovih dana intenzivnije molio i promišljao kako me je sveti otac papa Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije, i dok sam relativno brzo morao donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju imenovanja, navirale su mi u misli Isusove riječi koje sam izabrao za mladomisničko geslo. To su riječi koje je Isus izgovorio na Posljednjoj večeri apostolima – svojim prijateljima: „Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne štogod ga zaištete u moje ime.“ (Iv 15, 16). U tim Isusovim riječima pronašao sam tada, i još uvijek pronalazim, izrečen cijeli moj život: moje postojanje, moju prošlost, moju sadašnjost, moju budućnost, moj duhovni poziv, moja životna opredjeljenja, moje životno poslanje, način mog rada i življenja, dapače, smisao cijelog mog života.

Od najranijeg djetinjstva u meni je postojala želja biti svećenik. Ta je želja bila presudna u odluci da krenem u sjemenište i snažna motivacija u pripremi za svećeništvo. Dugo vremena nisam mogao sebi objasniti otkud i zašto ta jaka želja za svećeništvom. Nakon niza godina razmišljanja, molitve, duhovnog vodstva i teološkog studija, uvjerio sam se da je to način na koji me dobri Bog poziva u svećeništvo. Prepoznao sam i prihvatio ovu želju za svećeništvom kao dar i otajstvo, kao Božji glas u mojoj duši i otkrio se u Isusovim riječima: „Ne izabraste vi mene nego ja izabrah vas“ (Iv 15, 16). Za ovaj dar, milost, poziv i poslanje dobrome sam Bogu neizmjerno zahvalan. Zahvalan sam Bogu što sam mogao upoznati Krista, najdragocjenije i jedino blago Crkve i biti dionik u njegovom svećeništvu.

Za mene je sve ovo čudesno djelo Božje dobrote, djelo poziva i životnog poslanja.

I sada opet nešto čudesno, ali sasvim suprotno od moje želje za svećeništvom. U utorak, 29. ožujka 2022. primio sam usmenu i pismenu obavijest preko apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giorgia Lingue, kako me sveti otac papa Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije. Nakon razmišljanja, molitve i neprospavanih noći, u savjesti nisam mogao odbiti ovo imenovanje. Prihvatio sam imenovanje od Svetog Oca kao novi Božji poziv, novi način Božjeg poziva i poslanja preko Crkve – Tijela Kristova, „da idem i rod donosim“ (usp. Iv 15, 16). Prihvatio sam imenovanje iz poslušnosti prema Kristu, Crkvi i svetom ocu papi Franji koji predvodi Crkvu naših dana. U pismu kojem sam uputio Svetom Ocu 31. ožujka ove godine izrazio sam svoju punu svijest kako je biskupska služba, osobito u naše vrijeme, istovremeno dar ali i velika odgovornost pred kojom osjećam svoju potpunu nedostatnost. Znam da neću biti sam u ovom novom poslanju i služenju i stoga se oslanjam na Božju pomoć, vodstvo Duha Svetoga, molitve i plodnu suradnju svih Bogu posvećenih osoba kao, vjernika laika i ljudi dobre volje osobito Zadarske nadbiskupije.

2.

U ovoj prigodi objave mog imenovanja nadbiskupom koadjutorom zadarskim iz sveg srca želim Bogu zahvaliti za nebrojne milosti koje sam primio tijekom života. Naš je dragi blaženik Miroslav Bulešić o svom 25. rođendanu zapisao u svoj dnevnik: „Svršavam danas 25 godina života. Smućujem se u sebi, kad pomislim na premnoge milosti, što si mi Ti, o Bože, kroz tolike godine podijelio…“ (Baderna, 13. svibnja 1945.) Ako bl. Miroslav može reći za svojih 25 godina „da mu se smućuje zbog premnogih milosti koje je primio“ u dvadeset i pet godina života, što bih tek ja trebao reći za svoju šezdeset i jednu godinu života?

Najkraće: Bogu hvala za moje pokojne roditelje Josipa i Mariju (Josipu) preko kojih sam primio život, koji su me voljeli, hranili, odgajali, pomagali školovati, te s ljubavlju i radošću pratili u svećeničkoj službi. Bogu hvala za moju sestru Mariju, brata Vjekoslava i pokojnu braću Đina i Josipa. Bogu hvala za sve članove ostale moje obitelji i rodbine. Hvala Bogu za mog pokojnog župnika, preč. Petra Pahovića, koji je prepoznao moj poziv i kao župnik pratio me od upisa u sjemenište u Pazinu sve do mlade mise u Sv. Ivanu i Pavlu. Hvala Bogu za pokojnog biskupa mons. dr. Dragutina Nežića koji me je rado primio u sjemenište i bogosloviju i pratio sve do đakonskog ređenja. Hvala Bogu za pokojnog biskupa mons. Antuna Bogetića koji mi je podijelio sakramente đakonata i prezbiterata te povjerio prve službe. Hvala Bogu za biskupa mons. Ivana Milovana i nadbiskupa mons. dr. Dražena Kutlešu s kojima sam rado surađivao u raznim službama koje su mi povjerili. Bogu hvala za moje odgojitelje u sjemeništu, sve nastavnike, učitelje, profesore, časne sestre i mnoge vjernike laike koji su mi mnogo pomogli u životu. Hvala Bogu za moje kolege i prijatelje s kojima sam mogao dijeliti „radosti i nade, žalosti i tjeskobe“ (GS 1) života. Hvala Bogu i za sve ostale znane i neznane molitelje i dobročinitelje. Hvala Bogu za sve nebrojne milosti koja sam primio a koje nije moguće niti nabrojiti.

3.

I ovom prigodom, od srca, još jednom, zahvaljujem svetom ocu papi Franji na iskazanom povjerenju. Zahvaljujem i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u procesu mog imenovanja nadbiskupom koadjutorom zadarskim.

Hvala vama biskupe Ivane i nadbiskupe Dražene za razumijevanje, pomoć i suradnju u službama koje sam obavljao.

Hvala vama braćo svećenici na zajedništvu, prijateljstvu i uzajamnoj brizi za dobro naših vjernika.

4.

Ovih dana u mislima i molitvi intenzivno sam povezan i s Crkvom u Zadarskoj nadbiskupiji.

Upućujem u ovoj prigodi najprije najsrdačnije pozdrave preuzvišenom gospodinu mons. dr. Želimiru Puljiću, nadbiskupu zadarskom i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije.

Oče Nadbiskupe, izuzetna mi je čast što ću, ako Bog da, biti Vaš suradnik i iz Vašeg bogatog iskustva učiti i pomagati u pastirskoj službi u Crkvi koja živi u Zadarskoj nadbiskupiji. Uz Vaš nadbiskupski grb stoji geslo „unitas, libertas, caritas“ („jedinstvo, sloboda, ljubav“). Vjerujem da će upravo ove evanđeoske vrijednosti biti temelj i motiv naše suradnje i zajedničkog poslanja za slavu Božju, spasenje naših duša, duša onih koji su nam povjereni i opće dobro svih ljudi koje Gospodin stavlja na put našega života.

Preko Vas, oče nadbiskupe, pozdravljam svu subraću svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove i sjemeništarce, kao i sve Bogu posvećene osobe vaše, naše Zadarske nadbiskupije.

Srdačan pozdrav upućujem svim djelatnicima i suradnicima svih institucija Zadarske nadbiskupije.

Pozdravljam članove svih župnih zajednica, pokreta, karitativnih, katehetskih i duhovnih aktivnosti koje žive i djeluju u župama Zadarske nadbiskupije.

Pozdrav upućujem svim obiteljima: očevima i majkama, bakama i djedovima, djeci i svim mladima.

Osobito srdačno pozdravljam sve bolesne, nemoćne, invalide, starije, usamljene, siromašne, prognane…

Pozdravljam sve vjernike pravoslavne i drugih vjeroispovijesti.

Pozdravljam također i predstavnike društvene i političke vlasti; sve djelatnike kulturnih, prosvjetnih, socijalnih, zdravstvenih, gospodarskih i svih drugih djelatnosti na području Zadarske nadbiskupije.

5.

Novu službu povjeravam zagovoru nebeske Majke Marije, svetom Josipu, zaštitniku Crkve i hrvatskoga naroda, svetim zaštitnicima Zadarske nadbiskupije: svetoj Stošiji, svetom Šimi, svetom Krševanu i svetom Zoilu. Molim za pomoć i zagovor u novoj službi i sv. Mavra, porečkog biskupa, svetu Eufemiju, bl. Miroslava Bulešića i sve druge svece, mučenike i blaženike osobito Crkve u Biskupiji Porečkoj i Pulskoj i Zadarskoj nadbiskupiji.

6.

Blagoslovljen vam svima bio nadolazeći Uskrs. Svjetlo uskrsloga Krista neka nas obasja da živimo u nadi koja nam je u Uskrslom Gospodinu darovana.

Molim se za vas.

Molite se za me.

Molimo se za mir u Ukrajini i cijelom svijetu.

Hvala vam.

Bog vas blagoslovio.”

 

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKI DANI 2025. – Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata 

Objavljeno

-

By

U sklopu programa  Županijski dani 2025., u petak, 25. travnja s početkom u 20 sati, crkva sv. Donata ponovno postaje središte glazbene tradicije Dalmacije – održava se Smotra klapa Zadarske županije. Ulaz je slobodan.

Na jednoj od najljepših povijesnih pozornica, pod svodom sv. Donata, nastupit će čak 12 klapa koje svojim višeglasjem i emocijom čuvaju duh dalmatinske pjesme i identitet našeg kraja:

  1. Aria (ž), Starigrad
  2. Asseria (m), Benkovac
  3. Dalmatika (ž), Zadar
  4. Diadora (m), Zadar
  5. Galijota (m), Pag
  6. Koporan (m), Poličnik
  7. Maraška (mj), Zadar
  8. Ponistra (m), Crno
  9. Preženca (ž), Zadar
  10. Puntadura (mj), Vir
  11. Školji (mj), Tkon
  12. Žurnata (m), Sv. Filip i Jakov

Klapsko pjevanje, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske nematerijalne kulturne baštine, nije samo glazba – to je život, emocija i zajedništvo. Zadarska županija kroz ovakve manifestacije aktivno pridonosi očuvanju i promociji svog bogatog kulturnog nasljeđa.

Pozivamo sve građane, ljubitelje glazbe i baštine, da nam se pridruže u ovom svečanom glazbenom trenutku i podrže one koji svojim glasovima i predanošću čuvaju neprocjenjivo kulturno blago Dalmacije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Marko Šarlija na Srijedom u sridu: Kako znanstvenici mogu ući u duboki san? 

Objavljeno

-

By

Gost tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru „Srijedom u sridu” sinoć je bio doc. dr. sc. Marko Šarlija, predavač na Odjelu za informacijske znanosti, čiji su znanstveni interes analiza ljudskog sna i primjena umjetne inteligencije u tom području.

Šarlija je nakon završetka Gimnazije Franje Petrića obrazovanje nastavio s obrazovanjem na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao i kasnije doktorirao s temom „Predviđanje ljudskog učinka na temelju psihofizioloških značajki otpornosti i strojnog učenja”. Za vrijeme doktorata radio je kao asistent na FER-u, gdje je sudjelovao u znanstvenom projektu pod pokroviteljstvom NATO Science for Peace and Security Programme, a posebno je zanimljiv njegov ulazak u znanost preko freelance suradnje koju je imao dodatno uz akademsku karijeru.

– Kao asistent nisam imao neka posebna primanja pa sam se počeo baviti freelance aktivnostima, i zbog dodatne zarade i zbog iskustva, birajući poslove koji su bili srodni temi doktorata. Povezao sam se s američkim startupom NeuroGeneces koji je počinjao s analizom EEG-a u kontekstu sna i tako sam upao u taj svijet, rekao je Šarlija.

Nakon završetka doktorata nije se vidio u Zagrebu. Na poticaj sadašnjeg kolege Franje Pehara 2023. se vratio u rodni grad te je zaposlen kao docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za potrebe stručnog prijediplomskog studija Informacijske tehnologije.

Njegovi istraživački interesi uključuju računarsku kognitivnu znanost, obradu bioelektričnih signala te strojno učenje, područje koje je na dodiru računarske znanosti i neuroznanosti, ponajviše istraživanju dubokog sna.

– Svima je poznata REM faza sna, ona u kojoj najčešće sanjamo, no ja sam se najviše bavio drugom, ne-REM fazom, najdubljom fazom dubokog sna, u kojoj mozak dosta drugačije funkcionira. Dok u REM fazi mozak funkcionira kao da je budan, košmarno, što se registrira kroz različite frekvencije na EEG-u, u ne-REM fazi procesi su smireni i orkestrirani, sa sinkroniziranom aktivacijom i deaktivacijom velikog broja neurona. Taj proces je ključan za duboku regeneraciju i pravi odmor na fiziološkoj i neurološkoj razini te konsolidaciju memorije, stvari koje smo naučili napamet, ističe Šarlija.

Kada je netko u toj fazi spavanja, izoliran je od vanjskih podražaja i ne može ga se probuditi tihim šumom ili laganim dodirima. Međutim, spavač ipak mora ostaviti jedan kanal kroz koji će se do njega doprijeti kada je panika.

– Taj zvučni put do mozga otvoren je i u dubokom snu i ako mu se pusti jedan tihi neinvazivni šum u pravoj fazi aktivacije neurona, daje mu se dodatni signal koji orkestrira oscilacije, kao da dodatno zaljuljate ljuljačku. Time se povećava kvaliteta sna, a ljudi nakon njega imaju bolje kognitivne sposobnosti, objasnio je Šarlija.

Što se tiče studija Informacijskih tehnologija na kojemu je angažiran, kaže kako dolazi dosta mladih ljudi koji su tek završili srednju školu i žele nastaviti s razvojnom istraživačkom karijerom, ali ima i starijih koji su zainteresirani za ovo područje i žele promijeniti svoj interes.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE / Predavanje dr. sc. Šimleše: “Društvena i solidarna ekonomija: možemo li zarađivati i živjeti pravednije?” 

Objavljeno

-

By

pozivamo vas na predavanje dr. sc. Dražena Šimleše o društvenoj i solidarnoj ekonomiji, koje će se održati u sklopu ciklusa Javne sociologije u četvrtak, 24. travnja 2025. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Predavanje organiziraju Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i zadarska podružnica Hrvatskog sociološkog društva.

U izlaganju će se razmotriti kako je moguće urediti ekonomski sustav da bude pravedan i održiv, dobar prema zaposlenicima i lokalnoj zajednici. Može li poslovanje biti etično prema korisnicima, planetu i budućim generacijama? Odgovor na ta pitanja nudi koncept društvene i solidarne ekonomije. 

Tijekom predavanja publika će se upoznati s osnovnim načelima i ciljevima tog pristupa, kao i s konkretnim primjerima njegovih aktera u Hrvatskoj i svijetu. Bit će predstavljene i neke od uspješnih javnih politika koje potiču razvoj društvene i solidarne ekonomije, uz poziv na raspravu o njihovoj važnosti za ostvarenje pravednijeg društveno-ekonomskog sustava.

Dražen Šimleša zaposlen je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, gdje se bavi temama održivosti, globalizacije, permakulture i dobre ekonomije, s posebnim naglaskom na obrazovanje za održivi razvoj. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija te aktivno djeluje u civilnom društvu. Koordinator je Centra znanja za održivi razvoj i permakulturu u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju i koordinator Europske mreže za solidarnu ekonomiju (RIPESS EU).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu